NJ 29.X.-DIE WELT-HOMBACHOVA JUGOISTOČNA ZONA SLOBODNE TRGOVINE

NJEMAČKA DIE WELT 29. X. 2001. Uspješna priča očekuje svoj nastavak "Nekim važnim postignućima Bodo Hombach je iza sebe ostavio postupak EU-a. Normalno traje oko osam godina dok bruxellesko Povjerenstvo EU-a isplati novac za projekte i pomoć. Hombach je naprotiv svojim Stabilizacijskim sporazumom za jugoistočnu Europu za samo dvije godine uspio progurati 80 posto od oko 250 planiranih projekata obnove Balkana. Od 1999. u ratom razorene zemlje jugoistočne Europe doteklo je 20 milijarda eura, polovica od toga izravno je otišla Hombachovom Stabilizacijskom sporazumu. Zbog te uspješne bilance i međunarodnog priznanja Hombachovom radu, ministrima vanjskih poslova EU-a danas neće biti lako pronaći odgovarajućeg nasljednika pozamašnom balkanskom koordinatoru koji iduće godine odlazi u njemačku izdavačku grupu WAZ. Na početku je novostvoreni ured slovio kao sinekura za nečasno otpuštenog kancelarovog ministra Hombacha. No u međuvremenu se Stabilizacijski sporazum razvio u jaku agenciju. Sa svega 35 suradnika, Hombachov ured ne prikuplja samo oko tri milijarde eura godišnje za gospodarske projekte i pomoć u razvitku. Osim toga radi i na demokratizaciji regije i stvara sporazume o suradnji. Tomu pripada i izgradnja jugoistočne europske zone slobodne trgovine od 2002. čija se ekonomska vrijednost još ne može procijeniti dovoljno visoko. Ipak se djelotvornost Stabilizacijskog sporazuma često osjeća kao trn u oku trome EU-ove birokracije. Tako je stalno Bruxelles samostalni Hombachov ured želio priključiti povjerenstvu vanjskih poslova EU-ovog diplomata Chrisa Pattena. Ta je težnja dobila dodatni poticaj od sadašnje krize rasute europske vanjske politike koju kritiziraju da je od 11. rujna osobito nekoordinirana. Zahtjev da se četvoricu europskih vanjskih političara - Javiera Solanu, Chrisa Pattena, Guenthera Verheugena i Bodu Hombacha - jače poveže, u Bruxellesu je glasniji nego ikada. No Hombachov ured ih nije uslišao. Jer u jednom dopisu Solane i Pattena koji danas odlazi ministrima vanjskih poslova EU-a u Luksemburgu, više nema ni riječi o integraciji Stabilizacijskog sporazuma u Povjerenstvo EU-a. Taj zahtjev kojega ponajprije postavlja Parlament EU-a, dijametralno je suprotan načinu organizacije Hombachova ureda. Otkako je Savezna Republika na koelnskom vrhu EU-a 1999. oživotvorila Stabilizacijski sporazum, u fondu za razvitak ratom razorenih balkanskih zemalja sudjelovalo je više od 40 zemalja i organizacija. Među njih se osim država jugoistočne Europe, EU-a NATO-a, OESS-a ubrajaju i međunarodne financijske ustanove te Japan, Kanada, Norveška, Rusija, Mađarska i Švicarska. EU je na taj način samo jedan od mnogih partnera u sporazumu, iako jedan od najutjecajnijih. Osim toga kao posebna prednost slovi što balkanske države nisu molitelji nego ravnopravni partneri u savezu. Iako se kao o možebitnom nasljedniku nagađa o bivšem njemačkom ministru obrane Volkeru Rueheu, malo tko vjeruje da će ministar vanjskih poslova Fischer opet predložiti Nijemca. 'Ured nije njemačko nasljedno dobro', kaže jedan njemački diplomat u Bruxellesu. Zbog živog zanimanja Talijana za taj položaj, prije treba računati na kandidata iz sredozemnih zemalja. O novoj postavi treba odlučiti do kraja godine, jer organizaciji inače prijeti raspad", izvješćuje Michael Moenninger.