ŠVICARSKA-LE TEMPS OD 22.10.01. STRUGAR U HAAGU

ŠVICARSKA LE TEMPS 22. X. 2001. General koji je zapovjedio granatiranje Dubrovnika predaje se Međunarodnom kaznenom sudu u Den Haagu "'Odlazim siguran da ću u Den Haagu dokazati svoju nedužnost i da je riječ o sudu koji je častan kao i bilo koji sud u Jugoslaviji'. Umirovljeni general Pavle Strugar otputovao je u nedjelju ujutro iz Podgorice, prijestolnice Crne Gore, u Den Haag. On je prvi časnik bivše Jugoslavenske narodne armije (JNA) koji se dragovoljno predao Međunarodnom kaznenom sudu (ICTY). Uz to je i prvi od četvorice viših časnika optuženih za okruženje i bombardiranje hrvatskog grada Dubrovnika u jesen 1991., koji se predao. Grad na obali koji je svrstan u UNESCO-ovu svjetsku baštinu granatirala je jugoslavenska savezna vojska i mornarica, ali su okruženje uglavnom provodili ročnici i dragovoljci crnogorskog podrijetla. Dubrovnik, stara Ragusa, udaljena je od crnogorske granice manje od trideset kilometara. G. 1991. Crna Gora je u potpunosti prihvatila politiku Beograda, a većina političkih čelnika male republike često je davala ratnohuškačke izjave o Dubrovniku. Predsjednik republike Momir Bulatović išao je na dubrovačku bojišnicu da osokoli crnogorske dragovoljce u pratnji premijera, stanovitog Mila Đukanovića. Samo su pristaše neovisnosti Crne Gore osuđivali okruženje Dubrovnika, a Liberalni savez Crne Gore često je organizirao pacifističke prosvjede pod sloganom 'Dubrovniče, oprosti!' Okruženje Dubrovnika završilo se za Crnu Goru vojnim porazom i političkim neuspjehom, uzrokujući prva neslaganja između Beograda i velikog dijela javnosti male republike. Nekoliko godina kasnije, Milo Đukanović postao je odlučan protivnik politike Slobodana Miloševića i na predsjedničkim izborima u listopadu 1997. potukao je bivšeg mentora Momira Bulatovića. Međunarodno pravosuđe očekuje i bivšeg predsjednika. 'Dubrovačko pitanje' i dalje je goruća tema u Crnoj Gori, to više što još uvijek nije do kraja riješen prijepor s Hrvatskom oko poluotoka Prevlake. Taj uski kopneni pojas koji zatvara Kotorski zaljev još je pod vojnim nadzorom Ujedinjenih naroda. Za optužnice podignute protiv jugoslavenskih časnika i protiv Momira Bulatovića crnogorski čelnici odavno znaju, ali su ih objavili tek prije tjedan dana, vjerojatno u dogovoru s ICTY-jem. Reformatorske vlasti u Podgorici već niz godina pokazuju spremnost na suradnju s međunarodnim pravosuđem, ali je upitno jesu li kadre ući u sukob s vojskom kako bi uhitile druge optužene časnike, napose admirala Milana Zeca koji je prije nešto više od godinu dana još zapovijedao jugoslavenskom flotom. Moguće uhićenje Momira Bulatovića također bi moglo izazvati političku buru u Crnoj Gori. Glavna tužiteljica ICTY-ja Carla del Ponte treba u ponedjeljak doći u Beograd, a u utorak u Crnu Goru. Prosrpska oporba u Crnoj Gori ne skriva svoju nesklonost ICTY-ju, ali predsjednik Đukanović misli da može računati s velikim dijelom javnosti koja je odlučila da će okrenuti stranicu. 'Crnogorci su u Dubrovniku počinili užasne zločine, ali zašto bi svi Crnogorci morali snositi odgovornost? Krivcima se treba suditi kako bismo se oslobodili prošlosti', kaže bivši ročnik koji je sudjelovao u napadima na Dubrovnik", piše Jean-Arnault Derens.