ZAGREB, 17. listopada (Hina) - "Javno poduzeće Hrvatske šume (HŠ) treba staviti u funkciju drvne industrije budući je trenutačno jedina funkcija Hrvatskih šuma isplaćivanje plaće 10.000 zaposlenih", izjavio je danas na Poslovnom klubu
održanom na Zagrebačkom velesajmu ministar gospodarstva Goranko Fižulić.
ZAGREB, 17. listopada (Hina) - "Javno poduzeće Hrvatske šume (HŠ)
treba staviti u funkciju drvne industrije budući je trenutačno
jedina funkcija Hrvatskih šuma isplaćivanje plaće 10.000
zaposlenih", izjavio je danas na Poslovnom klubu održanom na
Zagrebačkom velesajmu ministar gospodarstva Goranko Fižulić. #L#
Fižulić je na tradicionalnom susretu gospodarstvenika drvno-
prerađivačke industrije kazao kako bi se Hrvatske šume, s obzirom
da ostvaruju dobit kao javno poduzeće trebale kreditno zadužiti na
domaćem ili inozemnom financijskom tržištu i kreditirati drvnu
industriju, npr. kroz produžavanje rokova plaćanja sa 60 na 120 ili
180 dana, jer bi i na taj način drvna industrija mogla pojačati
svoje financijske kapacitete.
Na Fižulićevu tvrdnju o Hrvatskim šumama, direktor tog javnog
poduzeća Željko Ledinski je kazao kako su "Hrvatske šume u
posljednjih deset godina u proračun uplatile 80 milijuna njemačkih
maraka, što pobija izjavu ministra gospodarstva kako to poduzeće
radi isključivo za isplaćivanje plaća zaposlenih".
Po ocjeni Ledinskog odnos Hrvatskih šuma i drvne industrije je
dobar unatoč tomu što drvna industrija tom javnom poduzeću duguje
120 milijuna kuna.
Za zahtjev Croatiadrva za izvoznim carinama i subvencijama
ministar Fižulić je rekao da je neostvariv s obzirom je to suprotno
obvezama iz članstva u WTO-u i Sporazumom o stabilnosti i
pridruživanju s EU koji će krajem mjeseca biti potpisan. No Vlada
može drvnoj industriji pomoći na promociji na sajmovima i
marketinškim aktivnostima na izvoznim tržištima, kaže Fižulić.
Jedan od zahtjeva Croatiadrva je da se drvnoj industriji osiguraju
subvencije na izvoz finalnih proizvoda po modelu brodogradnje.
Fižulić je odgovorio kako hrvatska brodogradnja čini dva posto
ukupne svjetske brodogradnje, za razliku od drvne industrije koja
je prije deset godina ostvarivala veći izvoz od izvoza poljske
drvne industrije. Danas Poljska ima deset puta veći izvoz od
hrvatske drvne industrije, kazao je Fižulić.
U ovom trenutku drvnoj je industriji potreban financijski kapital u
iznosu od 430 milijuna maraka, od čega bi se polovica plasirala u
investicije a preostalo u obrtna sredstva, kazao je direktor
Croatiadrva Ferdinand Laufer.
Dodao je kako bi se osiguravanjem tih sredstava izvozni potencijal
drvne industrije povećao za 30 posto, pri čemu je naglasio kako
drvna industrija može podnijeti kamatne stope za investicijske
kredite od četiri do šest posto, a za obrtna sredstva od šest do osam
posto. Ukoliko bi se to realiziralo broj zaposlenih bi se mogao
povećati za 16 posto. Trenutačno ta industrija zapošljava nešto
više od 30.000 radnika.
Naša je nesreća što uglavnom radimo s javnim poduzećima koja
diktiraju cijene, a za razliku od poljske drvne industrije imamo
duplo veće troškove, što naš proizvod čini nekonkurentnim, kazao je
Laufer. Dodao je kako je Hrvatska otvorila svoje tržište ne
pripremivši domaću industriju za konkurenciju. Prošle je godine
primjerice uvezeno namještaja za 180 milijuna dolara.
Pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Željko Rendulić
istaknuo je kako nije dobro prebacivati "lopticu" s jedne na drugu
stranu, nego treba sve učinit na tome da drvna industrija postane
strateška grana hrvatskog gospodarstva. Dodao je kako je ministar
Fižulić više pažnje na Poslovnom klubu trebao posvetiti stanju i
rješavanju problema u drvnoj industriji nego situaciji u domaćoj
brodogradnji i šumarstvu.
(Hina) mku/tp ds