MILOŠEVIĆ SE O ZLOČINIMA U HRVATSKOJ IZJAŠNJAVA U PONEDJELJAK

Piše: Sanja Pucak DEN HAAG, 28. listopada (Hina) - Bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević trebao bi se u ponedjeljak prijepodne, pred Međunarodnim sudom za ratne zločine (ICTY), izjasniti o tome osjeća li se krivim za zločine počinjene na području Hrvatske.#L# Tijekom sjednice sudsko će vijeće raspraviti i tužiteljski zahtjev za drugom izmjenom optužnice za zločine počinjene na Kosovu, kao i podnesak trojice pravnih stručnjaka (amici curiae) kojim se osporava nadležnost Suda u predmetu "Milošević". Tužitelji žele proširiti optužnicu za kosovske zločine, počinjene tijekom 1999. godine, tako da se obuhvati progon ne samo osoba koje su izbjegle s Kosova nego i onih koji su raseljeni unutar pokrajine, te da se uključe žrtve s Kosova čija su tijela pronađena u Batajnici nedaleko Beograda. Podnesak o osporavanju jurisdikcije Suda izradila su tri pravnika koje je sud imenovao nakon što je Milošević odbio odrediti branitelje. Milošević je u dva navrata već sam pokušao osporiti nadležnost suda, a za razliku od njegovih materijala koji uz pravnu argumentaciju sadrže i političke kvalifikacije rada suda, podnesak tzv. prijatelja suda ograničio se na pravne argumente. Inače, na pokušaje trojice pravnih stručnjaka da uspostave komunikaciju s Miloševićem, bivši jugoslavenski predsjednik još nije odgovorio. U svojim dosadašnjim pojavljivanjima pred Haškim sudom Milošević je prkosno odbijao priznati njegovu nadležnost tvrdeći da je nelegalno ustanovljen, te da nije neovisan u svom radu. "Smatram ovaj sud lažnim sudom i ovu optužnicu lažnom optužnicom", kazao je prije četiri mjeseca izjašnjavajući se o kosovskoj optužnici. Njegovo odbijanje da se izjasni o optužnici sud je tada evidentirao kao da je izjavio da se ne osjeća krivim. Njegovi beogradski odvjetnici najavili su da će Miloševićeva obrana i u pogledu hrvatske optužnice biti ista. "Možemo očekivati reprizu", kazao je nedavno Dragoslav Ognjanović za jedan beogradski list. Haški sud Hrvatskom optužnicom, objavljenom početkom mjeseca, Miloševića tereti, i po zapovjednoj i po osobnoj odgovornosti, za zločine počinjene provedbom zločinačkog plana izgona većine hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništa s oko trećine teritorija Republike Hrvatske tijekom 1991. i 1992. s ciljem pripajanja tih teritorija velikoj Srbiji. Optužnica ga tereti za zločine protiv čovječnosti, teške povrede Ženevskih konvencija i povrede ratnog prava i običaja. Tužiteljstvo drži da je Milošević odgovoran za progon 170 tisuća Hrvata i drugih manjina s okupiranih područja, istrebljenje ili ubijanje stotina Hrvata i drugih nesrba, zatočenje tisuća civila te za stvaranje nehumanih uvjeta života na zaposjednutim područjima. Tereti ga se za napade na Vukovar, Dubrovnik i druga nebranjena hrvatska naselja te njihovo uništavanje i pljačku, kao i za uništavanje kulturnih i povijesnih spomenika. U optužnici se nabrajaju brojni pojedinačni zločini uključivši deportacije tisuća Iločana, Vukovaraca i stanovnika Erduta te pokolji poput onih u Vukovaru, Voćinu, Saborskom, Škabrnji, Nadinu, Dalju, Lovasu, Erdutu, Ćelijama. Tužitelji tvrde da je u provedbi zločinačkog nauma uz Miloševića, koji je tada bio predsjednik Srbije, sudjelovalo 15 visokih civilnih i vojnih dužnosnika SFRJ uključivši i Borisava Jovića, Branka Kostića, Veljka Kadijevića, Blagoja Adžića, Vojislava Šešelja, Momira Bulatovića te vođe hrvatskih Srba. Haško tužiteljstvo smatra da Miloševićeva zapovjedna odgovornost proizlazi iz stvarne kontrole koju je imao nad četiri člana Predsjedništva SFRJ, a time i nad oružanim snagama pod njihovom kontrolom, uključivši JNA, Teritorijalnu obranu i srpske dobrovoljačke odrede. Milošević je, drže tužitelji, "imao stvarnu kontrolu" i nad KOS-om i SDB-om koji su pak upravljali potezima lokalnih vođa hrvatskih Srba, lokalne srpske policije i snaga sigurnosti u Hrvatskoj. Bivši jugoslavenski predsjednik u haškom je pritvoru puna četiri mjeseca odnosno od konca lipnja ove godine kad ga je Beograd izručio zbog zločina počinjenih na Kosovu tijekom 1999. godine. Kao i za prethodne dolaske Miloševića u hašku sudnicu i ovaj su puta očite mjere pojačane sigurnosti koje uključuju i postavljanje dodatne zaštitne ograde oko zgrade suda, a uvode se i posebne dozvole za ulazak u zgradu. Dok Miloševićevo prvo pojavljivanje pred Haškim sudom zbog kosovskih zločina nije pratio gotovo nijedan jugoslavenski novinar, njegovo izjašnjavanje o zločinima u Hrvatskoj pratit će, uz strane, i više od deset akreditiranih jugoslavenskih novinara. (Hina) ps sd