US-DE-FR-GB-terorizam-Vlada-Nemiri/sukobi/ratovi VOA 18. X. KAKVA BUDUĆNOST EUROPSKE POTPORE AMERICI GLAS AMERIKE - VOA18. X. 2001.Kakva budućnost europske potpore američkoj kampanji protiv terorizma? Prilog Rogera Wilkinsona.Na
početku vojne kampanje koju su protiv Afganistana pokrenule Sjedinjene Države, zapadna Europa je reagirala izražavanjem pune potpore. No, kako je bombardiranje iz dana u dan nastavljano, u europskim se zemljama počela izražavati zabrinutost za sudbinu civilnog stanovništva, te su neki analitičari počeli postavljati pitanje spremnosti Europe da do kraja podržava svog glavnog saveznika. Tijekom prvih dana vojnih operacija protiv ciljeva vladajućih talibana i pristaša osumnjičenog terorističkog čelnika Osame bin Ladena, zapadnoeuropski su čelnici čvrsto stajali uz Sjedinjene Države. Među njima je najveću potporu pružao britanski premijer Tony Blair. 'Nijedan od čelnika koji sudjeluju u ovoj operaciji nije želio rat. Nijedna od naših zemalja nije ga željela. Mi smo miroljubivi narodi. No, nama je poznato da se ponekad moramo boriti da bismo sačuvali mir,' izjavio je britanski premijer.Iako su na ulicama Bruxellesa, Londona i drugih europskih gradova
GLAS AMERIKE - VOA
18. X. 2001.
Kakva budućnost europske potpore američkoj kampanji protiv
terorizma? Prilog Rogera Wilkinsona.
Na početku vojne kampanje koju su protiv Afganistana pokrenule
Sjedinjene Države, zapadna Europa je reagirala izražavanjem pune
potpore. No, kako je bombardiranje iz dana u dan nastavljano, u
europskim se zemljama počela izražavati zabrinutost za sudbinu
civilnog stanovništva, te su neki analitičari počeli postavljati
pitanje spremnosti Europe da do kraja podržava svog glavnog
saveznika.
Tijekom prvih dana vojnih operacija protiv ciljeva vladajućih
talibana i pristaša osumnjičenog terorističkog čelnika Osame bin
Ladena, zapadnoeuropski su čelnici čvrsto stajali uz Sjedinjene
Države. Među njima je najveću potporu pružao britanski premijer
Tony Blair.
'Nijedan od čelnika koji sudjeluju u ovoj operaciji nije želio rat.
Nijedna od naših zemalja nije ga željela. Mi smo miroljubivi
narodi. No, nama je poznato da se ponekad moramo boriti da bismo
sačuvali mir,' izjavio je britanski premijer.
Iako su na ulicama Bruxellesa, Londona i drugih europskih gradova
održani prosvjedi protiv bombardiranja, europski su čelnici
nastavili podržavati odluku Washingtona da uzvrati za
prošlomjesečne terorističke napade na Sjedinjene Države. Čak je i
Francuska ? koja ima tradicionalno bliske veze s arapskim svijetom
i često sumnjiči vanjsko-političke ciljeve Sjedinjenih Država ?
izrazila potporu američkoj vojnoj akciji. Ali predsjednik Jacques
Chirac je, govoreći preko prevoditelja, rekao da se rat protiv
terorizma ne može osloniti isključivo na vojna sredstva.
= Borba protiv terorizma je složena i teška. Uz vojne akcije kojima
se uništavaju teroristička uporišta u Afganistanu, borba se mora
voditi na više fronti. Moramo surađivati kako bismo uništili
terorističke mreže diljem svijeta, rekao je.
Iako se u Njemačkoj drži vrlo osjetljivim pitanje sudjelovanja u
međunarodnim vojnim operacijama, kancelar Gerhard Schroeder je,
preko prevoditelja, obećao bezrezervnu potporu njegove zemlje
operacijama koje predvode Sjedinjene Države.
= Njemačka je kao i Francuska spremna sudjelovati, ukoliko to bude
zatraženo ? naravno, sukladno posebnim propisima koji se odnose na
njemačku vojsku. Vojne su operacije samo jedan od oblika
međunarodne borbe protiv terorizma ? borbe koju mi u potpunosti
podržavamo i pozdravljamo, izjavio je njemački kancelar.
Već se, međutim, pojavljuju pukotine u njemačkoj podpori američkim
operacijama. Stranka Zelenih, koja je u koaliciji sa
socijaldemokratima gospodina Schroedera, već izražava nelagodu
zbog bombardiranja. U Francuskoj, gdje živi četiri milijuna
muslimana, neki dužnosnici izražavaju zabrinutost zbog mogućnosti
da ? kako kažu ? sukob zapadne i islamske civilizacije izazove
probleme unutar Francuske.
Dokle će Europljani pružati punu potporu američkim vojnim
nastojanjima? I do kada će koalicija ostati jedinstvena? Urednik za
pitanja međueuropskih odnosa u londonskom 'Financial Timesu' ?
Quentin Peel ? drži da će opstanak koalicije ovisiti o sljedećim
koracima na koje se budu odlučile Sjedinjene Države.
= Mislim da će koalicija trajati tijekom cijele ? nazovimo je ? prve
faze akcija protiv Afganistana; dakle, tijekom akcija jasno
usmjerenih protiv Osame bin Ladena. Pravo pitanje koje se dalje
postavlja je ? kako nazvati drugu fazu? Hoće li ona, na primjer,
obuhvatiti i Irak? Ukoliko bude obuhvatila Irak, mislim da će
Europljani početi vrlo ozbiljno dvojiti, smatra gospodin Peel.
Ukoliko Washington bude želio zadobiti potporu Europljana u akciji
protiv Bagdada, onda će morati pružiti vrlo čvrste dokaze o
upletenosti Bagdada u napade na Sjedinjene Države ? kaže gospodin
Peel. Sličnog je mišljenja i profesor Jerome Sheridan, koji se
nalazi na čelu bruxelleskog ogranka washingtonskog sveučilišta
American. On kaže da će budućnost koalicije ovisiti o tome hoće li
Sjedinjene Države odlučiti proširiti svoje vojne operacije i izvan
granica Afganistana.
Belgijski premijer Guy Verhofstadt ? čija zemlja sada drži mjesto
rotirajućeg predsjedatelja Europske unije ? rekao je da će on i
njegove kolege na sutrašnjem summitu unije inzistirati na tome da
američke vojne operacije ostanu usmjerene protiv onih za koje je
dokazano da su odgovorni za terorističke napade izvršene 11.
rujna.
(VOA)