SKV: SVIJET U 21 SAT

ZAGREB - Na razgovorima između diplomatskih stručnjaka vlada Italije i Hrvatske o Ugovoru o prijateljstvu, suradnji i partnerstvu, vođenim u utorak u Rimu, postignut je značajan napredak, a sada bi vlade dviju zemalja trebale potvrditi usuglašeni tekst ugovora kako bi moglo uslijediti njegovo potpisivanje, priopćilo je u srijedu hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova. Prema neslužbenim najavama, postoji mogućnost da ugovor bude potpisan već ovoga mjeseca na sastanku Srednjoeuropske inicijative (SEI) u Trstu. Talijanska vlada bi tekst sporazuma trebala potvrditi već danas, a u najskorije vrijeme trebala bi isto učiniti i hrvatska vlada. Tekstom Ugovora o prijateljstvu i suradnji potvrđuju se Rimski i Osimski ugovori i time razrješuju pitanja koja su u posljednje vrijeme spominjanja u javnosti kao poteškoće za postizanje ugovora. Riječ je ponajprije o pitanju duga Republike Hrvatske prema optantima te talijanskom prigovoru na hrvatski Zakon o denacionalizaciji koji je, prema talijanskim tvrdnjama, diskriminatoran jer isključuje mogućnost da optanti sudjeluju u procesu denacionalizacije. OSLO - Bilateralni odnosi Hrvatske i Norveške dobri su, no ima prostora da se dalje razvijaju, ocijenili su u srijedu u Oslu premijeri Hrvatske Ivica Račan i Norveške Kjelle Magne Bondevik. "Zadovoljni smo odnosima između dviju zemalja ali smo svjesni da možemo ići i korak dalje u njihovu jačanju, posebice u gospodarstvu i novim ulaganjima", rekao je Račan. "Gospodarski odnosi su ograničeni ali imaju potencijala za razvoj, a ugovor o slobodnoj trgovini s EFTA-om koji stupa na snagu u siječnju iduće godine omogućit će okvire za veća ulaganja", rekao je norveški premijer. Norveška je jedna od članica EFTE koju još čine Švicarska, Liechtenstein i Island, a Sporazum je potpisan u lipnju ove godine. Hrvatski premijer zahvalio je Norveškoj za pomoć koju je Hrvatska dobivala "kako u borbi za nezavisnost tako i u rješavanju problema obnove, povrata izbjeglica i razminiravanja. Osim o ovome riječi je bilo i o sigurnosti u Europi, svjetskoj borbi protiv terorizma te stabilizaciji u regiji. BEOGRAD - Voditelji vladinih ureda Jugoslavije i Hrvatske za humanitarna pitanja i nestale osobe u srijedu su u Beogradu okončali dvodnevni sastanak koji su zajednički ocijenili prijelomnim, jer je na njemu postignut znatni napredak. Voditelj ureda RH za nestale osobe pukovnik Ivan Gruić i predsjednik jugoslavenskog povjerenstva za humanitarna pitanja i nestale osobe Maksim Korać dogovorili su uzajamni monitoring u svim budućim aktivnostima čime je, istaknuo je hrvatski predstavnik, ukazano puno međusobno povjerenje. Tijekom ovog sastanka jugoslavenska strana predala je hrvatskom povjerenstvu 24 protokola s podacima o neidentificiranim leševima koji su iz Hrvatske doplovili Dunavom u okolicu Novog Sada tijekom rata u Hrvatskoj. Hrvatska je zatražila preuzimanje tih posmrtnih ostataka koji su kao osobe nepoznata identiteta pokopani u okolici Novog Sada a postupak utvrđivanja identiteta putem analize DNK mogao bi biti poznat za oko dva mjeseca, kazao je pukovnik Gruić. RAMALLAH, Zapadna obala - Izraelski tenkovi povukli su se u srijedu iz grada Ramallaha koji se nalazi pod palestinskom upravom, ali su ostali u preostala dva grada na Zapadnoj obali unatoč pritisku Sjedinjenih Država. Izraelske snage dosad su napustile četiri od šest palestinskih gradova, u koje su ušle prošlog mjeseca nakon što su naoružani Palestinci ubili izraelskog desničarskog ministra. Očekuje se da će izraelske snage uskoro napustiti i preostala dva grada. Izrael je međutim zadržao djelomičnu blokadu mnogih palestinskih područja, a tenkovi su razmješteni nedaleko Ramallaha, grada 12 km sjeverno od Jeruzalema u kojem se nalazi sjedište