IZVJEŠĆA SA SVJETSKIH TRŽIŠTA OD 22. LISTOPADA 2001. GODINE

IZVJEŠĆA SA SVJETSKIH TRŽIŠTA OD 22. LISTOPADA 2001. GODINE a) Indeksi na najznačajnijim svjetskim burzama u 12:00 Burza / Indeks TRENUTAČNI ZATVARANJE -------------------------------------------------- New York/DJIA 9.204,11 9.163,22 Tokyo/NIKKEI 10.565,41 10.538,79 London/FTSE-100 5.032,10 5.017,70 Frankfurt/DAX 30 4.498,56 4.513,53 -------------------------------------------------- Ulagači na Wall Streetu u petak su zaključili da su poslovna izvješća američkih kompanija dovoljno dobra da ponovno počnu kupovati dionice, tako da je do zatvaranja burze Dow Jones indeks narastao 40 bodova, na 9.204. Po ocjeni analitičara, ali i ulagača, čini se da je započela stabilizacija tržišta. Ulagače je ohrabrilo dobro poslovanje softverskog diva Microsofta i jednog od najvećih svjetskih proizvođača optičkih kabela Corninga. No, bili su i oprezni zbog porasta potrošačkih cijena u rujnu za čak 0,4 posto, ponajviše zbog skoka cijena goriva. Brine ih i širenje bedrenice te intenziviranje sukoba u Afganistanu, zbog čega analitičari ni ovoga tjedna ne očekuju značajniji porast kupovina, pa time i cijena dionica. Cijene dionica naftnih kompanija jutros su na europskim burzama osjetno porasle jer ulagači očekuju smanjivanje OPEC-ove proizvodnje, no trguje se još uvijek vrlo oprezno zbog neizvjesnosti u vezi sa širenjem bedrenice u SAD. Do podneva je FTSE indeks Londonske burze porastao 0,29 posto - na 5.032 boda - dok je frankfurtski DAX indeks izgubio 0,33 posto, te pao na 4.498 bodova. Ulagači očekuju da će OPEC uskoro smanjiti proizvodnju nafte, što bi potaknulo rast cijena "crnog zlata", koje se trenutno kreću na najnižim razinama u posljednje dvije godine. To je potaknulo kupovinu dionica naftnih kompanija. Porasle su i cijene telekomunikacijskih kompanija, nakon što su poslovni rezultati Sonere, finskog telekoma, u trećem tromjesečju premašili očekivanja analitičara. Zahvaljujući tomu, skočile su i cijene dionica finske Nokije te francuskog Alcatela. No, pojeftinila je dionica Ericssona jer bi švedski proizvođač mobitela do kraja tjedna trebao objaviti poslovne rezultate. Analitičari drže da neće biti baš blistavi. Bitka dvaju kemijskih koncerna, njemačkog BASF-a i nizozemskog DSM-a, za udjel u francuskoj grupi Rhodia izazvala je rast cijena dionica u cijelom sektoru kemijske industrije. Međutim, nesigurnost ulagača glede razmjera i posljedica širenja bedrenice u SAD izazvala je povlačenje kapitala iz osiguravajućih kompanija i nekih drugih sektora, među kojima i medijskih tvrtki. Uz to, pale su cijene dionica zrakoplovne industrije jer će njemačka Lufthansa, procjenjuje se, u tekućem tromjesečju zabilježiti pad prihoda za više od 500 milijuna eura. Na Tokijskoj su burzi cijene dionica jutros porasle, pa je Nikkei indeks osvojio 0,25 posto, dosegnuvši 10.565 bodova. b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta u 12:00 TRENUTAČNI NAJVIŠI NAJNIŽI ------------------------------------------------- Euro/USD 0,8974 0,9002 0,8968 Euro/JPY 109,19 109,47 108,84 USD/JPY 121,64 121,67 121,19 ------------------------------------------------- Tečaj eura nastavio je jutros padati prema američkom dolaru, pa je potonuo na najnižu razinu u više od mjesec i pol dana, a analitičari upozoravaju da će i dodatno oslabiti, ako Europska središnja banka ovoga tjedna ne smanji kamatnu stopu. Cijena eura pala je do podneva 0,24 posto - na 89,74 američka centa, što je njezina najniža razina u posljednjih sedam tjedana. Ulagači vjeruju da Savjet ECB-a ni na svom ovotjednom sastanku neće smanjiti ključnu kamatu, unatoč pozivima političara i poslovnih ljudi da to učini kako bi potaknuo oporavak gospodarstva eurozone. "ECB će vrlo vjerojatno razočarati tržišta i ovoga tjedna, pa frustracije eurom izbijaju na površinu", kaže valutni analitičar pri RBC Dominion Securities Jeremy Stretch. Od 17. rujna, kada je tečaj eura dosegnuo čak 93,30 centa - najvišu razinu prema dolaru u šest mjeseci - cijena jedinstvene europske valute pala je 3,6 posto. ECB je od početka godine tri puta snižavala kamate, a posljednji put 17. rujna. Američka središnja banka smanjivala je, pak, ove godine kamate čak u devet navrata, pa analitičari vjeruju da će prije uslijediti oporavak američkog nego gospodarstva eurozone. Zbog toga je američka valuta danas poskupila i prema japanskoj. Cijena dolara porasla je 0,40 posto - na 121,12 jena. Ipak, jačanje dolara ograničeno je zbog zabrinutosti ulagača širenjem bedrenice u SAD-u. U odnosu, pak, na euro, japanski je jen oslabio 0,20 posto, pa je tečaj eura dosegnuo 109,20 jena. Posljedica je to izjave guvernera Središnje japanske banke Masara Hayamia kako očekuje daljnji rast ionako rekordne stope nezaposlenosti u Japanu, pad plaća te industrijske proizvodnje.