ZAGREB, 19. listopada (Hina)ZAGREB - Nova je hrvatska vlast učinila velike korake u jačanju demokracije i vladavine zakona, a igra i konstruktivniju ulogu u regiji, poglavito prema BiH, ali je zato na nekim važnim područjima hrvatsko
ponašanje u ispunjavanju međunarodnih obveza problematično, poput suradnje s Haškim sudom i povratku i reintegraciji srpskih izbjeglica, ocjenjuje se u analizi Međunarodne krizne skupine (ICG).Pred međunarodnom zajednicom je dilema - s jedne strane ključnim se smatra održavanje sadašnje vlasti s obzirom na mogućnost povratka HDZ-a u koaliciji s još desnijim strankama, a s druge ustrajnost međunarodne zajednice na ispunjenju nepopularnih obveza.ICG zamjećuje da se, unatoč naporima HDZ-a i drugih desničara, stajalište javnosti prema progonu hrvatskih počinitelja ratnih zločina mijenja i to ponajviše zahvaljujući izvješćima nevladinih udruga, neovisnih medija i potpori hrvatskog predsjednika suradnji s ICTY-jem.MOSTAR - Sudionici dvodnevnog sastanka Mješovitog međudržavnog povjerenstva za granice između BiH i Republike Hrvatske dogovorili su se da se 29. ili 30. listopada ove godine u Hrvatskoj i Bosanskoj Kostajnici sastanu ekspertna izaslanstva dviju zemalja (BiH i RH)
ZAGREB, 19. listopada (Hina)
ZAGREB - Nova je hrvatska vlast učinila velike korake u jačanju
demokracije i vladavine zakona, a igra i konstruktivniju ulogu u
regiji, poglavito prema BiH, ali je zato na nekim važnim područjima
hrvatsko ponašanje u ispunjavanju međunarodnih obveza
problematično, poput suradnje s Haškim sudom i povratku i
reintegraciji srpskih izbjeglica, ocjenjuje se u analizi
Međunarodne krizne skupine (ICG).
Pred međunarodnom zajednicom je dilema - s jedne strane ključnim se
smatra održavanje sadašnje vlasti s obzirom na mogućnost povratka
HDZ-a u koaliciji s još desnijim strankama, a s druge ustrajnost
međunarodne zajednice na ispunjenju nepopularnih obveza.
ICG zamjećuje da se, unatoč naporima HDZ-a i drugih desničara,
stajalište javnosti prema progonu hrvatskih počinitelja ratnih
zločina mijenja i to ponajviše zahvaljujući izvješćima nevladinih
udruga, neovisnih medija i potpori hrvatskog predsjednika suradnji
s ICTY-jem.
MOSTAR - Sudionici dvodnevnog sastanka Mješovitog međudržavnog
povjerenstva za granice između BiH i Republike Hrvatske dogovorili
su se da se 29. ili 30. listopada ove godine u Hrvatskoj i Bosanskoj
Kostajnici sastanu ekspertna izaslanstva dviju zemalja (BiH i RH)
radi utvrđivanja točnog mjesta međugraničnog prijelaza na tom
području, izjavio je u petak direktor Državne granične službe BiH
Tomislav Mihalj po završetku sastanka u Mostaru.
Mihalj je pojasnio da će se prijedlog o graničnom prijelazu između
Hrvatske i Bosanske Kostajnice usuglasiti 29. ili 30. listopada i
nakon toga proslijediti na razmatranje Vijeću ministara BiH.
Mihalj vjeruje kako bi ovaj granični prijelaz između BiH i Hrvatske
(između Hrvatske i Bosanske Kostajnice) mogao biti i službeno
otvoren do kraja studenog ove godine.
HAAG - Glavna tužiteljica UN-ova suda za ratne zločine u bivšoj
Jugoslaviji Carla del Ponte kani proširiti optužnicu protiv
bivšega jugoslavenskoga predsjednika Slobodana Miloševića, rekla
je u petak njezina glasnogovornica.
U dodatnim su točkama optužnice seksualni napad i drugo povezano s
nedavnim otkrićima trupla u beogradskome predgrađu Batajnici,
rekla je glasnogovornica Florence Hartmann.
