ZAGREB, 29. listopada (Hina) - Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i EU najvažniji je međunarodni ugovor koji je Hrvatska dosad sklopila, jer omogućuje ispunjenje dva strateška cilja Vlade - ostvarenje
gospodarskog razvoja te gospodarsku i političku integraciju Republike Hrvatske u Europsku uniju, priopćilo je u ponedjeljak hrvatsko ministarstvo europskih integracija.
ZAGREB, 29. listopada (Hina) - Sporazum o stabilizaciji i
pridruživanju između Republike Hrvatske i EU najvažniji je
međunarodni ugovor koji je Hrvatska dosad sklopila, jer omogućuje
ispunjenje dva strateška cilja Vlade - ostvarenje gospodarskog
razvoja te gospodarsku i političku integraciju Republike Hrvatske
u Europsku uniju, priopćilo je u ponedjeljak hrvatsko ministarstvo
europskih integracija. #L#
Sporazum regulira političke, gospodarske i trgovinske odnose
između Europske unije i Republike Hrvatske i obvezuje na
usklađivanje zakonodavstva u pojedinim područjima, te određuje
područja suradnje, pomoći i institucije za provedbu Sporazuma.
Jedna od bitnih značajki Sporazuma jest da je prilagođen
specifičnostima pojedine države, čime se svakoj zemlji omogućuje
približavanje Europskoj uniji tempom koji je primjeren njezinim
mogućnostima i postignućima.
Potpisivanjem Sporazuma počet će temeljita reforma državne uprave,
gospodarskog i političkog sustava jer prilagodba pravnim,
gospodarskim i političkim standardima EU traži angažman svih
pojedinaca i svih institucija u Republici Hrvatskoj.
Sporazum uz preambulu i opća načela, sadrži i dogovore o suradnji i
međusobnim obvezama u sljedećim područjima: politički dijalog,
regionalna suradnja, sloboda kretanja roba, radnika i kapitala,
sloboda pružanja usluga, usklađivanje zakonodavstva, suradnja na
području pravosuđa i unutarnjih poslova, politike suradnje,
financijska suradnja, te institucionalne, opće i završne odredbe.
Područja u kojima će biti potrebno donijeti nove i izmijeniti
postojeće zakone radi usklađivanja s pravnim nasljeđem Unije (tzv.
acquis communautaire) odnose se na tzv. unutarnje tržište (tržišno
natjecanje i državne potpore, intelektualno vlasništvo, javne
nabavke, tehničko zakonodavstvo, zaštita potrošača, pravo
društva, računovodstveno pravo, financijske usluge, zaštita
podataka, kopneni promet, zdravlje i sigurnost na radu, jednake
mogućnosti za žene i muškarce), a obuhvatit će i područje trgovine i
s njom povezanih pitanja (carinski sustav) kao i neka druga
područja (statistika, zaštita okoliša, zračni promet) i reformu
državne uprave.
U svom političkom dijelu Sporazum naglašava potrebu regionalne
suradnje radi stabiliziranja područja jugoistočne Europe.
Europska unija nastoji na temeljima regionalne suradnje, pomirenja
i gospodarskog razvoja, osigurati stabilno susjedstvo u području
koje je nedavno prošlo kroz rat i krizu. Sporazum navodi da se
spremnost na regionalnu suradnju ogleda u sklapanju mreže
bilateralnih konvencija među državama obuhvaćenim Procesom
stabilizacije i pridruživanja, ali i između njih i država
kandidata, bez stvaranja bilo kakvih novih multilateralnih
državnih ili drugih struktura i asocijacija.
Nakon izbora 2000. godine počelo je novo razdoblje odnosa između RH
i EU. Intenziviran je politički i stručni dijalog, koji je
formaliziran osnivanjem Zajedničke konzultativne radne skupine.
Rezultat tog dijaloga je Izvješće o izvedivosti otpočinjanja
pregovora za sklapanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju
od svibnja 2000. godine i sami početak pregovora u studenome iste
godine, stoji u priopćenju.
Ukupno su održana tri službena kruga pregovora, dva kruga tehničkih
pregovora, te niz dodatnih sastanaka na stručnoj razini kako bi se
usuglasila sva otvorena pitanja vezana uz trgovinske dijelove
Sporazuma. Time je RH za manje od šest mjeseci završila pregovore za
sklapanje Sporazuma, što ukazuje na visok stupanj pripremljenosti
i stručnosti pregovaračkog tima Republike Hrvatske, navodi
hrvatsko ministarstvo europskih integracija.
Sporazum su 14. svibnja 2001. godine u Bruxellesu parafirali
ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Tonino Picula i
povjerenik Europske komisije za vanjske odnose Chris Patten.
Samim parafiranjem Sporazuma, 14. svibnja 2001. počeo je posao na
provedbi preuzetih obveza, te je hrvatska vlada na sjednici
održanoj 18. listopada donijela Odluku o Planu provedbe Sporazuma o
stabilizaciji i pridruživanju, a sam Plan sadrži više od 330 mjera
za provedbu obveza preuzetih Sporazumom do 2006. godine.
(Hina) pp/dj rt