GS: SLABOSTI HRVATSKOG IZVOZA STRUKTURNE NARAVI

ZAGREB, 19. listopada (Hina) - Slabosti hrvatskog robnog izvoza strukturne su naravi. Dugogodišnje nedovoljno investiranje u gospodarstvo, posebice izvoznu privredu, uz sve ostale probleme na domaćem tržištu, dovelo je hrvatske izvoznike u situaciju da imaju sva manje kvalitetnih gotovih proizvoda za plasman na inozemnim tržištima. #L# Na takav zaključak, kako ističu u Sektoru za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore, sve više upućuju kretanja u robnoj razmjeni Hrvatske sa svijetom, koju karakterizira usporavanje izvoza uz visok rast uvoza i vanjskotrgovinskog deficita. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, iz Hrvatske je u prvih osam mjeseci ove godine izvezeno roba u vrijednosti nešto većoj od tri milijarde dolara (3.015 milijuna dolara), što je za 3,1 posto više nego u istom razdoblju lani. Uvoz je istodobno povećan za 20,7 posto, na šest milijardi dolara (6.031 milijun USD). Deficit u robnoj razmjeni - od tri milijarde dolara (3.016 milijuna USD) jednak je ukupnom izvozu, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi tek 50 posto. Tako nepovoljni pokazatelji, napominju analitičari HGK u rujanskim "Gospodarskim kretanjima", odraz su, prije svega, stagnirajućeg izvoza te dinamičnog rasta uvoza koji od početka godine do kraja kolovoza rastao po prosječnoj mjesečnoj stopi od 5 posto. Ta je stopa od siječnja do kraja svibnja, kada su ujedno ukinute braniteljske povlastice za automobile, iznosila čak 16,7 posto. To pokazuje da je u zadnja tri mjeseca došlo do značajnijeg usporavanja dinamike rasta uvoza, a time i deficita. Tako je deficit od siječnja do svibnja rastao po prosječnoj mjesečnoj stopi od čak 29,6 posto, dok u razdoblju od siječnja do kolovoza ta stopa iznosi 8,4 posto. Porast ovogodišnjeg uvoza u velikoj je mjeri posljedica uvoza automobila i strojeva, s udjelom u ukupnom uvozu od 34 posto, i povećanjem za 27,5 posto u odnosu na prvih osam prošlogodišnjih mjeseci. Značajan doprinos rastu uvoza dali su i uvoz repromaterijala te robe široke potrošnje s rastom na međugodišnjoj kumulativnoj razini od 19,4 posto, odnosno 15,1 posto. Kretanja na izvoznoj strani pak odvijaju se znatno manjim intenzitetom. Hrvatski izvoz na međugodišnjoj razini bilježi rast od svega 3,1 posto, premda je početkom ove godine za Hrvatsku otvoreno niz izvoznih mogućnosti - nova snižena carinska tarifa, ugovor o slobodnoj trgovini s BiH, ugovor o tekstilu s EU, a i dalje je na snazi asimetrični pristup roba na tržište EU. Takva kretanja analitičare HGK upućuju na zaključak o strukturnim problemima hrvatskog izvoza. Da Hrvatskoj nedostaje kvalitetnih gotovih proizvoda za izvoz pokazuju i podaci da u izvoznoj strukturi, umjesto gotovih proizvoda, sve veći postotak čine poslovi dorade. Na tzv. lohn poslove, kojima hrvatske tvrtke, u pravilu, prodaju samo svoj rad i prostor inozemstvu, u prvih osam mjeseci ove godine u izvoznoj bilanci Hrvatske sudjeluju sa više od 58 posto, dok je taj udio u istom razdoblju lani iznosio 52,5 posto. (Hina) ds db