Prema njezinim riječima, zahtjev za proširenjem optužnice bit će
podnesen 29. listopada.
Del Ponte najavljuje i podizanje optužnice zbog zločina u Bosni,
među kojima će biti i najteža optužba Haškoga suda, ona za genocid.
ZAGREB - Ministarstvo za europske integracije objavilo je na svojoj
web-stranici Plan provedbe Sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju između Hrvatske i EU, što ga je Vlada RH prihvatila na
sjednici u četvrtak, a u kojemu se detaljno navode mjere koje
Hrvatska mora provesti do 2006. kako bi ostvarila svoj cilj
približavanja europskim integracijama.
Plan predviđa ukupno 338 mjera čija je provedba potrebna radi
ispunjavanja obveza koje će Hrvatska preuzeti kada za tjedan dana s
EU potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a u njemu se
navode konkretni rokovi i nositelji zadaća.
Riječ je, kako se ističe na web-stranici Ministarstva za europske
integracije, o prvom operativnom dokumentu koji određuje mjere
potrebne za uspješnu provedbu preuzetih obveza. Tijela državne
uprave morat će izrađivati i izvješća o provedbi mjera za koja su
zadužena.
WASHINGTON - Predstavnik Pentagona admiral John Stuffelbeem u
petak je neizravno potvrdio informacije da američke kopnene snage
djeluju u Afganistanu ali je naglasio da o tome neće davati nikave
podatke.
U petak ujutro se neslužbeno iz američkih vojnih krugova čulo da je
manji broj američkih specijalaca ušao na područje južnog
Afganistana.
Američki specijalci bi trebali pojačati pritisak na talibanske
snage i pripadnike Al Qaide u prostoru oko Kandahara, koji se smatra
njihovim glavnim uporištem. Dio ubačenih vojnika su stručnjaci za
navođenje zrakoplovnih napada što je postalo neophodno nakon što su
u proteklih desetak dana uništeni svi značajniji vojni ciljevi
talibana. Vjeruje se da će američki specijalci i agenti nastojati
pridobiti neke od plemenskih vođa naroda Paštuna, većinskog
stanovništva u Afganistanu, da prestanu podržavati talibansko
vodstvo.
WASHINGTON - Pentagon je u petak objavio da su ranije bili na
nekoliko sati obustavljeni zračni napadi na Afganistan radi
poštivanja dana molitve za muslimane.
Zračni napadi su nastavljeni rano poslije podne po mjesnom vremenu,
kažu u Washingtonu.
ISLAMABAD - Veleposlanik talibana u Islamabadu Abdul Salam Zaeef u
petak je, vrativši se s konzultacija sa svojim vođom u Kandaharu,
opovrgnuo da je donio "plan o prekidu vatre" te je ustvrdio da su
američki napadi dosad usmrtili 500 civila.
On je također kazao da talibani nisu okupirali već da "čuvaju"
skladišta hrane UN-ove agencije Svjetski program za hranu (WFP) u
Kandaharu.
ISLAMABAD - Talibani neće izručiti Osamu bin Ladena kojeg
Washington optužuje za terorizam, izjavio je u petak veleposlanik
talibana u Pakistanu na tiskovnoj konferenciji u Islamabadu.
Zaif je također ustvrdio da između Afganistana i slučajeva
bedrenice u Sjedinjenim Državama nema nikakve veze.
"Mi čak ni ne znamo što je antraks", odgovorio je Zaif na novinarsko
pitanje o povezanosti talibana, Osame bin Ladena i njegove
terorističke mreže i slučajeva bedrenice u Sjedinjenim Državama.
WASHINGTON - Sve dosad otkrivene spore bakterija bedrenice
otkrivene u SAD pripadaju istom soju, kazao je u petak direktor
američkog Ureda domovinske sigurnosti Tom Ridge. Stručnjaci su
uvjereni da sve bakterije potiču iz istog izvora a jedina razlika je
u tome što su u nekim pismima bile sitnije spore koje su prenosive
zrakom.
