6. XI. NZZ-RUPEL-BIVŠI YU SUVERENITET NE DAJE PRAVO SAMO HRVATSKOJ NA SPORNE VODE?

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 6. XI. 2001. Rupel: "Pojačane etničke predrasude predstavljaju opasnost" List objavljuje razgovor sa slovenskim ministrom vanjskih poslova Dimitrijem Rupelom. Tema: proširenje NATO-a u kontekstu terorističkih napada u Sjedinjenim Državama. "Utječu li teroristički napadi u New Yorku i Washingtonu i njihove posljedice na proces proširenja NATO-a a time i na slovensku kandidaturu? Kakvi su izgledi za prijem novih članica u zapadni savez u kontkestu američko-ruskih odnosa, koji su se naglo promijenili nakon 11. rujna i što konkretno znači takav razvoj događaja za izglede baltičkih država. Slovenski ministar vanjskih poslova Rupel priznaje da vodeća američka sila, koja ima odlučujuću riječ u prijemu novih članica u vojnih savez, trenutačno mora izići na kraj s brigama sasvim drugačije vrste. No, Rupel vjeruje da je pitanje proširenja NATO-a tek privremeno potisnuto u drugi plan te da je potreba za otvaranje saveza za nove članice prije pojačana nego smanjena. Što se tiče baltičkih zemalja, slovenski ministar vanjskih poslova napominje da poznaje obje škole razmišljanja: uvjerenje po kojem će Rusija sada moći sama odlučiti o sprečavanju prijema baltičkih zemalja u NATO budući da je njezina uloga ojačana uključivanjem u antiterorističku frontu. Rupelu je poznat i stav po kojem će naglo približavanje SAD i Rusije rezultirati upravo suprotnim efektom - odustajanjem Moskve od protivljenja otvaranju zapadnog saveza za nekadašnje sovjetske republike. Čini se da je sam Rupel više sklon drugom stavu. Baltički je prostor po njegovu mišljenju previše važan da NATO trajno odustane od njegova uključivanja; osim toga, baltičke zemlje imaju i znatnu potporu u američkom Senatu. Stajalište Moskve o tom pitanju snažno je evoluiralo te članstvo baltičkih republika u NATO-u može čak i šire otvoriti vrata za suradnju Rusije i zapadnog vojnog saveza, smatra Rupel. Slovenski ministar vanjskih poslova, čija zemlja spada među najistaknutije u prvoj skupini kandidata, smatra da je nakon 11. rujna zapravo pojačana potreba za tijesnom suradnjom i u procesu europske integracije. Veća opasnost zahtijeva pojačanu suradnju, napominje on. Po njegovu je mišljenju proces širenja Europske unije nemoguće poništiti i Poljska će usprkos svim tehničkim teškoćama biti već među prvim novim članicama; naime, ta je zemlja prevelika i previše značajna da bi mogla biti zaobiđena, tumači Rupel. No, na tu je sliku, koja je, naravno u prvom redu optimistična za Sloveniju, pala sjena. Naime, nakon terorističkih napada naziru se u Europskoj uniji tragovi novog oblika grupiranja i posebne interne suradnje. Time stvorena nejasnoća oko mogućih budućih struktura u EU izaziva - gledano iz slovenske perspektive - uznemirenost. Hoće li međunarodna borba protiv terorizma pod američkim vodstvom rezultirati skretanjem pozornosti s Balkana i potrebom za angažmanom skromnijih sredstava i energije za očuvanje američke uloge u regiji? Jesu li Europljani sposobni i voljni ispuniti prazninu koja će se nužno pojaviti? Rupel smatra daljnju međunarodnu nazočnost neizbježnom. Moguća smanjena nazočnost povezana je s rizikom novog izbijanja starih sukoba a takav bi razvoj događaja podrazumijevao nestabilnost ne samo za Sloveniju već i za cijelu Europu, upozorava on. Opasnost se krije u činjenici da terorizam, manifestiran proteklih tjedana nastupa u ime etničkih predrasuda, objašnjava slovenski ministar vanjskih poslova. Na taj bi način ključne riječi mržnje među etničkim zajednicama, koje su odigrale kobnu ulogu pri raspirivanju sukoba na Balkanu, dobile novi odjek. Na Balkanu treba napraviti još puno toga, pripovijeda ministar. Najtežom zadaćom Rupel označava uspostavu mira u Makedoniji ali Bosna i dalje ostaje problematično područje. Izbori na Kosovu trebali bi se održati u sređenim prilikama, Jugoslavija treba vremena i mira za učvršćivanje vlastite unutrašnje situacije a odnos prema Crnoj Gori valja raščistiti, navodi Rupel. Njegov savjet u opisanoj nesigurnoj situaciji: zajedno i racionalno raditi na očuvanju postojećeg i izbjegavati iskušenje u vidu posezanja za radikalnim rješenjima. Slovenski ministar vanjskih poslova izražava uvjerenje da su Sjedinjene Države svjesne geopolitičke važnosti balkanske regije te da neće ukinuti svoj angažman na tom području. Isto vrijedi i za Europu što se može dokazati, primjerice, ulogom europskih zemalja u Makedoniji, tvrdi on. Slovenija je pak po Rupelovim riječima spremna posredovanjem i ekspertizom te u okviru mogućeg investicijama pridonijeti jačanju stabilnosti u regiji. Što se tiče susjedne Hrvatske, o kojoj se proteklih tjedana puno pisalo u slovenskom tisku, na potezu je Zagreb, tvrdi Rupel. Godinama sporna granica između dvije zemlje, nedavno dogovorena nakon mukotrpnih pregovora, ponovno je neizvjesna budući da hrvatski premijer Račan očigledno nema u svom vladajućem bloku većinu, potrebnu za ratifikaciju ugovora. Kamen smutnje u Hrvatskoj jest ustupak Sloveniji, koja je u Piranskom zaljevu na Jadranu odavno tražila vlastiti pristup međunarodnim vodama. Po slovenskom tumačenju, nekadašnji jugoslavenski teritorijalni suverenitet ne utemeljuje isključivo pravo Hrvatske na sporne vode. Rupel ukazuje da je prilikom korekcije granica na kopnu i slovenska strana učinila ustupke, odričući se tri malena naselja. Zato su i njezini potezi kod kuće izloženi žestokoj kritici, napominje Rupel. Njegova konstatacija da je sada na potezu Zagreb podrazumijeva da od Slovenije ne treba očekivati inicijativu u pitanju Piranskog zaljeva. Dodatna dva neriješena pitanja, vlasnička prava i obveze plaćanja doprinosa u slučaju nuklearne elektrane Krško, prvobitno izgrađene u suradnji s Hrvatskom, te devizna sredstva hrvatskih državljana u Ljubljanskoj banci, koja potječu još iz jugoslavenskih vremena ali ih je Beograd svojedobno praktički konfiscirao prisilnom zamjenom za ondašnju jugoslavensku valutu, zasebne su teme. Upitan da komentira spekulacije po kojima bi Slovenija oštrim stavom u posljednje dvije točke mogla podvrgnuti Hrvatsku snažnom pritisku kako bi potaknula susjednu državu na popuštanje u pitanju granice na moru, Rupel odbacuje zamisao o takvom povezivanju različitih tema. Slovenski ministar vanjskih poslova tek primjećuje da bi sporazum o Krškom i o deviznim sredstvima, naravno, olakšao i konačno rješavanje graničnog pitanja", prenosi na kraju prikaza razgovora Andreas Oplatka.