ZAGREB, 7. studenoga (Hina) - Profesor međunarodnog prava na riječkom Pravnom fakultetu Vladimir Đuro Degan ocijenio je večeras da se povremeno slanje postrojbi Hrvatske vojske u BiH, tijekom sukoba HVO-a i Armije BiH, može smatrati
nedopuštenim činom oružane intervencije na području druge države, vrlo bliskim agresiji, ali ne i samom agresijom.
ZAGREB, 7. studenoga (Hina) - Profesor međunarodnog prava na
riječkom Pravnom fakultetu Vladimir Đuro Degan ocijenio je večeras
da se povremeno slanje postrojbi Hrvatske vojske u BiH, tijekom
sukoba HVO-a i Armije BiH, može smatrati nedopuštenim činom oružane
intervencije na području druge države, vrlo bliskim agresiji, ali
ne i samom agresijom.#L#
Govoreći o hrvatsko-bošnjačkom sukobu na večerašnjem predavanju
"Hrvatska i sukob u BiH u 1993.", Degan je naglasio da su primanjem u
UN Hrvatska i BiH stekle objektivnu međunarodnu osobnost, ali je
"unatoč tomu u Hrvatskoj prevladalo mišljenje da se BiH raspala i da
njezina vlada ne postoji".
Podsjetio je da je Hrvatska prva potpisala Vance-Owenov plan, koji
je predviđao uspostavu triju entiteta u BiH, ali je ustvrdio da je
hrvatski predsjednik Franjo Tuđman taj plan pogrešno protumačio
kao podlogu za podjelu BiH i tzv. humano preseljenje, te da se nakon
propasti tog plana nastavio ponašati kao da je on stupio na snagu.
U siječnju 1993. bošnjačkim je snagama postavljen ultimatum da se
podrede HVO-u ili da napuste područje HZ Herceg-Bosne, a kad je taj
zahtjev odbijen, muslimane se počelo odvoditi u logore, kazao je
Degan.
Ipak, tvrdnju iz presude generalu Tihomiru Blaškiću da su pojedina
područja BiH bila pod okupacijom Hrvatske, Degan drži
deplasiranom. Postrojbe HV-a sudjelovale su u unutarnjem sukobu,
ali nisu obnašale vlast na području BiH, a posebno ne stoji tvrdnja
Suda da su hrvatske postrojbe u Lašvanskoj dolini izravno
odgovarale Zagrebu, budući da su tamo postrojbe HVO-a bile u
bošnjačkom okruženju, kazao je.
Haaški sud ignorirao je i uvjete za postojanje međunarodnog sukoba,
propisane međunarodnim pravom, rekao je Degan, naglašavajući da ni
Hrvatska ni BiH nisu proglasile ratno stanje, dok je vlada BiH u
listopadu 1992. objavila rat sa SRJ.
I odnosi dviju država u tom razdoblju (trgovina i ostalo) nisu
ukazivali na ratno stanje, a Vijeće sigurnosti UN-a Hrvatsku nije
proglasilo agresorom u BiH, niti joj je odredilo sankcije, kakve je
odredilo Srbiji, naglasio je.
Politika Tuđmana i HDZ-a bila je nedopušteno miješanje u unutarnje
stvari druge suverene države, ali ne može biti govora o
međunarodnom sukobu, rekao je Degan.
Upozorio je da je argument, kako agresije nije bilo jer slanje
postrojbi HV-a u BiH nisu dopustili Sabor i Vlada, neodrživ jer je,
ističe, dužnost Sabora bila spriječiti predsjednika Republike da
to učini.
Degan smatra da je tema hrvatsko-bošnjačkih sukoba u Hrvatskoj
previše ispolitizirana. Saborska Deklaracija o Domovinskom ratu, u
kojoj stoji da je Hrvatska vodila pravedan, obrambeni rat, može se,
drži Degan, primijeniti samo na ratna zbivanja unutar Hrvatske.
Pokušaj da se takvim okvalificira i hrvatsko-bošnjački sukob ne
odgovara povijesnoj istini, kazao je.
No, dijametralno suprotne kvalifikacije, kakve su iznosili čelnici
HNS-a, ne bi se smjele izricati bez prethodne konzultacije sa
stručnjacima, ocijenio je Degan.
(Hina) ibob ln