PRIVATIZACIJSKI PRIHODI KONAČNO ZA RAZVOJ?

Piše: Davorka Stanešić ZAGREB, 28. listopada (Hina) - Hrvatska je, od 1993. do prve polovice 2001. godine, ukupno prikupila oko 5,1 milijardu američkih dolara izravnih inozemnih ulaganja, i to najviše privatizacijom.#L# No, taj je kapital, najvećim dijelom, umjesto u poticanje proizvodnji za izvoz uglavnom korišten za proračunske potrebe, a i najnoviji (prošlotjedni) privatizacijski prihod od 500 milijuna eura za 16 posto dionica HT-a već je praktički potrošen za proračunske rashode. Utoliko su vrijedne pažnje izjave vladinih dužnosnika, vezane uz proračun za iduću godinu, da će se privatizacijski prihodi usmjeravati u fond za razvoj i zapošljavanje, umjesto dosadašnje prakse njihovog korištenja za budžetsku potrošnju. No, kada je riječ o inozemnim ulaganjima posebno je nepovoljna činjenica da su kod nas uglavnom izostale greenfield investicije - ulaganja u nove proizvodne kapacitete. Epitet 'prve prave' greenfield investicije u Hrvatskoj 'dodijeljen' je tek nedavno, prilikom predstavljanja početkom rujna ove godine investicije talijanske tvrtke Calzedonia u tvornicu muških čarapa na području Čakovca, s planiranim ulaganjem od 50 milijuna eura. Po podacima Hrvatske narodne banke, oko 65 posto dosadašnjih ukupnih inozemnih izravnih ulaganja odnosi se na tri djelatnosti - 24 posto na telekomunikacije (HT), 21 posto ostalo novčarsko posredovanje (odnosno privatizaciju banaka) te 20 posto na proizvodnju farmaceutskih pripravaka (Pliva). U grupu s oko 3 posto udjela u ukupnim inozemnim izravnim ulaganjima spadaju djelatnosti vađenja sirove nafte i zemnog plina i proizvodnja cementa, a na šestom je mjestu trgovina na veliko s udjelom nešto manjim od 2 posto. O stranom se kapitalu puno govori, ali se, po podacima za prvu polovicu ove godine, ne možemo pohvaliti nekim velikim brojkama. Koliko je realno očekivati značajnija (produktivna) strana ulaganja u situaciji kada su veliki svjetski ulagači već uglavnom razmjestili kapital u regiji, a pogotovo u svjetlu činjenica o administrativnim, pravnim i inim preprekama na koje kod nas nailaze inozemni investitori? Po nekim ocjenama šanse nisu izgubljene, a u prvom bi se redu moglo računati na mogućnosti stranog financiranja u sektoru turizma (turističkih kapaciteta obiteljskog poduzetništva) te usluga. U studiji Svjetske banke o preprekama inozemnim izravnim ulaganjima u Hrvatsku navodi se oko pedesetak prepreka ulaganjima - od spore i neefikasne administracije, mnoštva dozvola, nesređenih zemljišnih knjiga, birokratskih barijera, netransparentnih troškovi do sporog i neefikasnog sudstva. Uklanjanje tih prepreka pretpostavka je za veći priliv greenfield inozemnih izravnih ulaganja koja bi mogla pozitivno utjecati na gospodarski rast i razvoj, smanjiti nezaposlenost i poboljšati poziciju platne bilance. U suprotnom, ako se financiranje platne bilance i dalje bude osnivalo na privatizacijskim prilivima, ponovo će se pojaviti poteškoće u financiranju deficita platne bilance kada se okončaju veliki privatizacijski projekti (nakon HT-a, INE, HEP-a i drugih), upozoravaju analitičari hrvatske središnje banke. Ako se pritom ne učine zaokreti na računu robe i usluga, a to se može učiniti u prvom redu porastom izvoza, moglo bi se povećati financiranje deficita inozemnim dugom pa bi se tako pogoršali i problemi u vezi sa zaduženošću. U prvoj polovici ove godine deficit tekućeg računa platne bilance porastao je na gotovo 1,4 milijarde dolara, a nastao je zbog visokog rasta uvoza roba i stagnacije robnog izvoza, dok su prihodi od usluga bili nešto bolji. Dok su 1999. i 2000. inozemna izravna ulaganja preuzela veći dio financiranja vanjske neravnoteže, ove se godine financiranje deficita na tekućem računu (u uvjetima donedavnog izostanka velikih privatizacijskih poslova) ponovno oslonilo na inozemni dug. A po zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, ukupni je inozemni dug krajem kolovoza iznosio 11,7 milijardi američkih dolara, što za oko 780 milijuna dolara više nego na kraju 2000. Udio države u ukupnom dugu povećan je sa 43,8 posto krajem 2000. na 46,5 posto koncem kolovoza ove godine. (Hina) ds jn