palestinskog čelnika Jasera Arafata. JERUZALEM - Izraelski ministar bez lisnice Danny Naveh upozorio je u srijedu predsjednika palestinske samouprave Jasera Arafata da ne proglašava unilateralno palestinsku državu. "Palestinci bi počinili užasnu grešku kada bi poduzeli takav unilateralan korak", izjavio je Naveh novinarima. Izraelske novine u srijedu su izvijestile da bi Arafat mogao proglasiti stvaranje palestinske države na Općoj skupštini UN-a koja počinje 10. studenoga u New Yorku. JERUZALEM - Palestinski ministar za informiranje opovrnuo je u srijedu da predsjednik Jaser Arafat namjerava proglasiti nezavisnu državu pred Glavnom skupštinom UN-a koja počinje 10. studenoga u New Yorku. "Nikoga nećemo iznenaditi", izjavio je u priopćenju ministar informiranja Jaser Abed Rabbo. "Tijekom Glavne skupštine predsjednik Arafat će zatražiti međunarodnu intervenciju i zaštitu za palestinski narod radi uspostave mira, nastavka pregovora i djelovanja na uspostavi nezavisne države", dodao je on. WASHINGTON - Predstavnički dom američkog Kongresa odobrio je u srijedu uspostavu "Radija slobodni Afganistan", koji bi trebao Afganistancima na njihovim jezicima objasniti američke ratne ciljeve. U trenucima dok SAD vodi rat protiv režima vladajućih afganistanskih talibana, zagovornici radija tvrde da je "potrebno reći istinu" afganistanskim narodima. "Radio slobodni Afganistan", koji će američke porezne obveznike koštati više od 27 milijuna dolara u sljedeće dvije godine, odobren je sa 405 prema 2 glasa. RIM - Svjetski program za hranu Ujedinjenih naroda (WFP) razmišlja o slanju hrane zrakom na sjeveroistok Afganistana ako nepovoljni zimski vremenski uvjeti onemoguće kopnenu dostavu, rekao je u srijedu jedan dužnosnik. "Nadamo se da će kopnene dostave nastaviti, ali ako ih zima onemogući, pomišljamo na bacanje iz zraka ili zračni most", rekao je Khaled Mansour (Halid Mansur), glasnogovornik WFP-a za zapadnu i srednju Aziju i Bliski istok. "Iz Feyzabada (Fejzabad) (na sjeveroistoku Afganistana) upravo na planinski prijevoj Anjuman (Andžuman) stiže buldožer koji će čistiti snijeg", rekao je on za Reuters iz Islamabada. Direktor WFP-a za Tadžikistan Ardag Meghdessian (Megdesijan) u utorak je rekao da bi WFP idućih tjedana, kad počne zima, mogao početi na sjeveroistok Afganistana bacati hranu iz zraka. ISLAMABAD - Afganistanska zrakoplovna kompanija stara 55 godina još je jedna žrtva američkih zračnih udara: glasnogovornik UN-a u srijedu je priopćio da je ta tvrtka otpustila sve zaposlenike. "Čini se da je jedna od žrtava zračnih udara afganistanski državni avioprijevoznik" Ariana Afghan Airlines, rekao je Hasan Ferdous. "Čujemo da je afganistanska uprava civilnoga zrakoplovstva otpustila svih 1300 zaposlenih i tako je 55 godina star afganistanski avioprijevoznik praktički prestao postojati", dodao je. Afganistanske talibanske vlasti zasad to nisu htjele komentirati. Ariani je već zabranjeno letenje u inozemstvo, a njezini su inozemni bankovni računi zamrznuti u skladu s UN-ovim ograničenjima nametnutima zbog talibanskoga odbijanja da izruče Saudijca Osamu bin Ladena, kojega Sjedinjene Države smatraju odgovornim za rujanske terorističke napade na New York i Pentagon. WASHINGTON - Sjedinjene Države ostat će u stanju pripravnosti zbog mogućih novih terorističkih napada, rekao je u srijedu visoki američki sigurnosni dužnosnik Tom Ridge. Direktor Ureda za nacionalnu sigurnost Ridge rekao je novinarima u Bijeloj kući da "nema promjene" u upozorenju o mogućim novim napadima koje je 29. listopada uputio državni tužitelj John Ashcroft. "I dalje smo u stanju pripravnosti. Bit ćemo u stanju pripravnosti neodređeno dugo", rekao je Ridge. On je dodao da ne može odrediti neko specifično mjesto u Sjedinjenim Državama koje bi moglo biti