RFE 27. X. DRŽAVA NIJE SIGURAN DUŽNIK

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 27. X. 2001. Zagreb: država više nije siguran dužnik. Prilog Milana Gavrovića. Ovog su se tjedna predstavnici velikih banaka u Hrvatskoj po prvi put otvoreno suprotstavili politici vlade. Višegodišnja ljubav vlasti i bankara pukla je u trenutku kad je postalo jasno da Hrvatska vlada ozbiljno namjerava zavući ruku i u njihove blagajne. Prema najavi ministra financija dr. Mate Crkvenca država će se u slijedećoj godini zadužiti za 8,5 milijardi kuna - to je nešto više od milijarde dolara - od čega će se tri četvrtine uzeti u inozemstvu, a ostatak u domaćim bankama. Hrvatska se država, međutim, i prije zaduživala kod domaćih banaka, a one se zbog toga nisu bunile. Sasvim suprotno, jedva su čekale priliku da kupe državne obveznice, dakle da kreditiraju državu jer je to bio siguran posao uz sasvim pristojnu zaradu. Zašto sada bankari reagiraju drukčije? Zašto ono što im je do jučer bila dobra prilika danas doživljavaju kao prijetnju? Zato što, po njihovoj procjeni, Vlada ne vodi zdravu budžetsku politiku. To znači da ni država više nije siguran dužnik jer se njena velika potrošnja temelji na nesigurnim izvorima novca. U ovoj godini, zakazala je planirana privatizacija, odnosno prodaja državne imovine. Zato je proračun posrtao iz krize u krizu, i iz rebalansa u rebalans. Bankari sada vide sličnu, ako ne i veću opasnost, i u proračunu, koji Vlada najavljuje za slijedeću godinu. On se, prema riječima ministra financija, gradi na pretpostavci da će se ostvariti privredni rast od 3,5 posto. Ako ne bude rasta, neće biti ni planiranih budžetskih prihoda. Analitičari banaka tvrde da je planirani rast u najmanju ruku neizvjestan. Za razliku od ministra financija, oni su uvjereni da se ne mogu izbjeći ekonomske nevolje koje se šire svijetom, i da će recesija, sasvim sigurno, prijeći i hrvatske granice. Zato sada bankari traže smanjivanje planiranog budžetskog deficita koji se financira zaduživanjem, i to za više od pet puta. Na udaru njihove kritike prva se našla izgradnja autoceste Zagreb-Split koju je vlada Ivice Račana posljednjih dana najavila kao svoj glavni razvojni projekt. Bankari, međutim, drže da će ulaganje koje se sporo vraća, a košta 1,2 milijardi maraka godišnje, destabilizirati proračun, ali i njihove bilance. To bi moglo dovesti do nove bankarske krize, tvrde oni. Bankari su se, naravno, pobunili jer su ugroženi njihovi interesi. Oni su nanjušili opasnost da država u dužem roku neće moći plaćati svoje obveze. To su i rekli, točno tim riječima. Vlada nažalost ima drukčiji osjećaj za opasnost. Za razliku od banaka i privrede njen je glavni posao trošenje, a ne privređivanje ili poslovanje s novcem. (RFE)