ZAGREB, 16. listopada (Hina) - Saborski Odbor za financije i državni proračun dao je danas "zeleno svjetlo" prijedlogu rebalansa državnog proračuna za ovu godinu kojim se ukupni rashodi ne povećavaju već se restrukturiraju u iznosu od
1,9 milijardi kuna, te se umanjuju prihodi od privatizacije za milijardu kuna što će se nadomjestiti dodatnim zaduženjem.
ZAGREB, 16. listopada (Hina) - Saborski Odbor za financije i
državni proračun dao je danas "zeleno svjetlo" prijedlogu
rebalansa državnog proračuna za ovu godinu kojim se ukupni rashodi
ne povećavaju već se restrukturiraju u iznosu od 1,9 milijardi
kuna, te se umanjuju prihodi od privatizacije za milijardu kuna što
će se nadomjestiti dodatnim zaduženjem. #L#
Proračunski rashodi (prvotno planirani u iznosu 49,6 milijardi
kuna, tehničkim rebalansom iz lipnja i uključivanjem doprinosa za
mirovinsko osiguranje povećani na 58,1 milijardu kuna) ostaju
isti, ali dolazi do njihova temeljitog restrukturiranja,
izvijestio je ministar financija Mato Crkvenac.
Predloženim se rebalansom osigurava dodatnih 956 milijuna kuna
potrebnih za plaće proračunskih korisnika, te 950 milijuna kuna za
dječje doplatke. Tih 1,9 milijardi kuna namaknut će se uštedama na
stotinjak drugih rashodnih stavki, kazao je Crkvenac.
Druga je značajka rebalansa smanjenje planiranih prihoda od
privatizacije sa 6,5 na oko 5,5 milijardi kuna, što znači da će
nedostajati oko milijarda kuna toga prihoda. Prijedlogom
rebalansa, kao i prijedlogom izmjena zakona o izvršenju proračuna,
manjak prihoda od privatizacije, koliko ih bude, kaže ministar,
nadoknadit će se dodatnim zaduženjem, najvjerojatnije emisijom
vrijednosnih papira na domaćem tržištu.
Upravo na smanjenje prihoda od privatizacije i ovim rebalansom (u
lipnju su smanjeni sa 8,5 na 6,5 milijardi kuna) upozorava
predsjednik Odbora Jadranko Mijalić (HSLS) koji kaže da "to počinje
asocirati na fiktivnu knjigovodstvenu stavku koja je pokriće za
novo zaduženje".
Ivan Šuker (HDZ) i Đuro Njavro (NZ) upozoravaju da problem
proračuna zadnjih godina nisu plaće korisnika proračuna, već
znatno povećanje transfera fondovima. Ukupni prihodi fondova
nadmašuju državni proračun umanjen za transfere i to je, kaže
Šuker, najopasnije za državu.
Njavro pak posebno upozorava na povećanje tekućeg deficita
proračuna, koji bi u ovoj godini iznosio 4,6 milijardi kuna. Ako se
ne iziđe iz tekućeg deficita prijeti opasnost da se sustav javnih
financija raspadne, kazao je.
Njavro je upitao i kako Vlada u takvoj situaciji misli krenuti u
mirovinsku reformu. Sam ne vidi mogućnosti da se s drugim stupom
reforme krene početkom iduće godine.
Ministar Crkvenac poručuje da mirovinska reforma definitivno ide
1. siječnja iduće godine. Postoji financijska podloga za njenu
provedbu i sa mirovinskom se reformom ne smije čekati, tvrdi.
(Hina) bn ds