ZAGREB, 19. listopada (Hina) - Nova je hrvatska vlast učinila velike korake u jačanju demokracije i vladavine zakona, a igra i konstruktivniju ulogu u regiji, poglavito prema BiH, ali je zato na nekim važnim područjima hrvatsko
ponašanje u ispunjavanju međunarodnih obveza problematično, poput suradnje s Haškim sudom i povratku i reintegraciji srpskih izbjeglica, ocjenjuje se u analizi Međunarodne krizne skupine (ICG).
ZAGREB, 19. listopada (Hina) - Nova je hrvatska vlast učinila
velike korake u jačanju demokracije i vladavine zakona, a igra i
konstruktivniju ulogu u regiji, poglavito prema BiH, ali je zato na
nekim važnim područjima hrvatsko ponašanje u ispunjavanju
međunarodnih obveza problematično, poput suradnje s Haškim sudom i
povratku i reintegraciji srpskih izbjeglica, ocjenjuje se u
analizi Međunarodne krizne skupine (ICG).#L#
Pitanje suradnje s Haškim sudom, odnosno progona hrvatskih
počinitelja, kao i progon počinitelja pred domaćim sudovima
pokazalo se vrlo osjetljivim - čak do točke u kojoj desnica može
potkopati stabilnost vlade.
ICG u izvješću objavljenom 16. listopada, ocjenjuje da bolne
ekonomske reforme, na kojima inzistira MMF, također prijete
izazivanjem socijalne nestabilnosti u Hrvatskoj.
Pred međunarodnom zajednicom je dilema - s jedne strane ključnim se
smatra održavanje sadašnje vlasti s obzirom na mogućnost povratka
HDZ-a u koaliciji s još desnijim strankama, a s druge ustrajnost
međunarodne zajednice na ispunjenju nepopularnih obveza.
ICG zamjećuje da se, unatoč naporima HDZ-a i drugih desničara,
stajalište javnosti prema progonu hrvatskih počinitelja ratnih
zločina mijenja i to ponajviše zahvaljujući izvješćima nevladinih
udruga, neovisnih medija i potpori hrvatskog predsjednika suradnji
s ICTY-jem.
Hrvatskom premijeru Ivici Račanu prigovara se da pokušajima da
objasni potrebu suradnje s Haškim sudom kao bolnu nužnost nije
učinio ništa da u javnosti poboljša razumijevanje pitanja zašto se
treba baviti pitanjem ratnih zločina.
Također mu se prigovara da je, nakon uspješnog srpanjskog
odmjeravanja snaga s HSLS-om oko tog pitanja, propustio
iskoristiti prednost i pokazati veću odlučnost u pogledu ratnih
zločina.
"Kao i u slučaju prethodne, stajalište sadašnjih vlasti prema
Tribunalu temelji se prije svega na političkim kriterijima".
ICG ocjenjuje da je Račan dopustio da mu dnevni red diktira glasna
hrvatska desnica unatoč tome što je njezina potpora značajno pala
od siječnja 2000.
"Nastojanjem da podilazi biračima koji ne mogu biti zadovoljeni on
je odbio mnoge od svojih prirodnih saveznika koji vjeruju da se
Hrvatska trebala obračunati sa svojim ratnim zločincima radi
vlastitog razvoja i vrednota, a ne zbog međunarodnog pritiska".
ICG ocjenjuje da je Račnova bojažljivost možda čak i pridonijela
jačanju potpore desnici.
"Sve dok vladajuće stranke imaju volju ostati zajedno, desničarska
oporba ne čini se dovoljno popularnom da ih porazi. Lojalnost HSS-a
vladi bit će od ključnog značaja".
ICG drži da politika vlade prema Haškom sudu treba biti jasna -
treba u potpunosti surađivati.
(Hina) ps sd