RFE 7. XI. BANKE ŠTITE INTERESE SVOJIH VLASNIKA A NE HRVATSKE

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFI 7. XI. 2001. Zagreb: banke štite interese svojih vlasnika, a ne Hrvatske. Prilog Milana Gavrovića. Hrvatski premijer Ivica Račan najavio je da će zemlja uskoro dobiti nekoliko novih inozemnih kredita. Zašto su za Hrvatsku toliko važni strani krediti? Samo u posljednjih šest mjeseci banke su iz Hrvatske iznijele u inozemstvo oko pola milijarde dolara. Posljednjih godina istim je pravcem otputovalo ukupno 2,5 milijarde dolara hrvatskog novca. Zato je normalno da se postavi pitanje - zašto su za Hrvatsku toliko važni strani krediti? Normalno je da ih traže zemlje koje imaju razvojne projekte, ali ne i novaca za njih. Hrvatsko je stanje točno obratno. Ima novaca, ali nema projekata za razvoj privrede, posebno proizvodnje za izvoz. Tako ispada da Hrvatska sada uzima nove kredite koji joj, zapravo, ne trebaju. To je 250 milijuna dolara za srednje i malo poduzetništvo, pa 80 milijuna za strukturne promjene ? dakle za novu industriju ? i još 150 milijuna dolara za ceste i riječku luku. Najavljen je i kredit za razvoj administracije. Sve to zajedno, manje je od iznosa koji su hrvatske banke iznijele iz zemlje samo u posljednjih pola godine kad ih je zapljusnula štednja građana koju oni sada polažu na račune, kako bi je bez troška promijenili u euro. Domaća je štednja, inače, jedini izvor novca za razvoj, jer i strane kredite, na kraju, treba vratiti. Pitanje je, dakle, zašto hrvatske banke iznose štednju u inozemstvo i tamo je drže uz nisku kamatu, umjesto da kreditiraju malo i srednje poduzetništvo, industriju ili riječku luku, dakle ono za što se sada uzimaju strani zajmovi? Mnogi drže da je to posljedica što su skoro sve hrvatske banke u stranom vlasništvu. Poznati dr. Guste Santini kaže: = Priče su za malu djecu da su strane banke zapravo domaće jer posluju po našim zakonima. One vode politiku svojih vlasnika. Stari bankar Nikola Šimetin također drži da je riječ o interesu stranih vlasnika kojima odgovara da uz visoke kamate u Hrvatskoj plasiraju vlastiti, a ne hrvatski kapital. Banke, međutim, tvrde da u zemlji nema pravih projekata, a i da je kreditiranje vrlo nesigurno. Pravosuđe ne funkcionira, pa se preko suda dug utjeruje teško, sporo ili nikako. Nesređene su i zemljišne knjige, pa ne pomaže ni upis na nekretninu dužnika. Kad je riječ o inozemnim kreditima tih problema nema, jer za njih jamči država. Tako banke koje plivaju u novcu nalaze rješenje svojih nevolja. Istodobno nevolje zemlje postaju sve veće. Hrvatska je toliko zadužena da samo za kamate na stare kredite plaća 600 milijuna dolara godišnje. Da bi se toliko zaradilo treba postići privredni rast od 3 posto, što je uz recesiju koja se širi svijetom vrlo težak zadatak. Ali uz rastući dug, on će biti još teži. (RFE)