ZAGREB, 23. listopada (Hina) - Hrvatska će krajem studenoga kod Hrvatske Kostajnice otvoriti granični prijelaz prema BiH, čime će prestati mogućnosti uzurpacije hrvatskog teritorija što su u nekoliko navrata, a posljednji put prije
desetak dana, pokušavali činiti predstavnici vlasti bosanskosrpskog entiteta, doznaje se u utorak iz izvora u hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova.
ZAGREB, 23. listopada (Hina) - Hrvatska će krajem studenoga kod
Hrvatske Kostajnice otvoriti granični prijelaz prema BiH, čime će
prestati mogućnosti uzurpacije hrvatskog teritorija što su u
nekoliko navrata, a posljednji put prije desetak dana, pokušavali
činiti predstavnici vlasti bosanskosrpskog entiteta, doznaje se u
utorak iz izvora u hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova.#L#
Predstavnici RS tvrde da je granica između RH i BiH kod Kostajnice
upitna pa su prošli tjedan na područje koje smatraju svojim ponovno
poslali postrojbe specijalne policije. Nakon hrvatskog prosvjeda,
policija se povukla, a raspoređene su snage SFOR-a.
Hrvatska i BiH prije dvije godine potpisale se Ugovor o državnoj
granici, iz kojega je vidljivo da je granica između dviju država na
tom području nesporna, odnosno da je međudržavna "komisija za
granice pregledom potpisanih topografskih karata, koje su sastavni
dio Ugovora o državnoj granici između RH i BiH utvrdila da granična
crta u području Kostajnice nije upitna, jer se nesporno proteže po
rijeci Unčici te nema nikakve potrebe za njezinom korekcijom",
doznaje se u MVP.
Obnova mosta kod Kostajnice, koju je financirala EU, bit će
završena krajem ovog mjeseca, a nakon toga uslijedit će pripreme i
formalnosti za otvaranje graničnog prijelaza za putnički i robni
promet.
Prijelaz će biti sagrađen s desne obale Une, između rijeke Une i
Unčice, tamo gdje prolazi granica između dviju država, doznaje se
iz istog izvora, čime će prestati mogućnosti svojatanja dijela
hrvatskog teritorija od strane RS.
Što se odnosa s drugim susjednim državama tiče, isti su izvori
najavili da će se na rubu Oopće skupštine UN 11. ili 12. studenoga u
New Yorku službeno sastati hrvatski i jugoslavenski ministri
vanjskih poslova Tonino Picula i Goran Svilanović, nakon njihova
neformalnog susreta u Parizu 18. listopada.
Hrvatskoj je u interesu da se u cilju normalizacije odnosa sa SRJ
počnu rješavati sva pitanja u kojima je rješenje najlakše
ostvarivo, a to su prije svega ona iz područja kulture i
gospodarstva te reguliranje viznog režima između dviju zemalja,
rekao je izvor pri MVP.
Zato Hrvatska od SRJ očekuje poteze koji bi išli u tom pravcu, a
jedan od prvih mogao bi biti povrat umjetničke zbirke iz Vukovara.
Riječ je o 16 šlepera umjetničke građe, a u Novom Sadu upravo borave
stručnjaci hrvatskog Ministarstva kulture i vukovarskog muzeja
koji procjenjuju u kakvom je stanju zbirka.
"Vraćanje te zbirke bila bi i velika simbolična gesta distanciranja
od bivše jugoslavenske vlasti", rekao je taj izvor.
Hrvatski i jugoslavenski prioriteti u procesu normalizacije odnosa
poprilično se razlikuju i jedan od većih zadataka stručnjaka obiju
država bit će upravo smanjivanje razlika. Zato Hrvatska ne bi
smjela pitanje rješenja Prevlake, ma koliko joj ono bilo važno,
vezati uz početak normalizacije odnosa, jer bi to bilo
kontraproduktivno, smatra visoki izvor pri MVP.
Prije mjesec dana hrvatska je strana jugoslavenskoj uputila vrlo
kvalitetan i izbalansiran prijedlog rješenja tog problema, koji
vodi računa i o ustavnoj krizi u SRJ. Ukoliko odgovor stigne ubrzo,
možda bi se Prevlaka mogla naći i na dnevnom redu sastanka Picula-
Svilanović u New Yorku iako je konačno rješenje tog problema, kazao
je isti izvor, realno očekivati tek nakon što se riječe ustavni
problemi u SRJ.
Sredinom idućeg mjeseca u Zagreb stiže slovenski ministar vanjskih
poslova Dmitrij Rupel, ali nije vjerojatno da će s Piculom, osim na
razini spominjanja, razgovarati o problemu granične crte u
Piranskom zaljevu, smatra izvor u MVP.
Dvojica ministara bavit će se drugim bilateralnim problemima kao
što su pitanje NE Krško ili provedbe malograničnog sporazuma između
dviju zemalja, koju Slovenci koče nakon što se stanje oko
parafiranog sporazuma o granici u Hrvatskoj zakompliciralo, rekao
je izvor, dodavši da će se problem sporazuma o granici rješavati u
trokutu Račan - Drnovšek - hrvatski Sabor, koji su i dosad bili
uključeni u to.
Hrvatska odluka da ne potpiše sporazum o granici vjerojatno bi
"dovela do određenih poremećaja u odnosima dviju zemalja", a u
slučaju možebitne arbitraže, oko čijeg sadržaja dvije države
trebaju postići sporazum, ne bi bilo nerealno očekivati da Slovenci
kao polazišnu točku zahtijevaju parafirani sporazum između
Drnovšeka i Račana, rekao je izvor.
(Hina) dam sl