ZAGREB, 22. listopada (Hina)- Ministar obrane Jozo Radoš izjavio je danas kako bi neke segmente Prijedloga zakona o obrani sam riješio na način drugačiji od predloženog, no, naglasio je, predloženi je tekst rezultat političkog
dogovora na najvišoj razini i ta se činjenica mora poštovati.
ZAGREB, 22. listopada (Hina)- Ministar obrane Jozo Radoš izjavio je
danas kako bi neke segmente Prijedloga zakona o obrani sam riješio
na način drugačiji od predloženog, no, naglasio je, predloženi je
tekst rezultat političkog dogovora na najvišoj razini i ta se
činjenica mora poštovati.#L#
Na Saboru je da donese konačnu odluku o Prijedlogu zakona o obrani,
a nadam se da činjenica da zakon ne donose isključivo stručnjaci,
već i političke grupacije, neće dovesti do krajnje loših rješenja,
kazao je Radoš, na današnjoj sjednici Odbora za unutarnju politiku
i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora.
Radoš je ponovio da je namjera zakona na Sabor i Vladu prenijeti dio
ovlasti koje je, temeljem važećeg zakona, imao isključivo
Predsjednik Republike, kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga.
Predloženi zakon ima ambiciju precizno definirati ovlasti na
području obrane triju najviših institucija vlasti, rekao je
ministar obrane, ocjenjujući kako Prijedlog zakona nudi dobar
balans, u kojem se sva tri tijela - Sabor, Vlada i Predsjednik
Republike međusobno kontroliraju u donošenju svih odluka.
Zakon, naglasio je, daje važne ovlasti Saboru i Vladi, a ovlasti
Predsjednika Republike i dalje su vrlo visoke, ali i, za razliku od
važećih zakonskih rješenja, precizno definirane.
Poteškoće bi se, smatra ministar, mogle pojaviti oko dvostruke
odgovornosti načelnika Glavnog stožera oružanih snaga, koji, u
nekim slučajevima, odgovara i ministru obrane i Predsjedniku
Republike. No, i tu je riječ o dogovoru na najvišoj razini, a na
Saboru je da donese konačnu odluku, naglasio je Radoš.
U radu današnje, za javnost otvorene, sjednice Odbora za unutarnju
politiku i nacionalnu sigurnost, sudjelovali su i brojni
stručnjaci, te predstavnici nevladinih udruga, koji su iznijeli
niz zamjerki na predloženi zakonski tekst.
Predsjednik Hrvatskoga helsinškog odbora (HHO) Žarko Puhovski
upozorio je na, kako kaže, zastarjelost formulacije stanja
ugroženosti. Naime, Puhovski smatra da bi zakon, uz ugroženost
teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta države, trebao
spominjati i ugroženost građana, kako je to riješeno u propisima
većine zapadnoeuropskih država.
Također, smatra da bi zakonom trebalo predvidjeti i način civilnog
nadzora nad oružanim snagama, nakon predviđenog ukidanja vojnog
roka.
Ravnatelj Centra za defendološka ispitivanja Božidar Javorović,
upozorio je na potrebu uvođenja teritorijalne komponente Oružanih
snaga, u slučaju ukidanja vojnog roka, jer smatra da Hrvatsku ne
može braniti isključivo profesionalna vojska, čak ni u sklopu NATO
saveza.
Predstavnici građanskih udruga pozdravili su brisanje iz zakona
civilne službe i najavu da će se to pitanje regulirati posebnim
zakonom.
Član Odbora Pavao Miljavac (DC) ocijenio je da je, prije donošenja
samog zakona, trebalo donijeti strategije nacionalne sigurnosti i
obrane, jer bi, smatra, sam zakon, bez unaprijed donešenih
smjernica, mogao ostaviti otvorenim niz pitanja u području
obrane.
"Zbog složenih političkih okolnosti, mi se nismo usudili u ovom
zakonu precizirati način donošenja strategije nacionalne
sigurnosti, a bojim se da ne znam u kojem će to zakonu biti",
odgovorio mu je ministar Radoš.
O predloženom zakonu o obrani Odbor će, tijekom ovoga tjedna, još
jednom raspravljati, nakon što sve primjedbe iznešene na dnašnjoj
sjednici raspravi i Pododbor za obranu.
(Hina) ibob sšh