metom novih terorističkih napada. NEW YORK - Preko 30 milijuna dolara prikupljeno je na "Koncertu za New York" održanom 20. listopada za žrtve atentata na dva nebodera Svjetskog trgovinskog centra, doznaje se u srijedu od jednog od organizatora. Prema podacima Cablevisiona, vlasnika dvorane radi se o događaju koji je skupio najveći iznos u povijesti Madison Square Gardena gdje je koncert održan. Prihodi koncerta na kojem je sudjelovalo mnošto rok zvijezda a trajao je 5 sati u nazočnosti 5.000 vatrogasaca, policajaca i rođaka žrtava atentata 11. rujna u New Yorku, biti će isplaćeni u fondove pomoći žrtvama Robin Hood. Ukupno je 14.000 osoba došlo na koncert, a Columbia Records će 27. studenoga izdati album "Koncert za New York". WASHINGTON - Američke vlasti dosad su blokirale oko 43 milijuna dolara na bankovnim računima i u imovini osoba i tvrtki za koje postoje dokazi da su povezane s terorističkom mrežom Al Qaida ili Osamom bin Ladenom. kazao je u srijedu glasnogovornik Bijele kuće Ari Fleischer. Iako ovo nije osobito velika svota, "svaki dolar kojeg ne mogu iskoristiti za svoje ciljeve korak je bliže razbijanju terorista", dodao je. Fleischer i čelnik Ureda za domovinsku sigurnost Tom Ridge potvrdili su u susretima s novinarima da su u srijedu pripadnici policije, FBI-ja, carine i ministarstva financija pretresli prostorije nekoliko tvrtki u Washingtonu, Bostonu, Minneapolisu, Seattleu i Columbusu. LJUBLJANA - Promet teretnih vozila na slovenskim graničnim prijelazima s Italijom i nadalje se odvija vrlo otežano zbog pooštrenih sigurnosnih mjera koje su pred praznik Svih svetih - zbog sumnji u terorističke napade - uvele talijanske sigurnosne službe. Kako su javili iz policijske uprave Koper, teretna vozila na graničnom su prijelazu Škofije za ulazak u Italiju čekala i do 6 sati, a na graničnom prijelazu Vrtojba i do osam sati jer carinska i policijska kontrola svakog vozila na talijanskoj strani traje i po deset minuta u prosjeku, što je petorostruko duže od uobičajenog. Prema informacijama slovenskih pograničnih službi, gužve na granici s Italijom nastavit će se i idućih dana. BEOGRAD - Glasnogovornica Međunarodnog kaznenog suda (ICTY) Florence Hartmann u srijedu je kao "medijska nagađanja" ocijenila neke napise po kojima će glavna tužiteljica ICTY Carla del Ponte podignuti optužnicu protiv Alije Izetbegovića. Hartmann je takve tvrdnje nekih medija u Republici Srpskoj odbacila u telefonskoj izjavi beogradskoj agenciji Beta. Jedan magazin iz RS je pozivajući se na izvore u ministarstvu pravosuđa Srbije objavio da je Carla del Ponte i vlastima u Beogradu kazala da će optužiti bivšeg predsjednika BiH. Hartmann je dodala da u tužiteljstvo "ništa nije stiglo iz RS" o Izetbegoviću, što su jučer objavili mediji u RS tvrdeći kako su vlasti RS Tribunalu uputile optužnicu protiv Izetbegovića. LJUBLJANA - Slovenski ministar za europske poslove Igor Bavčar primio je u srijedu u Ljubljani čelnike 12 općina koje se nalaze na granici s Republikom Hrvatskom. Kako je priopćilo ministarstvo za europske poslove, bilo je riječi o uspostavi režima šengenske granice na toj granici nakon što Slovenija uđe u punopravno članstvo Europske unije, uključujući i sigurnosne aspekte tog režima. BEOGRAD - Izaslanstvo Donjeg doma jugoslavenskog parlamenta boravit će u četvrtak u prvom službenom posjetu Bosni i Hercegovini, potvrdio je u srijedu predsjednik tog doma Dragoljub Mićunović, koji će predvoditi to izaslanstvo. Izaslanstvo će u Sarajevu razgovarati s članovima Predsjedništva BiH, Ministarskog vijeća i predstavnicima obaju domova parlamenta. Mićunović je kazao da će se na tim sastancima razgovarati o razvitku gospodarstvene i kulturne suradnje. Razgovarat će se, dodao je, o povratku izbjeglica u BiH i problemima oko utvrđivanja