SUĐENJE ABDIĆU NASTAVLJENO ISKAZIMA SVJEDOKAT

KARLOVAC, 25. listopada (Hina) - U Županijskom sudu u Karlovcu u sudskom postupku protiv Fikreta Abdića, optuženog za ratni zločin nad civilima i ratnim zarobljenicima, danas je svjedočila Asija Galijašević.#L# Kazala kako su u logoru u Dubravama logoraši svako jutro postrojavani. "Pri tomu smo morali zajedno vikati - 'Živio Babo!', a na pitanje 'čija je ovo zemlja', morali smo odgovoriti u glas - 'Babina!' Nakon toga smo išli na prisilni rad, ili u mrak", rekla je svjedokinja. Asija Galijašević, zatočenica u logorima u Drmaljevu, Dubravama i Ponikvama, u tančine je navodila i nadnevke događaja i mnogobrojna imena i prezimena i logoraša i zlostavljača. Kazala je da su je od kuće odveli u lipnju 1994., a prvi se put vratila kući u kolovozu 1994. Najprije su je odveli u zatvor tzv. dispanzer, gdje su je s ostalima tukli, a nekoliko dana su pili samo kišnicu, koja je kapala kroz krov. "Meni su oteli 1800 njemačkih maraka i slomili ruku, oboljela sam na bubrezima, ali do liječnika nisam mogla doći", kazala je. Po njezinim riječima kad je došao izvjestitelj UN-a za ljudska prava Tadeusz Mazowiecky, zatočene žene su mu ispričale što im sve čine. Prva sam se svukla da mu pokažem ozljede, a on je plakao. Tek nakon toga posjeta logoru počeli smo dobivati kuhanu hranu, ali i dalje su nas mučili, a odlazili smo i na prisilni rad, izjavila je svjedokinja. Budući da su snage 5. korpusa Armije BiH oslobodile Veliku Kladušu, "Narodna obrana AP ZB" povukla se u kolovozu 1994., no kad se u studenom ponovno vratila, počela je druga autonomija, u kojoj su ljudi puno više propatili. Osim Drmaljeva i Valionice, osnovano je još šest logora: Dubrave, Ponikve, Nepeke, Dolovi, Rašetin Zid, te Brezici - Zečijak, rekla je, dodavši kako su je 29. studenoga opet odveli i u logorima je ostala do kraja 1994. Svjedok Džeko Bibuljica, profesor iz Velike Kladuše, potvrdio je iskaze prethodnih svjedoka o zlodjelima u zatvoru Autonomne Pokrajine Zapadne Bosne zvanom dispanzer i logoru u Drmaljevu. Za sva zlodjela koja su ostavila na njega trajne posljedice drži krivim Abdića. Smatra da su se nakon srpnja 1994., kad je razgovarao u Drmaljevu s Mazowieckim, uvjeti u logoru poboljšali. Na pitanje zašto nije htio prihvatiti tzv. zapadnu Bosnu, svjedok je odgovorio: "To je bila agresija i na Hrvatsku i na Bosnu. Moji su učenici bili u legalnoj vojsci BiH, a Fikret Abdić se priključio agresoru Miloševiću. I da sam potpisao inicijativu o formiranju AP ZB, morao bih pucati na svoje učenike." Budući da Abdić u pitanjima svjedocima o opskrbljenosti velikokladuške općine i bihaćkog okruga prije i poslije proglašenja AP ZB-a pokušava dokazati da je svojim djelovanjem uspostavio koridor kroz tzv. SAO krajinu pa su konvoji dobrotvorne pomoći i rodbina mogli doći do izgladnjela naroda u AP Zapadnoj Bosni, Džeko je kazao da "konvoje otvaraju nevladine organizacije iz svijeta, a kad se kroz 'SAO krajinu' nije moglo proći, trebalo je samo Faziji Abdić, supruzi Fikreta Abdića, odnijeti 300 ili 400 maraka i Kladušani su mogli proći". Suđenje se nastavlja. (Hina) vhor dd