MAĐARSKA: PITANJE ZASTUPLJENOSTI MANJINA

BUDIMPEŠTA, 25. listopada (Hina)- U Mađarskoj postoji 13 službeno priznatih manjina, koje imaju vlastite samouprave a 10 od tih 13 manjinskih samouprava je prošlog tjedna mađarskim parlamentarnim strankama predalo plan u kojem se predlaže delegiranje manjinskih zastupnika u najviše zakonodavno tijelo zemlje još za sadašnjeg saziva čime bi bilo omogućeno institucionalno predstavljanje manjina, istina bez prava na glas.#L# Predsjednik Zemaljske samouprave Hrvata u Mađarskoj Mijo Karagić je izjavio za Hinu da Hrvati u Mađarskoj ne sudjeluju u ovoj akciji 10 manjina jer smatraju "da po zakonu oni imaju pravo ne na delegiranog već na biranog zastupnika". Karagić je podsjetio na to da mađarski parlament već godinama krši vlastiti zakon o manjinama kada ne omogućava da manjine imaju svoje ravnopravne zastupnike u parlamentu. Osiguravanje zastupničkih mjesta za manjine nije urađeno od promjene sustava iako je Ustavni sud Mađarske već 1992. godine donio odluku u kojoj je zatražio od parlamenta da na osnovu ustava zemlje omogući manjinama da dobiju svoje predstavnike u najvišem zakonodavnom tijlu Mađarske. Prethodna mađarska socijalistička- liberalna vlada Gjule Horna u svom programu od 1994. godine se obvezala da će osigurati manjinama da se njihovi "legitimni predstavnici" uključe u rad mađarskog parlamenta. Tadašnja mađarska vlada jeste i nije prekršila svoj program kada je krajem svog mandata u zadnji čas počela postavljati pitanje ulaska manjina u parlament zemlje. Za promjenu izbornih zakona je u Mađarskoj potrebna dvotrećinska većina, koju je vlada Horna i imala, ali manji koalicioni partner u toj vladi, Savez slobodnih demokrata (liberali), je bio mišljenja da bi umjesto zastupljenosti u parlamentu bilo bolje razvijati manjinske samouprave jer bi to više doprinijelo ostvarivanju interesa manjina. Zbog odugovlačenja donošenja zakona o zastupljenosti manjina u mađarskom parlamentu, njemačka, hrvatska i slovačka manjina prije izbora u 1998. godini su osnovali izborni savez Forum nacinalnih manjina, ali na izborima nisu osvojili nijedan mandat. Tako taj pokušaj nije doveo do prisustva predstavnika tih manjina u mađarskom parlamentu. Poslije poraza socijalističko-liberalne koalicije na izborima u svibnju 1998. godine manjine su zatražile da nova mađarska vlada "bez odgađanja počne izradu nacrta Zakona o manjinskim zastupnicima", međutim to nije učinjeno. Mađarska ministrica pravde Ibolja David u prosincu 2000. na dan manjina - koji je u Mađarskoj 18. prosinca - priznala je da manjine koje žive u Mađarskoj još uvijek nemaju svoje zastupnike u parlamentu, ali je dodala da je tome uzrok dvotrećinskih izborni zakon. Ona je naglasila da sadašnja vlada nema toliku većinu u parlamentu i zato ne može sama promijeniti izborni zakon a zbog toga ne može ni omogućiti ulazak manjina u parlament. U predizbornoj kampanji koja već nenajavljeno traje u Mađarskoj nema ni riječi o zastupljenosti manjina. Predsjednik Zemaljske samouprave Hrvata u Mađarskoj Mijo Karagić je povodom toga izjavio da on "ne vidi političku volju da se ovo pitanje riješi". On je rekao da je zato siguran da "manjine u Mađarskoj neće imati svoje zastupnike u parlamentu ni u idućem mandatu". (Hina) svar sb