Ridge je ponovio da nema razloga za paniku jer je od nekoliko tisuća
ispitanih ljudi samo šestoro zaraženo bedrenicom.
NEW YORK - Neimenovani djelatnik The New York Posta pozitivan je na
kožni antraks, objavila je u petak radijska postaja CBS.
New York Post četvrta je medijska kuća u Sjedinjenim Državama,
nakon televizijskih postaja NBC, ABC i CBS, u kojoj je netko od
djelatnika zaražen antraksom.
DEN HAAG - Ured nizozemskog premijera Wima Koka evakuiran je u petak
nakon što je u njeg pristigla omotnica sa sumnjivim sadržajem,
objavila je nizozemska vlada. Pismo u ured premijera poslano je na
analizu zbog moguće opasnosti od bedrenice, a rezultati se očekuju,
navodi se u priopćenju.
GENT - Francuska se priprema uskoro preuzeti veću ulogu u vojnoj
akciji protiv Afganistana, rekao je službeni francuski izvor u
petak.
Istodobno je pomoćnik glasnogovornika francuskog ministra obrane
general Alain Raevel izjavio kako se u arapsko-perzijskom zaljevu
već nalazi jedan zrakoplov C160 koji prikuplja elektronske i
fotografske podatke.
Francuski general pojasnio je da se taj zrakoplov "u Golfu nalazi
sukladno bilateralnim sporazumima i sudjeluje u vježbama
planiranima prije događaja 11. rujna" u SAD.
GENT - Pet do deset milijuna ljudi u Afganistanu je izloženo
prijetnji gladi, izjavila je u petak predsjednica Europskog
parlamenta Nicole Fontaine, pozvavši se na podatke humanitarnih
organizacija."Radi se uglavnom o ženama, djeci i starcima" dodala
je ona na konferenciji za novinare u sklopu europskog summita u
Gentu i ocijenila da stanje poprima "apsolutno dramatične
razmjere".
NEW DELHI - Indija i Rusija u petak su se suglasile da u novoj
afganistanskoj vladi, ako talibanski režim padne, nema mjesta za
talibane.
Rusija, koja nabavkom oružja pomaže oporbenom Sjevernom savezu u
Afganistanu, odavno je jasno izjavila kako je bilo kakvo
sudjelovanje talibana u budućoj vlasti za nju neprihvatljivo.
Pakistan je nekoliko puta ponovio potrebu da "umjereni" pripadnici
talibanskog pokreta i dalje sudjeluju u vlasti.
SKOPLJE- Dvije albanske stranke Makedonije najavile su u petak da
će ponovno sudjelovati u radu parlamenta nakon što su ih uvjerili da
će se uskoro konačna raspravljati o ustavu u cjelini, a ne o svakome
amandamnu pojedinačno kako su to zatražili Makedonci.
U četvrtak je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku
i sigurnost Javier Solana najavio da će se u ponedjeljak nastaviti
rasprave radi rafitikacije novog ustava.
VARŠAVA - Poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski postavio je u
petak novu vladu Leszeka Millera kojom dominira postkomunistička
ljevica koja je pobijedila na parlamentarnim izborima 23.rujna.
Millerovu vladu čini njegova stranka Savez demokratske ljevice
(SLD, postkomunisti), Unija rada (UP, socijalisti) koji imaju 216
od 460 mjesta u donjem domu parlamenta i Seljačka stranka (PSL) koja
ima 42 mjesta.
FRANKFURT - Uprava njemačke zračne kompanije Lufthanse i sindikat
zaposlenika razgovarali su u petak o smanjenju troškova poslovanja
kompanije kako bi se izbjegli otkazi. Sastanak dviju strana trajao
je pet sati, ali nikakav konkretan dogovor nije postignut. Zbog
pada prometa Lufthansa trenutno gubi 50 milijuna eura tjedno, a od
11. rujna ukupni je minus dosegao 180 milijuna eura. Broj dnevnih
putnika smanjen je za 30.000, a potražnja za prekoatlantskim
letovima manja je za 38 posto.
(Hina) sd sv