granice između dviju zemalja. MOSTAR - Dosadašnja istraga o Hercegovačkoj banci ušla je u trag 54 milijuna maraka što ih je Vlada Republike Hrvatske uplatila kao pomoć HVO-u, izjavio je u srijedu boraveći u Mostaru glasnogovornik Privremene uprave Hercegovačke banke Johan Verheyden. Verheyden nije ponudio nikakvih drugih podataka o tim sredstvima. Istaknuo je da je teško pratiti trag ovog novca jer je, kako je rekao, riječ o transakciji iz druge države (Hrvatske). Verheyden je rekao kako je ovih 54 milijuna maraka samo jedan element istrage u Hercegovačkoj banci koju provodi Privremena uprava što ju je imenovao Visoki međunarodni predstavnik. MOSTAR - SFOR je u zgradi jednog privatnog poduzeća u Rudom (istočni dio Republike Srpske) pronašao skladište streljiva i eksplozivnih naprava, objavilo je danas zapovjedništvo SFOR-ove višenacionalne divizije za jugoistočni sektor čije je sjedište u Mostaru. To će oružje biti uništeno u včetvrtak u suradnji s Vojskom Republike Srpske. Časnici SFOR-a su rekli kako se ovo streljivo i eksplozivne naprave ne dovode u vezu sa terorizmom, već je riječ o oružju uskladištenom u ratu. PRIŠTINA - Više od milijun glasačkih listića, koji će se koristiti na općim izborima 17. studenoga na Kosovu, stiglo je u srijedu u zračnu luku nedaleko Prištine zajedno s kopijom konačne liste glasača, priopćila je navečer misija OESS-a na Kosovu. Glasački listići tiskani su u Velikoj Britaniji. Izborno tijelo na Kosovu, uključujuči one izbjegle ili iseljene u Srbiju i Crnu Goru, prema procjenama misije OESS-a, broji 1.2 milijuna birača. PRIŠTINA - Deset dana prije održavanja općih izbora na Kosovu, u kojem sudjeluje 26 političkih subjekata, izborna kampanja ulazi u završnu fazu u kojoj stranke, udruge i neovisni kandidati uvjeravaju birače u svoje izborne programe. KFOR i policija UNMIK-a ocjenjuju kako je izborna kampanja u protekla 35 dana bila mirna i bez ozbiljnih incidenata. Gotovo 1.240 kandidata se natječe za 100 zastupničkih mjesta za novi kosovski parlament, dok je 20 mjesta već unaprijed rezervirano za Srbe i druge manjine na Kosovu. Nakon odluke Beograda da kosovski Srbi sudjeluju na općim kosovskim izborima, koalicija Srba "Povratak" će do kraja dana predati Misiji OESS-a u Prištini listu svojih kandidata za skorašnje izbore. WASHINGTON - Srbijanski premijer Zoran Đinđić izrazio je u srijedu u Washingtonu zadovoljstvo razgovorima s najvišim dužnosnicima američke administracije. "Vrlo smo zadovoljni razgovorom kod predsjednika Georgea W. Busha i drugih američkih političkih prvaka koji su podržali da nas se oslobodi većeg dijela naslijeđenog duga koji SRJ ima kod Pariškog kluba i ostalih međunarodnih povjerilaca, da nam se vrati status najpovlaštenije nacije u trgovini sa SAD i daju jamstva srpskom stanovništvu na Kosovu", rekao je Đinđić. Izaslanstvo u kojem su još ministar financija Božidar Đelić i ministar za ekonomske odnose s inozemstvom Goran Pitić primljeni su kod predsjednika Busha, državnog tajnika Colina Powella i Bushove savjetnice za nacionalnu sigurnost Condoleezze Rice. BEOGRAD - Sukob u vrhu Pokreta za demokratsku Srbiju (PDS) kulminirao je u srijedu nakon što je e predsjednik te stranke iz koalicije DOS Momčilo Perišić bio prinuđen preseliti u nove prostorije. Skupina članova predsjedništva PDS-a okupljena oko potpredsjednika stranke Slobodana Vuksanovića zatražila je ostavku Perišića na što im je on odgovorio da su "nelegitimno i nelegalno" tijelo stranke. Ovaj sukob odvijao se na odvojenim konferencijama za novinstvo dva sukobljena krila koja su se zavadila prije nekoliko dana zbog neslaganja oko politike stranke unutar vlade Srbije i odnosa prema političkim stajalištima predsjednika SRJ Vojislava Koštunice. BEČ/LJUBLJANA - Slovenski predsjednik Milan Kučan