HR-MOST-ZAGREB-Mjesna samouprava ZAGREB DOBIVA NOVI MOST NAKON VIŠE OD 20 GODINA piše: Đurđa BerakovićZAGREB, 27. listopada (Hina) - Domovinski most čija se gradnja planira početkom slijedeće godine prvi je most koji će se u Zagrebu
izgraditi nakon više od 20 godina.
piše: Đurđa Beraković
ZAGREB, 27. listopada (Hina) - Domovinski most čija se gradnja
planira početkom slijedeće godine prvi je most koji će se u Zagrebu
izgraditi nakon više od 20 godina.#L#
U novijem razvoju Zagreba to je najdulje vremensko razdoblje kako
nije sagrađen niti jedan novi most, kazao je Tomislav Bilić,
savjetnik pročelnika Gradskog zavoda za planiranje razvoja i
zaštitu čovjekova okoliša.
Zadnji most na Savi - Jadranski most izgrađen je još 1981. i do danas
je zadržao titulu "najnovijeg".
Domovinski most, što je još uvijek njegov radni naziv, gradit će se
u produžetku Radničke ceste i bit će prvi most koji se u Zagrebu
gradi u suverenoj Hrvatskoj i to odlukom zagrebačke Gradske
skupštine od 28. rujna 2001., kazao je Bilić.
Napomenuo je da će novi most na istočnoj strani grada biti glavna
prometna veza nove zgrade Zračne luke Zagreb i važan novi ulaz u
grad sa zaobilazne ceste, budući da su postojeći prometni prilazi
gradskom središtu s južne strane zbog intenziteta prometa postali
otežani, posebice u jutarnjim 'špicama'.
Uz to, pokazalo se neophodnim da se preko Save prebace i drugi
komunalni vodovi (instalacije pitke vode i otpadnih voda s desne na
lijevu obalu Save i telekomunikacijski i energetski vodovi), pa je
Domovinski most zamišljen kao kombinirani prometno-instalacijski
objekt. Tako će njegova gradnja, osim prometnih, riješiti i druga
komunalna pitanja značajna za razvoj grada.
Prema zamisli projektantica Rajke Veverka i Martine Balić, koje su
dobile prvu nagradu na natječaju iz 1998., most će imati betonsku
prednapetu konstrukciju od visokovrijednog čelika i svojim se
izgledom uklopiti u okoliš.
Gradnja mosta najavljuje se početkom slijedeće godine, a dovršetak
2004. Projektna dokumentacija već je dovršena, ishođena je
lokacijska dozvola za most i prilazne ceste, a u tijeku je
rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.
Gradsko poglavarstvo ponudilo je vlasnicima zemljišta otkup
zemljišta po cijeni od 17 njemačkih maraka po četvornom metru i ne
odstupa od te cijene iako neki od vlasnika traže i po četrdeset
njemačkih maraka.
U Zagrebu su 'rezervirane' lokacije za još 11 novih mostova, u
skladu s dugoročnim razvojnim planovima, prije svega novim
Prostornim planom Grada Zagreba, a u Generalnom urbanističkom
planu, čija je izrada u tijeku, sve predviđene lokacije mostova
pobliže će se utvrditi i preispitati.
Zagreb danas ima ukupno 10 mostova na rijeci Savi: osam cestovnih i
dva željeznička - Zaprešićki, Podsusedski, Jankomirski,
Jadranski, Savski, Središnji željeznički most, Most slobode, Most
mladosti, Istočni željeznički most i Most Ivanja Reka.
U prošlosti Sava je bila daleko od grada i mostovi i ceste u 18.
stoljeću gradile su se isključivo zbog povezivanja Panonije s
Jadranom, a ne zbog međusobnog povezivanja dijelova grada.
Prvi most na Savi izgrađen je između 1783. i 1785. Tada su mostovi
bili drveni i građeni su na savskim rukavcima.
Sto godina kasnije mostovi su s kamenim stupištem, a u novije doba
grade se cestovni i željeznički mostovi, ali ne kao dio gradskog
ambijenta.
To su Podsusedski (1884.), Savski most (1891/rekonstruiran 1939).
željeznički most (1862/1939.), Crveni most kod Borovja (1943.) i
Jankomirski most. Zadnja rekonstrukcija Savskog mosta bila je
1939. i po toj je logici on najstariji, dok je rekonstrukcija
stvarno najstarijeg Podsusedskog mosta bila 1981.
Prvi veliki gradski most sagrađen je tek 1959., nakon odluke o
širenju grada na desnu obalu Save- Most slobode. Riječ je o gradskom
mostu na središnjoj poziciji odakle se vide sve simboličke
vrijednosti grada - Gornji grad, Kaptol, Glavni kolodvor, Sljeme.
Potom su sagrađena još dva gradska mosta u razdoblju od 13 godina:
Most mladosti 1972. i zadnji, tj. "najnoviji", Jadranski most
1981., čije je oblikovanje podređeno cestovnom i tramvajskom
prometu. Zahvaljujući mostovima, četvrtina stanovništva Zagreba
danas živi južno od Save.
Od deset postojećih mostova preko rijeke Save čak osam ih je
sagrađeno ili temeljito rekonstruirano u razdoblju od 30 godina,
računajući od 1955.
Niti dva postojeća mosta preko Save nisu međusobno slična. Najduži
je Zaprešićki - 1075 metara, a najkraći Savski - 219,36 metara.
Preko rijeke Save u Zagrebu nije izveden niti jedan most posebno
namijenjen i uređen za kretanje i zadržavanje pješaka ili
biciklista, a postojeći mostovi i dalje služe povezivanju
relativno udaljenih ishodišta. Prema budućim planovima i pješaci
bi mogli dobiti "svoj" most preko Save, no na takvo rješenje
Zagrepčani će još morati pričekati.
(Hina) bdj vl