RFI 4. XI. TISAK - BOSANSKA PUTOVNICA KOD NAPADAČA NA AMERIKU

FRANCUSKI RADIO - RFI 4. XI. 2001. Iz tjednoga tiska Središnja tema u 'L'Expressu' je povratak vjerovanja u Boga, a u istom broju možemo pročitati tekst o 'Lovu na teroriste u Bosni', kako glasi naslov. Autor članka ističe da posljednje uhićenje osoba osumnjičenih za veze s organizacijom bin Ladena potvrđuju činjenicu da za aktivnosti islamskih pokreta u Europi Bosna ima posebnu namjenu. Novinar objašnjava da su za vrijeme rata u Bosnu dolazili dobrovoljci iz muslimanskih zemalja i da je daytonskim sporazumom bilo predviđeno da oni zemlju napuste. Međutim neki su ostali ili imaju bosansku putovnicu. Autor tvrdi da je vođa skupine koja je napala New York i Washington Mohamed Atta navodno živio u Bosni pod lažnim imenom, te da je barem jedan od atentatora imao bosansku putovnicu. Novinar 'L'Expressa, kao i njegov kolega iz 'Le Mondea' prije dva dana, osvrće se posebice na utjecaj Saudijske Arabije u Bosni. On ističe da Rijad i ne pokušava prikriti namjeru da u Bosni, gdje žene i muškarci već 5 stoljeća mole zajedno u džamijama, nametne radikalniju verziju islama. Vahabiti ne zaboravljaju bosanske vjerske udruge poput organizacije Islamske mladeži, koje su se pročule po zastrašivanju netradicionalno uvježbanih Muslimanka. Tako 11. rujna pojavili su se i plakati u slavu bin Ladena. Novinar 'L'Expressa' pita se može li bosanska mladež odgovoriti na ove pozive radikalnog islama? 'Le Point' ovoga tjedna veliki broj stranica posvećuje Pakistanu - zemlji koja je, kako se ističe u naslovu 'Izvor američkih briga'. Dopisnik ovoga lista svoj napis počinje rečenicom koju su prošlog tjedna izvikivali počinitelji pokolja nad vjernicima u crkvi u Bahavalpuru 'Afganistan i Pakistan bit će grob kršćana'. Od početka rata u Afganistanu dva milijuna pakistanskih kršćana strahuje za život. Pitanje koje ih opsjeda jest hoće li pakistanski islamisti poistovjetiti kršćane sa zapadnjacima koje utjelovljuju Amerikanci - agresori bratske zemlje Afganistana. Pokolj u Bahavalpuru oslabio je još više utjecaj pakistanskog predsjednika Perveza Musharrafa, koji je već ionako nije bio u posebno ugodnom stanju zbog potpore Amerikancima, zaključuje dopisnik 'Le Pointa', koji nakon uvoda o pakistanskim kršćanima prelazi na ono što naziva ključem afganistanskog sukoba, a taj su ključ Paštuni, najveća afganistanska etnička skupina čiji su pripadnici brojni i u susjednom Pakistanu. Za Paštune je osjećaj etničke pripadnosti važniji od pripadnosti državi. Pitanje koje se postavlja jest hoće li pakistanski Paštuni odgovoriti na poziv mule Omara i pridružiti se sunarodnjacima koji su u svetom ratu protiv SAD-a. Istina je da su među talibanima Paštuni daleko najbrojniji, ali to ipak ne znači da svi Paštuni misle kao talibani. Talibani su uglavnom ruralnog podrijetla i veliki su protivnici klasične plemenske elite koja opet ne zaboravlja da su njen utjecaj umanjili upravo talibani. Dakle, većina Paštuna nije sklona talibanima, ali to opet ne znači da su spremni pohrliti u tabor Amerikanaca. Iako su predstavnici tolerantnog islama oni drže da su SAD napale Afganistan ne zato da unište bin Ladena već da unište njihovu vjeru - islam. U isto vrijeme, kako to ističe pakistanski novinar Ahmed Rashid čije riječi prenosi njegov francuski kolega iz 'Le Pointa', plemenski vođe nisu neosjetljivi na materijalna dobra. I ako uvide da će talibani biti poraženi, svrstat će se na stranu Amerikanaca. Međutim više nije sigurno da ih je Washington predvidio u razdoblju nakon talibana obzirom da je zadnjih dana povećao potporu Sjevernom savezu u kojoj su većina Tadžici i Uzbeci. U Islamabadu strahuje se da bi sadašnja kriza mogla produbiti staru težnju za stvaranjem nezavisnog Paštunstana. Bolji poznavatelji u to ne vjeruju, budući drže da su pakistanski Paštuni jako dobro integrirani u pakistansko društvo. Dokaz da je to tako jest podatak da Paštuni čine 40 posto pakistanskih vojnih snaga. Tu činjenicu dužnosnici u Islamabadu sigurno neće zanemariti, zaključuje 'Le Pointov' novinar. (RFI)