zavšio je u srijedu svoj dvodnevni posjet Austriji, tijekom kojega se sastao s predjednikom Thomasom Klestilom, kancelarom Wolfgangom Schuesselom i ministricom vanjskih poslova Benitom Ferrero Waldner. Kučan je u srijedu sudionicima austro-slovenske poslovne konferencije izjavio da će dvije države nakon uključenja Slovenije u Europsku uniju postati ne samo susjedne države nego i partnerice, što će ljudima s obje strane granice i gospodarstvenicima pružiti nove mogućnosti. Kučan je rekao kako se nada da austrijska vlada otvorena pitanja u odnosima dviju država neće postavljati kao uvjet za potporu slovenskom uključivanju u EU koje se očekuje početkom 2004. godine. WASHINGTON - Iran je najveća teroristička prijetnja na Bliskom istoku i dobiva ključnu potporu Rusije za svoj program razvoja nuklearnog oružja, rekao je u srijedu izraelski ministar prometa Ephraim Sneh. Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u ponedjeljak da Rusija ne osigurava tehnologiju za proizvodnju nuklearnog oružja Iranu. On je takve sumnje nazvao "običnim pričama". Međutim, bivši izraelski general i sadašnji ministar prometa Sneh, rekao je da je uvjeren kako ključnu potporu iranskom nuklearnom programu osigurava Rusija. Sneh je novinarima rekao da Izrael ima prijateljske odnose s Rusijom, ali je dodao da ne želi da se "problemi guraju pod tepih". VILNIUS - Sumnjivo pismo s bijelim prahom otkriveno u srijedu u litvanskom parlamentu u prostoriji pokraj dvorane u kojoj je ranije tijekom jutra boravio princ Charles, nakon analize pokazalo se bezopasnim. Mikrobiološki laboratorij medicinskog centra u Vilniusu je nakon prve analize utvrdio da je sumnjiva tvar prašak za pecivo, a ne spore antraksa. Nakon što je pronađeno pismo s natpisom "Bin Laden" u litvanski parlament upućena je ekipa za dezinfekciju. Koverta je stigla tijekom jutra u prostoriju pokraj dvorane u kojoj je princ Charles, koji se nalazi u posjetu Litvi, otvorio seminar o prirodnoj prehrani. PARIZ - Izraelski ministar vanjskih poslova Shimon Peres izrazio je u srijedu u Parizu optimizam glede ponovnog pokretanja mirovnog procesa na Bliskom istoku. "Ako se stvari nastave onako kako bi trebale, postoje dobri izgledi za obnavljenje mirovnog procesa", rekao je Peres novinarima nakon sastanka s francuskim ministrom vanjskih poslova Hubertom Vedrineom. Peres je isto tako rekao da Izrael namjerava nastaviti povlačenje svojih snaga sa Zapadne obale. Izraelski tenkovi povukli su se u srijedu iz grada Ramallaha koji se nalazi pod palestinskom upravom, ali su ostali u preostala dva grada na Zapadnoj obali. KLAGENFURT - Bivši čelnik austrijske desničarske Slobodarske stranke Joerg Haider otputovao je u srijedu na ranije nenajavljenu turneju po četiri bliskoistočne zemlje. Prva stanica turneje guvernera Koruške trebao bi biti Egipat, a Haider bi nakon toga trebao posjetiti Siriju, Iran i Kuvajt, objavio je ured za odnose s javnošću austrijske pokrajine Koruške. Ured je priopćio da Haider putuje na Bliski istok nakon što je dobio službene pozive za posjet. Njegovi razgovori koncentrirat će se na politička, gospodarska i kulturna pitanja, priopćio je Ured. BERLIN - Njemačka vlada lijevog centra odobrila je u srijedu planove za nove sigurnosne mjere kao odgovor na napade na Sjedinjene Države u rujnu. Nacrt zakona, koji tek treba odobriti parlament, predviđa veću kontrolu viza i granice, jačanje ovlasti policije u potrazi za osumnjičenim teroristima, te postavljanje djelatnika službe sigurnosti u zrakoplove. Stranka Zelenih, manji koalicijski partner u vladi premijera Gerharda Schroedera, pristala je na te mjere tek nakon što je ministar unutarnjih poslova Otto Schily pristao na kompromise u nekim odredbama koje su, po tvrdnjama Zelenih, mogle ugroziti građanske slobode. (Hina) sv