AL-YU-ENERGETIKA-Vlada-Politika RGR 24. X. ENERGETIKA POKRETAČ REGIONALNE SURADNJE RADIO GLASA RUSIJE - RGR24. X. 2001.Iskenderov - energetika kao pokretač regionalne suradnje.Prema priopćenjima iz Tirane u albanskom glavnom gradu
premijer Ilir Meta razgovarao je s članovima jugoslavenskoga vladina izaslanstva na čelu sa saveznim ministrom za ekonomiju i trgovinu Petrom Trojanovićem. U središtu pregovora bili su problemi suradnje na energetskom području. Izgleda da se energetika pretvara u izvor napajanja balkanskog regionalnog partnerstva. Energetske teškoće važnije su od političkih nesuglasica, uvreda i pretenzija. To se ne tiče samo globalnih europskih projekata kao što je izbor putova za transportiranje kaspijske nafte. Elementarne nestašice električne energije ostaju svakodnevni problem za većinu država regije. Kao što je naglašeno u tijeku sadašnjih pregovora, energetski problemi ujedinjuju Albaniju i Jugoslaviju, te zahtijevaju zajedničke napore za njihovo rješenje. Nužno je istaknuti još jedan važan detalj albansko-jugoslavenskih pregovora u Tirani. Prvi put je albanska strana, konkretno premijer Ilir Meta, zatražila je da Beograd sudjeluje u ostvarivanju projekata u kojima sudjeluje Crna Gora. Riječ je o povezivanju
RADIO GLASA RUSIJE - RGR
24. X. 2001.
Iskenderov - energetika kao pokretač regionalne suradnje.
Prema priopćenjima iz Tirane u albanskom glavnom gradu premijer
Ilir Meta razgovarao je s članovima jugoslavenskoga vladina
izaslanstva na čelu sa saveznim ministrom za ekonomiju i trgovinu
Petrom Trojanovićem. U središtu pregovora bili su problemi
suradnje na energetskom području.
Izgleda da se energetika pretvara u izvor napajanja balkanskog
regionalnog partnerstva. Energetske teškoće važnije su od
političkih nesuglasica, uvreda i pretenzija. To se ne tiče samo
globalnih europskih projekata kao što je izbor putova za
transportiranje kaspijske nafte. Elementarne nestašice
električne energije ostaju svakodnevni problem za većinu država
regije. Kao što je naglašeno u tijeku sadašnjih pregovora,
energetski problemi ujedinjuju Albaniju i Jugoslaviju, te
zahtijevaju zajedničke napore za njihovo rješenje.
Nužno je istaknuti još jedan važan detalj albansko-jugoslavenskih
pregovora u Tirani. Prvi put je albanska strana, konkretno premijer
Ilir Meta, zatražila je da Beograd sudjeluje u ostvarivanju
projekata u kojima sudjeluje Crna Gora. Riječ je o povezivanju
albanskih i crnogorskih energetskih mreža i rješavanju pitanja
tranzita električne energije u treće zemlje. Nije tajna da su sve do
nedavno Tirana i Podgorica razmatrale pitanja razvoja suradnje
zaobilazeći savezna tijela vlasti. To je odgovaralo težnji
određenih političkih struktura u Crnoj Gori da republika stekne
nezavisnost.
Kada je riječ o albanskoj strani, takav pristup se u mnogo čemu
objašnjavao zapravo zamrznutim odnosima s Beogradom. Ali u zadnje
vrijeme albanska vlada počinje se odnositi upravo prema
federativnoj Jugoslaviji kao prema važnom političkom i poslovnom
partneru. Aktiviranje jugoslavenske suradnje u energetskom
području ima i međunarodni aspekt važan za obje strane. Nije tajna
da upravo u tom privrednom području svjetski investitori danas vide
jedan od prioritetnih pravaca za ulaganje sredstava. Nedavno je
Europska agencija za rekonstrukciju izrazila spremnost da izdvoji
Srbiji novu tranšu kredita za razvoj energetske grane od preko 27
milijuna eura. A čitav program suradnje te agencije s Beogradom
predviđen je, prema riječima specijalnog koordinatora programa
Bernarda Baklija, do kraja 2004.godine.
U tijeku pregovora stručnjaka agencije i odgovarajućih službi
Srbije i Jugoslavije naglašena je važnost sudjelovanja drugih
država regije u opsežnim energetskim projektima. To je i
razumljivo. Ni jedna zemlja ne može sama riješiti energetske
probleme, dok će ostvarenje zajedničkih privrednih projekata nužno
potaknuti razvoj političkih veza.
(RGR)