FRANCUSKA-LE MONDE OD 6.11.01. RAZGOVOR S GIRARDOM

FRANCUSKA LE MONDE 6. XI. 2001. Rene Girard: 'Danas je posrijedi mimetsko suparništvo na svjetskoj razini' Henri Tincq razgovarao je s filozofom i antropologom Reneom Girardom. Iz razgovora izdvajamo: " - Može li se vaša teorija 'mimetskog suparništva' primijeniti na sadašnje prilike međunarodne krize? = Pogrješno je uvijek razmišljati u kategorijama 'različitosti', premda je korijen svih sukoba zapravo 'nadmetanje', mimetsko suparništvo između pojedinaca, zemalja i kultura. Nadmetanje je želja da se oponaša drugog kako bi imao isto što i on, ako je potrebno i putem nasilja. Terorizam je zacijelo povezan sa svijetom koji je 'različit' od našeg, ali na terorizam ne potiče ta 'različitost' koja ga najviše udaljuje od nas i čini nam ga nepojmljivim. Naprotiv, on je u pretjeranoj želji za podudarnošću i sličnošću. Ljudski su odnosi uglavnom odnosi oponašanja i nadmetanja. Danas se opaža neka vrsta mimetskog suparništva na svjetskoj razini. Kada sam pročitao prve dokumente Bin Ladena i vidio da smjera na američke bombe koje su pale na Japan, odjednom sam osjetio da sam na razini koja nadilazi islam, na razini čitavog planeta. Pod nazivom islama otkrivamo želju da se ujedini i pokrene čitav Treći svijet prikraćenih osoba, žrtava svog mimetskog suparništva sa Zapadom. No u srušenim je tornjevima bilo stranaca koliko i Amerikanaca. I nisu li svojom djelotvornošću, sofisticiranošću primijenjenih postupaka, poznavanjem Sjedinjenih Država i uvježbanošću počinitelji napadaja donekle bili Amerikanci? U središtu smo mimetizma. (...) - Međutim, Amerikanci bi trebali biti najmanje iznenađeni zbog onoga što se dogodilo jer su stalno okruženi nadmetanjem. = Amerika zapravo utjelovljuje te mimetske odnose nadmetanja. Ideologija slobodnog poduzetništva čini od njih apsolutno rješenje. Djelotvorno, ali eksplozivno. Ti su odnosi nadmetanja izvrsni ako iz njih izlaziš kao pobjednik, ali ako su pobjednici uvijek isti, onda će, prije ili kasnije, poraženi prevrnuti stol za kojim se igra. Mimetsko suparništvo, ako je zlosretno, uvijek se, u stanovitom času, opet pojavljuje u silovitom obliku. U tom smislu, islam je danas veza koja je nekada bio marksizam. 'Mi ćemo vas pokopati', rekao je Hruščov Amerikancima. Bilo je u tome neke naivnosti... Bin Laden zabrinjava više od marksizma, u kojemu smo prepoznavali zamisao o materijalnoj sreći, blagostanju i ideal uspjeha koji nije tako daleko od onog koji se živi na Zapadu. - Što mislite o opčinjenosti žrtvom u islamskih kamikaza? Ako je kršćanstvo prinošenje nedužne žrtve, biste li se odvažili reći da je islamizam dopuštanje žrtve, a islam žrtvena religija u kojoj se također prepoznaje taj pojam 'obrasca' koji je u središtu vaše mimetske teorije? = Islam njeguje odnos prema smrti koji me uvjerava to više što ta vjera nema ništa zajedničko sa zastarjelim mitovima. Taj odnos prema smrti, u stanovitom smislu, pozitivniji je od onog koji opažamo u kršćanstvu. Mislim na Kristovu muku: 'Oče, zašto si me ostavio! (...) Neka me mimoiđe ta čaša.' Mistična veza islama sa smrću čini ga još tajnovitijim. U početku su Amerikanci mislili da su ti islamistički kamikaze 'cowards' (kukavice), ali su vrlo brzo promijenili mišljenje. Tajna njihova samoubojstva još je više zamračivala tajnu njihova terorističkog djelovanja. Da, islam je vjera žrtve u kojoj se također prepoznaje teorija mimetizma i obrasca. Kandidata za samoubojstvo nije nedostajalo ni kada se činilo da će terorizam propasti. Onda možete zamisliti što se događa danas kada je, odvažit ću se reći, uspio. Očito je da ti teroristi kamikaze u muslimanskom svijetu utjelovljuju obrasce svetosti. (...) - U vašoj zadnjoj knjizi ističete zapadnu samokritiku koju uvijek prati etnocentrizam. 'Mi, drugi Zapadnjaci, pišete, uvijek smo istodobno mi sami i naš vlastiti neprijatelj'. Može li se ta samokritika održati nakon rušenja tornjeva? = Ona se održala i opravdana je u dubljem promišljanju budućnosti, kako bi se, primjerice, ispravila zamisao jednog Lockea ili Adama Smitha, prema kojoj je slobodna konkurencija uvijek dobra i plemenita. To je besmislena zamisao i to nam je odavno jasno. Čudno je da nakon tako očitog neuspjeha marksizma ideologija slobodnog poduzetništva nije kadra bolje se braniti. Tvrditi da je 'povijest gotova' zato što je ta ideologija prevagnula nad kolektivizmom, očita je laž. U zapadnim zemljama, razlike između plaća sve su veće i idemo prema eksplozivnim reakcijama. Ne govorim o Trećem svijetu. Od razdoblja nakon atentata očekujemo, dakako, obnovljenu, razumniju ideologiju liberalizma i napretka."