WT 28. X. KRIV JE I SADAM HUSEIN

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 28. X. 2001. Usredotočiti se i na druge opasnosti, osim bin Ladena "Da bi dobila rat protiv međunarodnog terorizma, Bushova vlada mora učiniti više od iskorjenjivanja terorističke mreže Osame bin Ladena. Mora ciljati i iračkog diktatora Sadama Huseina. Sadam predstavlja veću prijetnju nacionalnoj sigurnosti SAD-a od bin Ladena. On se, naime, bavi izgradnjom nuklearnog, kemijskog i biološkog oružja masovnog uništenja- i raketa koje ga dopremaju - bez upletanja iz inozemstva, od kada su 1998. godine promatrači UN-a istjerani iz Iraka. Već je koristio kemijsko oružje u svom ratu protiv Irana i iračke kurdske oporbe. Sada navodno ima nuklearni materijal koji je dovoljan za izgradnju dvije atomske bombe a uskoro bi ih mogao i dovršiti i tako raspolagati najsnažnijim terorističkim oružjem. Upletenost Iraka u napade koji su počinjeni 11. rujna nije dokazana, no postoje alarmantna izvješća o nekoliko iračkih kontakata s bin Ladenom i njegovim suradnicima. Prema dojavama američkih dužnosnika dojavne službe, bin Laden je bio u kontaktu s dužnosnicima u Iraku nedugo prije napada. Osim toga, Muhamed Ata, navodni čelnik 19-orice terorista koji su oteli četiri američka zrakoplova, sastao se s iračkim dojavnim dužnosnikom u Europi početkom ove godine, izvješćuju dužnosnici američke dojavne službe. Poznato je da Irak već dulje vrijeme podržava terorističke skupine i koristi terorizam kako bi unaprijedio svoju vanjsku politiku. Tijekom Zaljevskog rata 1991. godine, npr., Bagdad je planirao niz napada na američke ciljeve diljem svijeta. Većinu je blokirao SAD uz pomoć nekoliko stranih vlada. Irački agenti uhvaćeni su i u planiranju ubojstva bivšeg predsjednika Georgea Busha u travnju 1993., kada je bio u posjetu Kuvajtu. Ramzi Jusef, glavni autor plana za podmetanje bombe u Svjetskom trgovačkom centru, u veljači 1993. godine, imao je jake veze s Irakom i bin Ladenovom terorističkom mrežom. Otputovao je u SAD koristeći iračku putovnicu. Izgleda da je dobio lažni identitet od iračkih vlasti, koje su krivotvorile njegov osobni dosje u Kuvajtu tijekom iračke okupacije u razdoblju između 1990. i 1991. Drugi osumnjičeni za podmetanje bombe u 1993. godine, Abdul Jasin, kasnije se vratio u Irak i vjeruje se da živi u Bagdadu. Prisjetimo se i toga da neuspješni irački pokušaj ubojstva Busha nikada nije rezultirao prikladnim odgovorom SAD-a. Clintonova vlada mjesecima je izvrtala istinu prije nego što je otpočela simbolični napad krstarećim raketama na stožer jedne od mnogih iračkih dojavnih agencija u lipnju 1993. godine. Takav mlaki odgovor ne samo da nije spriječio Sadama u budućim napadima, možda ga je i ohrabrio da eskalira svoj tajni rat protiv SAD-a. Da bi Irak spriječila u tome da postane još opasniji, Bushova vlada treba razmotriti niz vojnih i drugih opcija protiv Sadamovog režima. Trebala bi u potpunosti podržati iračke snage oporbe, posebice Irački nacionalni kongres (INK). Oporba sada kontrolira samo sigurno utočište u sjevernom Iraku koji je 1991. osnovan kako bi se zaustavili napadi Iraka na kurdske disidente. SAD bi trebao ojačati savez između INK-a i Kurda, tada omogućiti INK-u da se vrati u planine na iračkom sjeveru kako bi osnovao privremenu vladu. SAD bi trebao odrediti i zone u kurdskom utočištu u koje Sadamova vojska ne smije ući i u južnim dijelovima Iraka, i proširiti dvije zone u kojima je zabranjeno letenje, koje su već nametnute iračkom zrakoplovstvu, na čitavu zemlju. Američka vojska trebala bi zaposjesti iračka polja nafte na jugu zemlje i dopremiti profit dobijen prodajom nafte privremenoj vladi, okupljenoj oko INK-a. Kako bi se povećao poticaj masovnom odustajanju od podrške Sadamovom režimu, gospodarske sankcije UN-a trebale bi biti ukinute na teritoriju koji kontrolira ova vlada. Washington bi se trebao složiti i u svezi ukidanja svih UN-ovih sankcija Iraku čim Sadamov režim zamijeni vlada koja se slaže obustaviti njegove programe proizvodnje oružja i prestane prijetiti iračkim susjedima. Takvi koraci sada možda zvuče preuranjeno, s obzirom na činjenicu da je bin Laden na slobodi a talibani na vlasti. No jasno je da ne možemo dobiti rat protiv terorizma ako nismo voljni ukloniti sve režime koji podržavaju terorizam usmjeren protiv nas. Vrijeme je da Sadama Huseina uklonimo jednom zauvijek", piše James Phillips.