ZAGREB, 30. listopada (Hina) - Knjiga kardinala Agostina Casarolija "Mučeništvo strpljivosti - Sveta Stolica i komunističke zemlje 1963. do 1989." predstavljena je večeras u Tribini grada Zagreba.
ZAGREB, 30. listopada (Hina) - Knjiga kardinala Agostina
Casarolija "Mučeništvo strpljivosti - Sveta Stolica i komunističke
zemlje 1963. do 1989." predstavljena je večeras u Tribini grada
Zagreba.#L#
Knjiga je prevedena godinu dana nakon izlaska talijanskog
izvornika, a tiskana je u nakladi Kršćanske sadašnjosti.
Tom prezentacijom počinje u Zagrebu obilježavanje 20. obljetnice
smrti zagrebačkoga nadbiskupa i pročelnika Kongregacije za nauk
vjere kardinala Franje Šepera, rekao je zagrebački nadbiskup Josip
Bozanić.
Knjiga baca novo svjetlo na značajan lik kardinala Šepera, koji je
izrastao iz duboke veze s njegovim prethodnikom blaženim
kardinalom Alojzijem Stepincem. Knjiga donosi kronologiju
zbivanja o odnosima Svete Stolice prema zemljama srednje i istočne
Europe, u kojima je vladao komunizam kao i odnos Svete Stolice prema
crkvama u tim zemljama u razdoblju od 1963. do 1989.
Autor Cazaroli u knjizi ističe kako je kao diplomatski predstavnik
Svete Stolice u proljeće 1963. počeo prve kontakte u Budimpešti i
Pragu, koji su nastavljeni tijekom više od 25 godina teškim
pregovorima s Mađarskom i Čehoslovačkom, zati Jugoslavijom i na
kraju s Poljskom, oko uspostave diplomatskih odnosa Svete Stolice i
tih zemalja.
U uvodu hrvatskom izdanju msgr. Vladimir Stanković je napomenuo
kako se knjiga odnosi ne samo na vatikanske pregovarače i Svetu
Stolicu, nego još više na hijerarhiju i vjernike u tadašnjim
komunističkim zemljama, pa tako i na naše biskupe, na čelu s
kardinalom Šeperom.
Upravo zato što je Crkva u tim zemljama, a posebno u Hrvatskoj,
neustrašivo stajala na obrani slobode vjere i svake druge slobode,
pokušaji komunističkih vlasti da tu Crkvu zarobe, pa i pomoću
međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom, nisu uspjeli, rekao je
Vladimir Stanković. Kao dugogodišnji voditelj hrvatske inozemne
postve, odnosno dijela svećenstva koji je zadužen za
dušebrižništvo hrvatskog iseljeništva, ustvrdio je kako se na toj
funkciji morao boriti između komunističkih vlasti u bivšoj državi i
hrvatske emigracije koja se i te kako protivila potpisivanju
Protokola sa Svetom Stolicom.
O svojim iskustvima prvog jugoslavenskog veleposlanika u Vatikanu,
od 1966. do 1971. govorio je dr. Vjekoslav Cvrlje.
Uz brojne uzvanike predstavljanju su bili nazočni i papinski nuncij
msgr. Giulio Einaudi, potpredsjednik hrvatske Vlade i predsjednik
Komisije za odnose s vjerskim zajednicama Goran Granić, savjetnik
za vjerska pitanja u Uredu Predsjednika Ivica Maštruko i drugi.
(Hina) ta ln