ZAGREB, 5. studenoga (Hina) - Poslovanje hrvatskih ugostitelja-obrtnika opterećeno je visokim ulaznim troškovima i davanjima, zbog čega su i cijene ugostiteljskih usluga u Hrvatskoj skuplje i nekonkurentne u odnosu na ostale
mediteranske destinacije; uz to, poslovanje profesionalnih ugostitelja dodatno narušava i rad na crno, posebno tijekom glavne turističke sezone kao i nedostatak kvalitetne radne snage.
ZAGREB, 5. studenoga (Hina) - Poslovanje hrvatskih ugostitelja-
obrtnika opterećeno je visokim ulaznim troškovima i davanjima,
zbog čega su i cijene ugostiteljskih usluga u Hrvatskoj skuplje i
nekonkurentne u odnosu na ostale mediteranske destinacije; uz to,
poslovanje profesionalnih ugostitelja dodatno narušava i rad na
crno, posebno tijekom glavne turističke sezone kao i nedostatak
kvalitetne radne snage.#L#
Neki su to od naglasaka sa 14. susretu ugostitelja i turističkih
djelatnika Hrvatske obrtničke komore (HOK), koji je okupio 540
sudionika i koji se od jučer održava u Zagrebu.
Kao problem u poslovanju, ugostitelji ističu plaćanje kreditnim
karticama, jer je u Hrvatskoj provizija znatno veća nego u drugim
zapadnoeuropskim zemljama. U Hrvatskoj iznosi 5 do 6,5 posto dok se
u drugim zemljama, kažu, kreće od 1,5 do 2,5 posto. Doda li se tome i
visoka stopa PDV-a, ugostitelji napominju da ne treba čuditi što su
cijene skuplje i što ovogodišnji porast fizičkog prometa od 13
posto u odnosu na lani nije pratio i sličan porast financijskog
prometa u ugostiteljstvu.
Vezano uz nedostatak kvalitetnih kadrova u ugostiteljstvu, na
susretu se čulo da je to zbog neadekvatnog sustava obrazovanja koji
još nije prilagođen potrebama tržišta, a što je dovelo i do pada
interesa za struku te odlaska brojnih ugostitelja na rad u
inozemstvo gdje su bolje plaćeni i više cijenjeni.
Tržišni problemi, kao što su nepostojanje veletržnica za povrće,
meso i ribu također se, kako se čulo, negativno odražavaju na
poslovanje ugostitelja obrtnika. Uz to, ugostitelji-obrtnici su
izrazili i nezadovoljstvo selektivnim pristupom struci od strane
državnih institucija i lokalnih samouprava koji podupiru velike
hotelske kuće, ali ne i male poduzetnike iste djelatnosti.
Na današnjem radnom dijelu susreta, ugostitelji i turistički
djelatnici HOK-a ogradili su se i od svih ugostitelja koji posluju
na crno i bez uvažavanja etičkog kodeksa struke, s ciljem brze
zarade, čime stvaraju lošu sliku o hrvatskom ugostiteljstvu.
Zatražen je stoga veći nadzor i inspekcijske kontrole tijekom
ljetnih mjeseci kada je takav rad i najviše izražen.
Ponovljen je i višegodišnji problem odnosa sa ZAMP-om odnosno
plaćanje naknada za izvođenje glazbe u ugostiteljskim objektima, a
za kojeg se nadaju, kako se čulo, da će biti riješen donošenjem
novog Zakona o autorskim pravima.
Bilo je govora i o rezultatima kreditiranja malog i srednjeg
poduzetništva u turizmu, a putem Programa kojeg zajednički od 2000.
godine provode Ministarstvo turizma i Ministarstvo za obrt, malo i
srednje poduzetništvo. Od ukupno 750 milijuna kuna predviđenih tim
Programom, do kraja listopada ove godine putem devet banaka
odobreno je 136,4 milijuna kuna kredita, od čega 126,3 milijuna
poduzetnicima.
Ovogodišnji susreti ugostitelja i turističkih djelatnika
završavaju večeras kada se očekuje prihvaćanje zaključaka te
dodjela nagrada za izlagače na popratnoj Gastro izložbi.
(Hina) tam db