ŠV 30.X.-NZZ-HR I EU

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 30. X. 2001. EU zaključio sa Zagrebom stabilizacijski i pridružbeni sporazum "EU i Hrvatska potpisali su pridružbeni sporazum. U Luksemburgu su ministar vanjskih poslova EU-a, povjerenik mjerodavan za vanjske odnose CXhris Patten i hrvatski predsjednik vlade u ponedjeljak potpisali dokument kojim se balkanska država na svojem putu u Europu s daljnjim ciljem članstva u EU, obvezuje na gospodarske i političke reforme. EU pak obećava velikodušnu financijsku i tehničku pomoć. Hrvatska je poslije Makedonije druga država jugoistočne Europe s kojom je EU sklopio takav sporazum. Bez kratkoročne obveze Hrvatske o preuzimanju cjelokupnih odredaba EU-a, ugovorno utvrđeni vozni red partnerstva najprije predviđa postupnu izgradnju zone slobodne trgovine. Stabilizacijski i pridružbeni sporazum obuhvaća i politički dijalog kao i pravnu i policijsku suradnju, važnu za EU zbog osiguranja njegove istočne granice. Za uzvrat EU daje na raspolaganje znatna sredstva za potporu i provedbu traženih reforma kao i za razvitak. Za Hrvatsku je već za tekuću godinu raspravljeno 60 milijuna eura a za razdoblje od 2002. do 2004. daljnjih je 191 milijuna prihvaćeno u financijski plan EU-a. EU će u idućih šest godina iz zajedničkog proračuna za stabilizaciju i pridruživanje balkanskih država uložiti ukupno 4,65 milijarda eura. Tomu treba dodati i financijske doprinose pojedinih država članica EU-a. No Bruxelles isplatu tih sredstava uvjetuje dokazanim i ustrajnim reformama, što pojašnjava zašto je Makedonija od potpisivanja sporazuma u proljeće dobila tek malo novca. U Luksemburgu potpisani sporazum s Hrvatskom mora ratificirati svih 15 država članica EU-a. No privremeni sporazum omogućuje da se praktična liberalizacija trgovačkih odnosa s Hrvatskom na temelju sporazuma provodi već od siječnja 2002. Taj međuugovor sadrži i regulatorne odredbe za područja politike tržišne utakmice, državne pomoći, duhovnog vlasništva, prvotnih odredaba kao i za suradnju carinskih služba. Taj izravan ugovorni odnos EU-a s pojedinim balkanskim državama s ciljem da ih učini sposobnima za pristup, nadsvođuje Stabilizacijski sporazum za jugoistočnu Europu. U njemu sudjeluju na donatorskoj strani osim EU-a brojne druge zemlje poput SAD-a, Kanade, Japana, Švicarske i Norveške, ali i međunarodne organizacije kao i Svjetska banka. U Luksemburgu su ministri vanjskih poslova prvi put utvrdili kako bi tematski široki poslovi Stabilizacijskog sporazuma trebali biti nastavljeni poslije najavljenog odlaska dosadašnjeg koordinatora Hombacha. Solana kao 'grand commis' vanjske politike EU-a i povjerenik za vanjske poslove Patten, u pismu ministrima predložili su da se Stabilizacijski sporazum kojega je Hombach vodio vrlo nebirokratski, komplementarnije nego do sada usmjeri na proces stabilizacije i pridruživanja. Njegove bi djelatnosti trebalo jače fokusirati na zahtjeve regionalne suradnje jugoistočnih Europljana kao nadopunu njihovim bilateralnim ugovornim odnosima s EU-om. Po mišljenju te dvojice eurokrata, institucionaliziranom bi koordinacijom trebalo tek subsidijarnu funkciju Stabilizacijskog sporazuma utvrditi kao pojačalo stabilizacijskog i pridružbenog procesa kojega isključivo vodi regija EU-a i time implicitno osigurati vodeću ulogu EU-a na Balkanu, kako Bruxelles zahtijeva", izvješćuje među ostalim novinar lista lts.