FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ZAGREB DOBIVA NOVI MOST NAKON VIŠE OD 20 GODINA

HR-MOST-ZAGREB-Mjesna samouprava ZAGREB DOBIVA NOVI MOST NAKON VIŠE OD 20 GODINA piše: Đurđa BerakovićZAGREB, 27. listopada (Hina) - Domovinski most čija se gradnja planira početkom slijedeće godine prvi je most koji će se u Zagrebu izgraditi nakon više od 20 godina.
piše: Đurđa Beraković ZAGREB, 27. listopada (Hina) - Domovinski most čija se gradnja planira početkom slijedeće godine prvi je most koji će se u Zagrebu izgraditi nakon više od 20 godina.#L# U novijem razvoju Zagreba to je najdulje vremensko razdoblje kako nije sagrađen niti jedan novi most, kazao je Tomislav Bilić, savjetnik pročelnika Gradskog zavoda za planiranje razvoja i zaštitu čovjekova okoliša. Zadnji most na Savi - Jadranski most izgrađen je još 1981. i do danas je zadržao titulu "najnovijeg". Domovinski most, što je još uvijek njegov radni naziv, gradit će se u produžetku Radničke ceste i bit će prvi most koji se u Zagrebu gradi u suverenoj Hrvatskoj i to odlukom zagrebačke Gradske skupštine od 28. rujna 2001., kazao je Bilić. Napomenuo je da će novi most na istočnoj strani grada biti glavna prometna veza nove zgrade Zračne luke Zagreb i važan novi ulaz u grad sa zaobilazne ceste, budući da su postojeći prometni prilazi gradskom središtu s južne strane zbog intenziteta prometa postali otežani, posebice u jutarnjim 'špicama'. Uz to, pokazalo se neophodnim da se preko Save prebace i drugi komunalni vodovi (instalacije pitke vode i otpadnih voda s desne na lijevu obalu Save i telekomunikacijski i energetski vodovi), pa je Domovinski most zamišljen kao kombinirani prometno-instalacijski objekt. Tako će njegova gradnja, osim prometnih, riješiti i druga komunalna pitanja značajna za razvoj grada. Prema zamisli projektantica Rajke Veverka i Martine Balić, koje su dobile prvu nagradu na natječaju iz 1998., most će imati betonsku prednapetu konstrukciju od visokovrijednog čelika i svojim se izgledom uklopiti u okoliš. Gradnja mosta najavljuje se početkom slijedeće godine, a dovršetak 2004. Projektna dokumentacija već je dovršena, ishođena je lokacijska dozvola za most i prilazne ceste, a u tijeku je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Gradsko poglavarstvo ponudilo je vlasnicima zemljišta otkup zemljišta po cijeni od 17 njemačkih maraka po četvornom metru i ne odstupa od te cijene iako neki od vlasnika traže i po četrdeset njemačkih maraka. U Zagrebu su 'rezervirane' lokacije za još 11 novih mostova, u skladu s dugoročnim razvojnim planovima, prije svega novim Prostornim planom Grada Zagreba, a u Generalnom urbanističkom planu, čija je izrada u tijeku, sve predviđene lokacije mostova pobliže će se utvrditi i preispitati. Zagreb danas ima ukupno 10 mostova na rijeci Savi: osam cestovnih i dva željeznička - Zaprešićki, Podsusedski, Jankomirski, Jadranski, Savski, Središnji željeznički most, Most slobode, Most mladosti, Istočni željeznički most i Most Ivanja Reka. U prošlosti Sava je bila daleko od grada i mostovi i ceste u 18. stoljeću gradile su se isključivo zbog povezivanja Panonije s Jadranom, a ne zbog međusobnog povezivanja dijelova grada. Prvi most na Savi izgrađen je između 1783. i 1785. Tada su mostovi bili drveni i građeni su na savskim rukavcima. Sto godina kasnije mostovi su s kamenim stupištem, a u novije doba grade se cestovni i željeznički mostovi, ali ne kao dio gradskog ambijenta. To su Podsusedski (1884.), Savski most (1891/rekonstruiran 1939). željeznički most (1862/1939.), Crveni most kod Borovja (1943.) i Jankomirski most. Zadnja rekonstrukcija Savskog mosta bila je 1939. i po toj je logici on najstariji, dok je rekonstrukcija stvarno najstarijeg Podsusedskog mosta bila 1981. Prvi veliki gradski most sagrađen je tek 1959., nakon odluke o širenju grada na desnu obalu Save- Most slobode. Riječ je o gradskom mostu na središnjoj poziciji odakle se vide sve simboličke vrijednosti grada - Gornji grad, Kaptol, Glavni kolodvor, Sljeme. Potom su sagrađena još dva gradska mosta u razdoblju od 13 godina: Most mladosti 1972. i zadnji, tj. "najnoviji", Jadranski most 1981., čije je oblikovanje podređeno cestovnom i tramvajskom prometu. Zahvaljujući mostovima, četvrtina stanovništva Zagreba danas živi južno od Save. Od deset postojećih mostova preko rijeke Save čak osam ih je sagrađeno ili temeljito rekonstruirano u razdoblju od 30 godina, računajući od 1955. Niti dva postojeća mosta preko Save nisu međusobno slična. Najduži je Zaprešićki - 1075 metara, a najkraći Savski - 219,36 metara. Preko rijeke Save u Zagrebu nije izveden niti jedan most posebno namijenjen i uređen za kretanje i zadržavanje pješaka ili biciklista, a postojeći mostovi i dalje služe povezivanju relativno udaljenih ishodišta. Prema budućim planovima i pješaci bi mogli dobiti "svoj" most preko Save, no na takvo rješenje Zagrepčani će još morati pričekati. (Hina) bdj vl

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