ZAGREB, 19. listopada (Hina) - Uvođenje osnovnoga - obveznog i dopunskoga - dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja i smanjenje naknade za bolovanje s dosadašnjih 80, na 70 posto neto plaće, osnovne su značajke novog Zakona o
zdravstvenom osiguranju, kojega je danas prihvatio Hrvatski sabor.
ZAGREB, 19. listopada (Hina) - Uvođenje osnovnoga - obveznog i
dopunskoga - dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja i smanjenje
naknade za bolovanje s dosadašnjih 80, na 70 posto neto plaće,
osnovne su značajke novog Zakona o zdravstvenom osiguranju, kojega
je danas prihvatio Hrvatski sabor.#L#
Zakonom je uvedena i kategorizacija trajanja bolovanja, a najveću
duljinu bolovanja za pojedine bolesti odredit će Ministarstvo
zdravstva u suradnji s Liječničkom komorom. Kontrolu duljine
bolovanja provodit će liječničke komisije.
Vladinim amandmanom, koji je postao sastavnim dijelom zakona,
propisano je da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), uz
osiguravajuća društva, može provoditi poslove dopunskoga
zdravstvenog osiguranja. Osiguranicima HZZO-a omogućuje se da se
privatnim zdravstvenim osiguranjem osiguraju i na druga prava iz
zdravstvenog osiguranja, koja nisu obuhvaćena osnovnim
osiguranjem.
Pravo na oslobađanje od participacije na zdravstvenu uslugu
prošireno je na ratne vojne invalide, čije je oštećenje prouzročeno
ranjavanjem, kronične psihičke bolesnike, institucionalizirane
programe mentalnog zdravlja, preventino liječenje duševnih
oboljenja i dr.
Participacije su oslobođena djeca do 18 godina, a ostali
osiguranici prema imovinskom cenzusu, koji će se propisati
posebnim zakonom.
Odbačen je zahtjev nekolicine zastupnika da se od plaćanja
participacije na zdravstvene usluge i lijekove oslobode sve osobe
starije od 70 godina, s pojašnjenjem da je na tu kategoriju uveden
imovinski cenzus.
Novi Zakon o zdravstvenom osiguranju primjenjivat će se od 1.
siječnja iduće godine, kada počnje i primjena novog Zakona o
dječjem doplatku, kojega je Sabor također donio danas.
Po njemu, doplatak za djecu imat će djeca do 15., odnosno do 19.
godine, ako su na redovitom školovanju, a djeca s težim oboljenjima
do 27. godine života.
Pravo na doplatak nemaju studenti, pa će, početkom 2002., njih,
procjenjuje se, oko 25.000 ostati bez doplatka.
Koliki je stvarni broj redovitih i izvanredih studenata utvrdit će
Ministarstvo znanosti. Vlada pak, u roku od 60 dana, mora urediti
pitanje stipendiranja studenata.
Pravo na doplatak za djecu može ostvariti korisnik koji ima
hrvatsko državljanstvo, prebivalište u Hrvatskoj najmanje šest
mjeseci prije podnošenja zahtjeva, te ne prelazi određeni
imovinski cenzus.
U Saboru je određena polusatna stanka, u kojoj bi se klubovi trebali
izjasniti da se glasovanje o amandmanima na Konačni prijedlog
zakona o pravima hrvatskih branitelja odgodi do srijede, zbog
njihove brojnosti (oko 200).
(Hina) bm/dg/ibob sšh