PRVI KONGRES HRVATSKIH ARHIVISTA "ARHIVI U NOVOME TISUĆLJEĆU"

ZAGREB, 23. listopada (Hina) - Pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture od 25. do 27. listopada u Zagrebu se održava Prvi kongres hrvatskih arhivista - "Arhivi u novome tisućljeću" - na kojem će oko 250 sudionika iz Hrvatske i desetak europskih zemalja raspravljati o strategiji razvoja arhivske službe i upravljanju dokumentacijom u državnoj upravi, javnim službama i gospodarstvu. #L# Po riječima ravnatelja Hrvatskoga državnog arhiva Josipa Kolanovića, ta se tema nametnula kao izraz potrebe da se upravljanje dokumentacijom i djelatnost arhivske službe prilagode zahtjevima suvremenog okružja, koji proizlaze iz činjenice da poslovanje suvremenih organizacija sve više ovisi o gospodarenju informacijama i njihovoj dostupnosti. Od nekoliko pitanja, važnih za razvoj arhivske službe u bliskoj budućnosti, koje će se razmotriti na kongresu, vjerojatno je najvažnija, kako kaže Kolanović, politika upravljanja informacijskim resursima i dokumentacijom u državnoj upravi koja zajedno s arhivskom službom čini jedinstvenu cjelinu. "Postojeći pravni okvir, koji potječe iz osamdesetih godina, ne odgovara današnjoj situaciji, a u nekim segmentima više nije niti primjenljiv. Stoga je potrebno ubrzati donošenje novih propisa o uredskom poslovanju, o dostupnosti podataka i zaštiti privatnosti te pravno regulirati pitanje elektroničkog poslovanja i elektroničke uprave", rekao je. Kako je podsjetio tom problemu se u svijetu pridaje sve više važnosti jer je informacija postala važan poslovni i razvojni resurs, a pravo javnosti na uvid u dokumentaciju državnih i javnih službi smatra se važnom institucijom demokratskog društva. "Europska unija i mnoge druge međunarodne organizacije za to već imaju utvrđenu politiku, a nedavno je prihvaćen i međunarodni standard za upravljanje dokumentacijom. Neki od ovih dokumenata bit će predstavljeni na kongresu jer je s obzirom na strategiju približavanja Hrvatske europskim integracijama potrebno postići usklađenost i na tom području", ističe Kolanović. Arhivska služba u Hrvatskoj gotovo u cjelini počiva na mreži državnih arhiva, što je dijelom posljedica naslijeđenog sustava, dijelom problema financiranja arhiva. Iako je zakonom, po Kolanovićevim riječima, omogućena decentralizacija službe, pa i osnivanje privatnih i specijaliziranih arhiva, teško je očekivati da će značajniju reorganizaciju u tom smislu biti moguće provesti dok se sustavno ne riješi pitanje osiguranja uvjeta za rad arhiva izvan mreže državnih arhiva i ne provede raspodjela nadležnosti i obveza između države i lokalne samouprave. Drugoga dana kongres će raspravljati o posebno aktualnom pitanju uvođenja elektroničke uprave, ulozi arhivske službe u tom procesu i informatizaciji arhiva. U vladinoj Strategiji razvoja Republike Hrvatske uvođenje elektroničke uprave jedan je od prioritetnih zadataka u okviru reforme državne uprave. Po Kolanovićevim riječima, provedbom te reforme izmijenit će se poslovanje i komunikacija u sustavu državne uprave, a time i oblici i struktura dokumentacije za čiju su zaštitu nadležni i arhivi. "Postojeći sustav uredskog poslovanja ne može osigurati da 'digitalna baština' bude trajno zaštićena i sačuvana za buduće generacije, pa o tim problemima treba voditi računa prilikom uvođenja elektroničkog poslovanja u pojedine segmente državne uprave ako se u bliskoj budućnosti ne želimo suočiti s problemom gubitka, nestanka ili nedostupnosti elektroničkih dokumenata i baza podataka", istaknuo je. Dodao je da će problem pravnog reguliranja elektroničke uprave, razvoja i primjene standarda i sustava metapodataka biti predmet posebne tematske sjednice kongresa. Tijekom kongresa održat će se dva okrugla stola na kojima će se raspravljati o suradnji arhiva i državne uprave u zaštiti i upravljanju dokumentacijom te o korištenju i dostupnosti arhivskog gradiva. Očekuje se i prihvaćanje rezolucije u kojoj će se ocijeniti stanje arhivske službe, a nadležnim institucijama uputit će se prijedlozi u svezi s njezinim razvojem u nekoliko sljedećih godina. (Hina) mc