ZAGREB, 6. studenoga (Hina)- Znanstvenim skupom na temu "Ostvarenje vladavine prava u Hrvatskom pravnom sustavu" na Pravnom fakultetu u Zagrebu nastavljeno je danas obilježavanje 225-te godišnjice tog fakulteta.
ZAGREB, 6. studenoga (Hina)- Znanstvenim skupom na temu
"Ostvarenje vladavine prava u Hrvatskom pravnom sustavu" na
Pravnom fakultetu u Zagrebu nastavljeno je danas obilježavanje
225-te godišnjice tog fakulteta.#L#
Otvarajući znanstveni skup dekan zagrebačkog Pravnog fakulteta
Davor Krapac, u mnoštvu dvojbi o tome što je vladavina prava i tko je
ostvaruje, upitao je i je li vladavina prava kao načelo samo upisano
u propisima ili je prihvaćena kao "nadustavno i nadruštveno
načelo".
Ustavno načelo vladavine prava, po mišljenju profesora Branka
Smerdela, neće se ostvariti sve dok političke elite budu Ustav
doživljavale kao svaki drugi zakon koji se može mijenjati u skladu s
dnevnoplitički potrebama. Ilustrirao je to nedavnim promjenama
Ustava, koji se u šest mjeseci u dva navrata mijenjao, i
"uvrijeđenom" reakcijom Vlade na osporavanje prava da uredbama
mijenja zakone.
Smerdel je zaključio da je Hrvatska u fazi učenja političara o tome
što su Ustav i vladavina prava.
Po mišljenju predsjednika Vrhovnog suda Ivice Crnića apstraktni
pojam vladavine prava oni koji nisu pravnici u svakodnevnom životu
shvaćaju u trenutku kada dođe do sukoba dva prava ili interesa i
kada očekuju zaštitu prava od sudbenih institucija koje među
sukobljenim interesima moraju pronaći mjeru zakonitosti i pravde.
Crnić smatra da vladavina prava ne znači puku primjenu zakona, već
primjenu zakona uz razumijevanje za ljude i njihove teškoće.
Nabrajajući niz pretpostavki nužnih za neovisnost sudstva, Crnić
je, između ostalog, istaknuo i potrebu trajne edukacije sudaca.
Zbog složene situacija u sudstvu, Crnićevom smatra da se u krakom
vremenu ne mogu očekivati pomaci na bolje. Pritom je istaknuo
nezadovoljstvo sporošću izvršne i zakonodavne vlasti u osiguranju
zakonskih i materijalnih uvjeta nužnih za optimalan rad sudova.
Sve veće razumijevanje uloge Ustavnog suda u zaštiti vladavine
prava predsjednik Ustavnog sudu Smiljko Sokol ilustrirao je
podacima o sve većem broju predmeta od 180 u 1991. do 2500 u ovoj
godini. Ocijenio je da je Ustavni sud u desetogodišnjoj praksi
potvrdio da može djelovati kao važan čimbenik na samo u zaštiti
ljudskih prava, već i kao tijelo koje pravno ograničuje svemoć
zakonodavne i izvršne vlasti, ograničavajući vladavinu većine
zadržavajući je u granicama ustavnih ovlasti.
Voditelj znanstvenog skupa o vladavini prava Željko Horvatić
primijetio je da nije bez simbolike činjenica što se skup pravnika o
toj temi odražava u dvorani u kojoj predavanja slušaju studenti
prve godine prava.
(Hina) ggrb so