RGR 19. X. POVLAČENJE UŽETA U MAKEDONIJI

RADIO GLAS RUSIJE - RGR 19. X. 2001. Ostrovidov: Povlačenje užeta u Makedoniji. Sadašnji događaji u ovoj republici mogu da se definirati kao svojevrsno povlačenje užeta, pri čemu su u ovom procesu uveliko angažirali svi sudionici rješavanja krize u zemlji. Recimo da međunarodni posrednici drže da su zaslužni za prekid intenzivnih oružanih sukoba između vladinih postrojbi i protuzakonitih formacija albanskih separatista, ali prelazeći okvire onoga zbog čega su pozvani u Makedoniju, međunarodni predstavnici pokušavaju nametnuti oblike i brzinu normaliziranja stanja, te mijenjati državno uređenje zemlje. Želeći umiriti ekstremiste inzistiraju na bezuvjetnom prihvaćanju amandmana na Ustav koji šire prava albanskog stanovništva od strane makedonskih vlasti. Zapad upravo to drži jedinom garancijom obnove mira i stabilnosti u zemlji. S ratifikacijom tzv. Ohridskog sporazuma povezuje se i rješavanje pitanja o gospodarskoj pomoći Makedoniji. Time se uvjetuje i početak nove šire operacije NATO-a, kao i ulazak jedinica makedonske vojske i policije u pogranične dijelove zemlje, kao i povratak 76 tisuća izbjeglica. Međutim makedonski parlament ne žuri s usvajanjem tih amandmana. Jedan dio zastupnika Makedonaca drži da oni sadrže neutemeljene ustupke albanskim nacionalistima i boje se obnove oružanih provokacija. Zahtijevaju da se odmah oslobode civili koje su ekstremisti uzeli za taoce i da se na čitavom području zemlje uspostavi kontrola makedonskih vlasti. A poslanici Albanci se naprotiv izjašnjavaju da se o predloženim amandmanima glasa u paketu i odbijaju raspravljati o svakom posebnom članu u ustavnoj komisiji. Po mišljenju nekih promatrača, političari Albanci nemaju ništa protiv onemogućavanja ratifikacije jer se u tom slučaju može sazvati međunarodna konferencija o pitanjima rješavanja krize. I separatisti misle da ova konferencija može biti perspektivnija za njih. Kada je riječ o Aliju Ahmetiju i drugim čelnicima albanskih separatista, oni ova odlaganja koriste za razvlačenje procesa integracije pripadnika bivše Oslobodilačke nacionalne vojske u mirnodopski život i čak prijete obnovom borbenih akcija. Zabrinuti su također zbog pomanjkanja stopostotne garancije za njihovu osobnu nepovredivost u odluci o amnestiji. To može omesti planove spomenutog Ahmetija da raspuštenu Oslobodilačku nacionalnu vojsku pretvori u političku stranku po kosovskom uzoru. Mnoge akcije makedonskih političkih snaga vjerojatno se mogu objasniti težnjom za učvršćenjem svojih položaja na općim i parlamentarnim izborima u zemlji najavljenim za siječanj sljedeće godine. Mišljenja sam da će amandmani na Ustav prije ili kasnije biti ratificirani. U svakom slučaju, visoki predstavnici NATO-a, EU i OESS-a George Robertson, Javijer Solana i Mirča Dioane su 18. kolovoza posjetili Skopje, nagovarali su makedonske i albanske političare da pristanu na uzajamne ustupke. Obećano im je da će svi amandmani na Ustav biti razmotreni na ustavnoj komisiji 22. listopada, dok će se 24. listopada održati sjednica parlamenta radi njihovog definitivnog utvrđivanja. Nesumnjivo je međutim da se stabilno i dogoročno razrješenje krize može da postići jedino pod uvjetom poštovanja principa suvereniteta, nedjeljivosti i teritorijalne cjelovitosti Makedonije. (RGR)