RFI 21. X. TISAK

FRANCUSKI RADIO - RFI 21. X. 2001. Pregled tjednika Na naslovnim stranicama francuskih tjednika nalaze se dvije islamske prijetnje - jedna polemika o judaizmu i kompilacija raznih vrsta protuamerikanizama. 'L'Observateur' posvećuje svoj dossier mrežama džihada u Francuskoj, dok se 'L'Express' pita kako nam bin Laden još može naštetiti. U većini tjednika nalazimo u većoj ili manjoj mjeri strateška nagađanja temeljena na analizama škrtih podataka o stanju na terenu u Afganistanu. 'L'Obsevateurova' kritičarka televizije daje upute francuskoj televiziji i novinarima tvrdnjom: 'Ne nasjedajte na protivničku stupicu plašeći ljude! U ratu onaj tko se boji gubi rat.' Također i uvodničar istog tjednika zapovjedničkim tonom viče: 'Čuvajte se pacifista'! Osporavajući im pravo na samokritiku Zapada uvodničar pacifiste naziva ispraznim novim braniteljima Trećeg svijeta i ostacima protukolonijalizma. Pozivajući se na Sv. Ireneja koji je govoreći o mučenicima da Bogu ništa od nas ne treba jer ima sve osim naše slobode tako da mu se jedino naš život može darovati, novinar niječe islamski koncept džihada i u naslovu izriče presudu 'Nema milosti za džihadlije'. Pravo je čudo kako je drugi novinar par stranica dalje u istom listu uspio objaviti članak pod naslovom 'Hvala bin Ladenu', u kojem mu se zahvaljuje jer je Zapadu otvorio oči. Uzimajući za povod rečenicu - 'Poslije 11. rujna ništa više nije isto'- i onu koja vlada ovih dana -'Život teče dalje' - autor teksta tvrdi da je bin Laden uspio dokazati ispraznost i neznatnost naših društva - cinično čistu savjest, blještavi materijalizam, ukratko nedostatak moralnog dostojanstva. A bin Laden je sve imao po zapadnim normama, ali se toga odrekao. Uistinu nitko nas ne poštuje jer mi ništa ne poštujemo. Pošto ni u što ne vjerujemo, čudimo se kako to da drugi vjeruju u gluposti i vukodlake. Znamo protiv čega se borimo - terorizma i fanatizma, ali ne znamo zbog čega. Zato hvala bin Ladenu što je otvorio krizu zapadne civilizacije. Na nama je da krizu učinimo spasonosnom, zaključuje 'L'Obsevateur'. 'L'Obsevateur' je ponudio bivšem predsjedniku 'Liječnika bez granica' Ronnyju Bromanu da kaže svoje mišljenje. 'Nije dugo trebalo. Tek što su bombe počele padati, doznali smo da ih prati i humanitarna akcija. Afganistancima mogu osim bombi na glavu pasti i humanitarni paketi jer je Amerika odlučila pokazati velikodušnost i eventualno nagovoriti Afganistance da se pobune protiv talibanskog režima.' Po njemu su se protiv odluke pobunile najveće humanitarne organizacije koje su svoj ugled godinama gradile oslobađajući se skrbništva politike. S druge strane američku strategiju 'maslac i bombe' pozdravili su Bernard Kouchner i predsjednik međunarodnog Crvenog križa. Zato i naslov 'Ne maslac i bombe, već ili maslac ili bombe'. Samokritika se nalazi i u 'L'Expressu' koji prigovara dvoglavoj francuskoj vlasti - predsjedniku Chiracu i premijeru Jospinu - jer se zbog skorih izbora svađaju oko sitnica, prepuštajući Schroederu ili čak Velikoj Britaniji da drže velike govore o ulozi Europe u 'ovom kriznom trenutku'. Od samokritike do onog 'Moj grijeh, moj grijeh, moj preveliki grijeh', samo je nekoliko stranica u kojem se sa 40-tak godina zakašnjenja francuska šira javnost zanima za alžirski rat za nezavisnost. Iz opsežnoga dossiera ovog tjednika 'Kako nam bin Ladin još može naštetiti' izdvajamo prilog o napetosti koja vlada u useljeničkim četvrtima francuskih gradova na koju ukazuju sve vjerske i druge organizacije nazočne na terenu. Novinar 'L'Expressa' prenosi sitne izgrede koje u drugim medijima ne nalazimo. Mladi sinovi useljenika u Francuskoj provokativno viču ispred policijskih postaja 'Živio bin Laden'. Mnogi su odbili ispoštivati nametnute tri minute šutnje u znak počasti američkim žrtvama, prigovarajući da za Palestince nitko ne brine. Stanje još nije dramatično jer je riječ o manjini, ali ukoliko udari na Afganistan potraju moglo bi se pogoršati. Zato i naslov 'Strah od iskre'. (...) 'Le Courier International' uz pregled svjetskog tiska analizira protuamerikanizam. Glavni urednik tjednika Alexandre Adler vidi tri oblika protuamerikanizma - logični, opravdani i nepromišljeni. Dvije trećine njegova članaka pišu o logičnom protuamerikanizmu, zapravo laskavo uspoređuje Ameriku kao superdemokraciju s Atenom i novom Atlantidom. Po Adleru je logično što se konzervativne snage svijeta pokreću protiv Amerike. Opravdani protuamerikanizam izazvan kratkovidnom američkom vanjskom politikom je drugi oblik protuamerikanizma, čiju su cijenu svojedobno platili De Gaulle, španjolski republikanci, grčki i južnoamerički demokrati te laički orijentirani Arapi. Padajući i sam u stupicu američke napuhanosti Adler tvrdi da je Amerika kratkovidna zbog loše upućenosti i nezainteresirane javnosti prema inozemstvu. On drži da se protiv takve kratkovidnosti može boriti otporom i prosvijetljenjem američke javnosti, kao što se Mandela uspio izboriti embargom nad Južnoafričkom Republikom. Neopravdani protuamerikanizam spominje se u tri rečenice, a, po Adleru, izazvan je zavišću pred američkim prosperitetom i označen malograđanstvom. Presuda je bez pogovora. Taj protuamerikanizam i njegovo nevažno brbljanje treba odbaciti jer gori pod nogama, piše Adler. (RFI)