FR-L'EXPRESS 25.10.01. MOŽE LI SAD NAHUŠKATI NUKLEARNE SILE JEDNE PROTIV DRUGIH?

FRANCUSKA L'EXPRESS 25. X. 2001. Amerika se igra s vatrom "Poruka je bila jasna. Nakon deset mjeseci neobičnog mira u Kašmiru, duž crte primirja između Indije i Pakistana, Delhi je odlučio da će na dan dolaska američkog državnog tajnika Colina Powella u Islamabad bombardirati desetak vojnih položaja svog susjeda. (...) Naime, nakon napadaja na New York i na Washington Delhi se poveselio što međunarodna zajednica počinje 'rat' protiv terorizma: Indija se smatra jednom od njegovih najvećih žrtava zbog brojnih atentata počinjenih na njezinu području, napose u Kašmiru, jedinom području s muslimanskom većinom. Zato je indijska vlada među prvima obećala SAD-u 'potpunu suradnju' u borbi protiv terora. Nažalost: gledano iz Washingtona i s obzirom na američke strateške interese usmjerene na Afganistan, Pakistan odjednom postaje puno važniji saveznik. 'Sve je to bilo prava pouka iz realpolitike za Delhi', podruguje se europski diplomat. Indija je to ogorčenija što misli da je baš Pakistan 'teroristička država'. (...) Ipak, za sada se čini da su se Indijci pomirili s time da stvari teku kako teku, ometajući američku politiku što je manje moguće. Budući da nema dvojbe oko povezanosti kašmirskih separatističkih skupina i Afganistana, najavljeni kraj talibanskog režima i uništenje mreža Bin Ladena trebali bi, razumljivo, ići na ruku Delhiju, i to je najvažnije. No postoje pitanja kada je riječ o budućnosti. 'S ukidanjem međunarodnih sankcija, dodaje jedan diplomat, Indijci se plaše da bi SAD mogao prodati Pakistanu novo oružje. A svaki put kada je neka zapadna sila započela takvu igru, Indija je trpjela posljedice. K tome, Delhi bi htio znati što je Washington mogao obećati Islamabadu u zamjenu za njegovu bezuvjetnu potporu, napose u svezi s kašmirskim pitanjem'. Sve je počelo tako dobro, ipak... Od posjeta Billa Clintona 2000. do sve češćih razmjena podataka između američkih i indijskih vojnika, Delhi je, kako se činilo, bio na putu da postane najdraži saveznik Washingtona u južnoj Aziji. Približavanje se to više cijenilo što je SAD u hladnome ratu igrao na pakistansku kartu i što je Indija bila tradicionalna saveznica Sovjetskog Saveza. Danas je promjena taktike Washingtona težak udarac za Delhi: 'Već tri godine stavljamo jaja u istu košaru. Čitava bi naša vanjska politika mogla doći u pitanje', misli Brahma Chellaney. Možda su s tim u svezi i nedavni pregovori između Indije s jedne i Rusije i Irana s druge strane, koji najavljuju pokušaj diplomatskih promjena. Geopolitička šahovnica u južnoj Aziji i dalje je puna zagonetka. 'Sve ovisi o razvoju američke igre', zaključuje Udhay Bhaskar iz 'Institute of Defence Studies and Analysis'. Svjesni indijske zabrinutosti, SAD želi umiriti Delhi. No bez previše žara: premda State Department na riječima osuđuje 'svaki oblik terorizma, pa i onaj koji pogađa Indiju', izjave Washingtona rijetko idu dalje od toga. Za sada je jedini konkretan korak SAD-a to što je Jaish-e- Mohammed, kašmirsku separatističku skupinu, uvrstio na crnu listu terorističkih organizacija. Do te je zabrane došlo tek nakon vrlo jakog pritiska iz Delhija, pošto je skupina preuzela odgovornost za samoubilački napadaj u kašmirskom parlamentu 1. X. kada je poginulo četrdeset osoba. U svim ostalim pitanjima Amerika je u škakljivom položaju. Više no ikad, prijeko je potrebno što prije riješiti sudbinu afganistanskih mreža. Koji su dugoročni američki planovi na tom području? Hoće li Washington nastaviti suradnju s Indijom i s njezinim potencijalnim tržištem od milijardu stanovnika? Vide li Amerikanci u razvoju tih odnosa mogućnost da neutraliziraju kineske ekspanzionističke apetite? Ako je vjerovati službenim izjavama Bijele kuće, službeni posjet indijskog premijera Atala Beharija Vajpayeea Washingtonu koji je predviđen početkom studenog, bit će prigoda za novo približavanje dviju zemalja. 'Među nama postoje nesuglasice, ali to nije razlog da budemo neugodni!', zaključio je indijski ministar vanjskih poslova Jaswant Singh. No dok se New Delhi nada da je američko-pakistanski savez tek rezultat pojedinačnih strateških interesa koji neće nadživjeti afganistansku fazu, za sada nijedna američka izjava ne potvrđuje tu postavku. No kada prođe sadašnja kriza, Washington više neće moći biti saveznik Indije i Pakistana istodobno: 'To je potpuno nemoguće', ističe Chellaney. 'Ako žele igrati na dvjema pločama, dodaje jedan diplomat, morat će riješiti problem Kašmira. A to se kratkoročno čini jako nevjerojatno'. Kako god bilo, Washington će brzo morati utvrditi smisleno stajalište i držati ga se. Premda su Indijci za sada kooperativni, javnost neće dugo trpjeti preveliku susretljivost prema Pakistanu budu li oružane skupine koje podupire Islamabad i dalje prolijevale krv u Kašmiru. 'Trenutno su svi scenariji mogući, misli Chellaney. Pa i nastrana mogućnost da Washington nahuška nuklearne sile jednu protiv druge: Rusiju, Indiju, Pakistan i Kinu. Kako teku stvari, ulazimo u novu inačicu hladnog rata gdje je riječ 'komunizam' zamijenio 'teorizam'. Što se tiče ostalog, problematika je ista. Nedvojbeno je da američka vlast trenutno ni sama ne zna kamo ide", piše Pierre Prakash.