ZAGREB, 2. studenoga (Hina) - U Hrvatsku je, u razdoblju 1991. do 2000. uselilo 293.907 osoba više nego što ih je iselilo, a prosječni godišnji migracijski saldo (razlika između broja useljenih i iseljenih) iznosio je 29.391, ističe
se u priopćenju Državnog zavoda za statistiku.
ZAGREB, 2. studenoga (Hina) - U Hrvatsku je, u razdoblju 1991. do
2000. uselilo 293.907 osoba više nego što ih je iselilo, a prosječni
godišnji migracijski saldo (razlika između broja useljenih i
iseljenih) iznosio je 29.391, ističe se u priopćenju Državnog
zavoda za statistiku.#L#
U tom je razdoblju u Hrvatsku uselilo 402.564, a u inozemstvo je
odselilo 108.639 osoba.
U prošloj je godini, u odnosu na 1999. zabilježeno manje useljena,
ali i iseljenja, pa je tako u Hrvatsku doselilo 10,7 posto manje
(ukupno 29.385), a odselilo 58,3 posto manje nego godinu ranije
(ukupno 5.953 osobe).
S obzirom na spolnu strukturu, iz inozemstva je lani doselilo više
žena (53,3 posto od broja ukupno doseljenih), a odselilo više
muškaraca (53 posto ukupnog broja odseljenih).
Udio hrvatskih državljana u broju useljenih prošle godine bio je
92,7 posto, a među iseljenima bilo je 88,1 posto hrvatskih
državljana. Od ukupnog broja useljenih 60,3 posto doselilo je iz
BiH, a od ukupnog broja iseljenih u susjednu je državu odselilo 25,2
posto.
Najveći broj doseljenih iz inozemstva u razdoblju od 1996. do 2000.
zabilježen je u Zagrebu (41.450), a slijede ga Splitsko-
dalmatinska (20.259) i Zagrebačka županija (17.577).
Najviše je osoba u inozemstvo odselilo također iz Zagreba (13.620),
a zatim iz Primorsko-goranske (7.476) i Karlovačke županije
(4.110).
Stalno prebivalište unutar Hrvatske u tom je razdoblju promijenilo
673.013 osoba, a najviše je preseljenja zabilježeno u 2000., kad su
prebivalište promijenile 84.363 osobe, mahom u međužupanijskim
migracijama (44,8 posto).
U 2000. je najviše preseljenja (41,7 posto) bilo između gradova i
općina istih županija. U druge županije lani je preselilo 39,3
posto od ukupnog broja preseljenih osoba, a 19 posto njih preselilo
je u naselja istoga grada ili općine.
Unutar županija, najveće su migracije zabilježene u Splitsko-
dalmatinskoj (64,1 posto), Primorsko- goranskoj (81,6 posto), te
Zagrebačkoj županiji (66,7 posto).
S obzirom na spol i dob, najveći je broj stanovništva preseljenog
unutar RH bio u dobi od 20 do 39 godina starosti (43,1 posto), a udio
žena u ukupnom broju preseljenih je 55 posto.
Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2000.
godini imala je Zagrebačka (4.257), a potom Splitsko-dalmatinska
županija (4.110) i Grad Zagreb (3.194), a negativan saldo imala je
Ličko senjska županija (-53).
(Hina) pp/ibob sšh