SAD LATIMES 1. XI. IZRAEL TRAŽI U HRVATSKOJ EUROPSKOG SAVEZNIKA

SAD LOS ANGELES TIMES 1. XI. 2001. Hrvatski predsjednik donosi Izraelu maslinovu grančicu mira "Tommy Lapid, zastupnik u izraelskom parlamentu, preživjeli svjedok Holokausta, morao je dobro razmisliti hoće li biti nazočan na posebnoj sjednici parlamenta, zakazanoj prošle srijede u čast hrvatskog predsjednika Stipe Mesića. Progonjen sjećanjima na tragediju vlastite obitelji, Lapid, inače rođen u Jugoslaviji, sjećao se i desetaka tisuća Židova, ubijenih na Balkanu za vrijeme drugog svjetskog rata, kada je u Hrvatskoj na vlasti bio marionetski nacistički režim koji je uspostavio i istrebljivački logor u Jasenovcu. Prethodni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman bio je do svoje smrti 1999. g. persona non grata u Izraelu zbog revizionističkih djela u kojima je umanjivao patnje Židova za vrijeme Holokausta. Mesić je pak ovog tjedna postao prvi hrvatski predsjednik koji je posjetio Izrael i donio poruku o promjeni u Hrvatskoj. I što je za Židove najvažnije, osudio je postupke hrvatskoga ratnog režima i ispričao se za pokolj Židova. 'Nisam mogao ni zamisliti da ću jednoga dana stajati na podiju Knesseta i čestitati hrvatskom predsjedniku. No, gospodine predsjedniče... odlučio sam Vam čestitati', kazao je Lapid pred okupljenim izraelskim zastupnicima. Mesić je iskoristio svoj nastup pred Knessetom i raniji posjet jeruzalemskom Memorijalnom centru Holokausta Yad Vashemu da 'izbriše grijehe koji bacaju sjenu' na izraelsko-hrvatske odnose. 'Tražim oproštaj od svih kojima su Hrvati ikada nanijeli zlo - a danas ga posebno tražim od Židova', kazao je Mesić u Yad Vashemu, na stubama spomenika koji obilježava sjećanje na 1,5 milijuna djece, ubijene u Holokaustu. Osim simbolične i moralne razine, Mesićev posjet trebao bi ostvariti i bolje veze između dvije zemlje, povećati trgovinsku razmjenu i izraelska ulaganja u hrvatsko gospodarsko koje prolazi kroz spor proces privatizacije. Uključivši u svoju pratnju i nekoliko poslovnih ljudi, Mesić je među područjima zrelima za ulaganja naveo tehnologiju i turizam. Izrael pak već dugo nastoji svojoj vojnoj industriji izboriti širi pristup hrvatskom tržištu. Na političkoj razini izraelska se vlada nada pridobiti saveznika u Europi koji će biti skloniji njezinim stajalištima o sukobu s Palesticima od onih koje zastupaju pojedine europske zemlje. Uloga Hrvatske i ostalih balkanskih zemalja mogla bi dobiti na težini paralelno njihovu približavanju Zapadu i mogućem uključivanju u Europsku uniju i NATO. 'Europa se mijenja a srednja Europa zauzima važnije mjesto u izraelskoj vanjskoj politici', kazao je David Peleg, dužnosnik u izraelskom ministarstvu vanjskih poslova, specijaliziran za Europu. Mesićev posjet pružio je priliku za neobične prizore. Naime, pred Knessetom, predsjedničkom rezidencijom i na glavnim ulicama hrvatska zastava bila je zajedno s izraelskom Davidovom zvijezdom istaknuta i hrvatska zastava s grbom u obliku šahovnice, simbola hrvatskog nacionalizma koji je koristio i ustaški režim. Mesić je u sumornoj atmosferi obišao muzej Yad Vashema koji bilježi užase koncentracijskih logora, Varšavskog geta, medijskih eksperimenata u Auschwitzu i organizaciju židovskih boraca u pokretu otpora - na Balkanu i u drugim regijama. Za šezdesetdvogodišnjeg Yohanu Haasa, Židova rođenog u Hrvatskoj, Mesićev posjet predstavlja 'zatvaranje kurga'. Haas je rođen u istom gradu kao Mesić koji je izjavio da se sjeća da je kao dijete vidio kako Židove odvode ali nije znao što se događa. Haas je imao dvije godine kada su njegovi roditelji poslani u Jasenovac gdje su i umrli. Njega je spasio i sakrio jedan hrvatski par. 'Bila je to ista nacija - podijeljena: jedni su sudjelovali u istrebljenju a drugi su bili moji spasioci', kazao je Haas koji je zajedno sa svojom ženom pozvan da prati Mesića tijekom posjeta. 'Ljudi u Izraelu znaju za zločine ali moraju znati i ostalo', napominje on. U dostojanstvenoj ceremoniji u spiljolikoj Dvorani sjećanja u Yad Vashemu Mesić je položio crveno-bijelo-plavi vijenac (...) na crnu granitnu ploču ispod koje je pohranjen pepeo žrtava šest koncentracijskih logora. Na podu su urezana imena mnogih logora, uključujući i onaj jasenovački - riječ je o stratištu koje se nalazilo oko četrdesetak kilometara jugoistočno od glavnog grada Hrvatske Zagreba. Uz Židove, ustaše su u Jasenovcu poubijale i velik broj Srba i Roma. Mesića je ceremonija očigledno dirnula - u jednom je trenutku obrisao lice maramicom. Usprkos otporu hrvatskih nacionalista Mesić je nakon prošlogodišnje pobjede na predsjedničkim izborima usmjerio napore na snažniju demokratizaciju Hrvatske i na dokidanje uloge Hrvatske kao utočišta za ratne zločince. (...) U govoru pred Knessetom Mesić je u svom savjetu Izraelu u vezi sa sukobom s Palestincima naveo ratove na Balkanu: 'Znam što govorim kada kažem da je bolje pregovarati 10 godina nego boriti se 10 dana'. U osvrtu na savjet hrvatskog predsjednika izraelski premijer Ariel Sharon kazao je da pregovora neće biti sve dok terorizam ne bude u potpunosti dokončan", prenosi na kraju izvješća Tracy Wilkinson.