ZAGREB, 25. listopada (Hina)- Monografija o hrvatskom naivnom slikaru Eugenu Buktenici iz Grohota na Šolti predstavljena je danas u Galeriji "Mirko Virius" koja je s Hrvatskim društvom naivnih umjetnika i nakladnik
monografije.
ZAGREB, 25. listopada (Hina)- Monografija o hrvatskom naivnom
slikaru Eugenu Buktenici iz Grohota na Šolti predstavljena je danas
u Galeriji "Mirko Virius" koja je s Hrvatskim društvom naivnih
umjetnika i nakladnik monografije.#L#
Eugen Đenko Buktenica rođen je 1914. Završio je šest razreda pučke
škole, a prve crteže izradio je 1946. a slike u ulju 1950. Svojim je
slikama u zemlji i svijetu promicao sve ljepote rodnoga otoka
Priredio je velik broj izložaba u zemlji i inozemstvu. Umro je
1997.
Monografiju o Buktenici složio je Dinko Sule, slikarev štovatelj i
prijatelj, prikupivši građu koju su o Buktenici ispisali njegovi
sumještani i suvremenici te vodeći hrvatski likovni kritičari.
O pojavi knjige Dobroslav Elezović ističe kako ona na najbolji
mogući način opisuje Buktenicu kao težaka, ribara, pisca i slikara.
Ona mozaično prikazuje lik skromna čovjeka i u likovnim djelima, i u
autorovim kratkim pjesmama i zapisima, napominje Elezović.
Iz slikarskog opusa izabrano je dvadesetak reprodukcija koje su
objavljene u knjizi. Drugi dio monografije su tekstovi vodećih
likovnih kritičara koji su pisali o pojedinim Bukteničinim
izložbama ili djelima. Među njima su Mića Bašičević, Radoslav
Putar, Boris Kelemen, Mirjana Gvozdanović, Grgo Gamulin, Duško
Kečkemet, Josip Depolo, Vladimir Crnković, Vlasta Gracin, Tonko
Maroević i drugi.
Predstavljajući monografiju, Tonko Maroević je istaknuo kako su
Bukteničina djela nešto najčistije u hrvatskoj naivi, djela što ih
odlikuje jednostavnost boja, jezgrovitost, jedinstvenost na
razini kromatike, simbola i ikoničkoga. Maroević posebno naglašava
najsnažnije Bukteničino djelo "Ribarski konvoj" iz 1955.
Jednostavan i duševan, Buktenica je razoružavao namjernika svojom
čistoćom i naivnošću, dobronamjernošću i nespretnošću, nehotičnim
humorom i upravo dječjom otvorenošću. Istina, njegova bića u
nadahnutim djelima postaju s razlogom slikarskim znamenom Grohota,
Nečujma, Šolte, pa i cijele Dalmacije, južne Hrvatske i jadranskog
Sredozemlja, zaključio je Maroević.
O Bukteničinu stvaralaštvu govorili su Željka Zdelar, suurednica
monografije, i Ivo Bilankov, Bukteničnin prijatelj, sumještanin i
suvremenik.
(Hina) ta mc