SKV: SVIJET U 15.30

ZAGREB, 12. listopada (Hina) - MOSTAR - Hrvatska demokratska zajednica BiH utemeljila je novo 18- toročlano stranačko Predsjedništvo kojeg čine dužnosnici izabrani na Saboru stranke 6. listopada ove godine, priopćio je danas Ured za informiranje HDZ BiH u Mostaru. Na utemeljiteljskoj sjednici Predsjedništvo HDZ BiH je odlučilo da se najkasnije u idućih desetak dana održi i utemeljiteljska sjednica Središnjeg odbora stranke, te započnu pripreme za provedbu unutarstranačkih izbora. Novi članovi Predsjedništva HDZ BiH su: Ante Jelavić koji je na nedavnom stranačkom saboru po treći put izabran za predsjednika stranke, zatim petorica dopredsjednika izabranih također na stranačkom saboru - Ivo Andrić Lužanski, Dragan Čović, Zdravko Batinić, Marko Tokić i Martin Raguž. Članovi Predsjedništva HDZ BiH još su: Ivan Bender, Bariša Čolak, Rade Bošnjak, Ivica Marinović, Dubravko Horvat, Davor Čordaš, Borjana Krišto, Niko Lozančić, Pero Madžar, Slavo Bago, Dragan vrankić i Nevenko Herceg. SARAJEVO - Utemeljitelj i dugogodišnji predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Alija Izetbegović najavio je u petak povlačenje s te dužnosti te novo političko profiliranje stranke koju je vodio proteklih deset godina. "Ja se povlačim s dužnosti predsjednika i neću se ponovo kandidirati. Razlog za to su moje godine i moje zdravlje a bilo bi neodgovorno prihvatiti se te dužnosti kada znamo da dolazi jedno burno razdoblje za Bosnu i Hercegovinu", kazao je Izetbegović na konferenciji za novinstvo održanoj u Sarajevu u povodu održavanja kongresa SDA. Izetbegović, koji je u političkom vrhu BiH bio od 1990. godine, povukao se s dužnosti člana Predsjedništva BiH prošle godine zadržavši se ipak na čelu svoje stranke. Njegovo zdravlje je već niz godina narušeno srčanim tegobama i kroničnom astmom a uskoro će napuniti 80 godina života. Izetbegović je ipak naznačio kako će nastaviti djelovati unutar stranke ali to više neće činiti iz prvih redova. Kao kandidati za novog predsjednika SDA na predstojećem će kongresu biti istaknuti utjecajni dopredsjednik Sulejman Tihić i sarajevski kirurg Abdulah Nakaš. SARAJEVO - Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Alija Izetbegović odlučno je danas opovrgnuo svaku povezanost s Osamom Bin Ladenom ili bilo kakvom terorističkom skupinom optuživši istodobno medije da namjerno šire lažne informacije. Na konferenciji za novinstvo održanoj u petak u Sarajevu Izetbegović je kazao kako mu je austrijski predstavnik u Vijeću Europe Peter Scheider osobno potvrdio da nikada nije govorio o postojanju fotografije koja navodno dokazuje povezanost s Bin Ladenom. Informacije o tome temeljile su se na izjavama nekih političara iz Republike Srpske i Federacije BiH no one su se ispostavile netočnim. "Laži te vrste uporno se šire", izjavio je ljutito Izetbegović dodajući kako se ovime izravna šteta nanosi ne njemu osobno nego ugledu i interesima Bosne i Hercegovine. SARAJEVO - Glavni zapovjednik Stabilizacijskih snaga u Bosni i Hercegovini (SFOR) general John Sylvester izjavio je kako je zadovoljan suradnjom s vlastima te zemlje i mjerama koje one poduzimaju u borbi protiv terorizma. Na konferenciji za novinstvo održanoj u Sarajevu general Sylvester je kazao kako je uspostavljena potrebna razmjena informacija te da lokalne vlasti pravodobno reagiraju na sva upozorenja SFOR-a. "Uhićenja koja su se dogodila proteklih dana obavljena su nakon što je SFOR ponudio dokaze o namjerama nekih osoba da ugroze sigurnost SFOR-a ili BiH", kazao je američki general. Policija Federacije BiH do sada uhitila četiri osobe za koje se sumnjalo da bi mogle biti povezane s terorizmom. ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stipe Mesić uručio je u petak vjerodajnice novim veleposlanicima u Belgiji, Egiptu i Južnoafričkoj Republici, priopćio je Ured predsjednika. Mesić je vjerodajnice uručio Ljerki Alajbeg, imenovanoj veleposlanici RH u Kraljevini Belgiji, Ivici Tomiću, imenovanom veleposlaniku RH u Arapskoj Republici Egipat i Matku Županiću, imenovanom veleposlaniku RH u Južnoafričkoj Republici, dodaje se u priopćenju. MOSKVA - Viši ruski i ukrajinski sigurnosni dužnosnici izjavili su u petak da je ukrajinski projektil oborio ruski putnički zrakoplov 4. listopada iznad Crnog mora, pri čemu je poginulo svih 78 putnika i članova posade, javljaju ruske agencije. Vladimir Rušajlo, čelnik ruskog savjetodavnog Vijeća sigurnosti, kazao je da je ruski Tupoljev 154 bio pogođen projektilom, javlja Interfax. Agencija RIA prenosi pak riječi Evhena Maršuka, njegovog ukrajinskog kolege, da se Ukrajina s tim slaže i da je uzrok zrakoplovne nesreće mogao biti nenamjerni pogodak projektilom S- 200 tijekom ukrajinskih vojnih vježbi na Krimskom poluotoku. Zrakoplov je letio na liniji Tel Aviv - Novosibirsk. Srušio se u Crno more nakon što je eksplodirao u zraku. STOCKHOLM - Objavljivanjem odluke o dodjeli Nobelove nagrade za mir, u petak je završen ciklus objavljivanja imena dobitnika Nobelove nagrade u 2001. od kojih je svaka vrijedna oko milijun dolara. Dobitnici Nobelove nagrade u 2001. su: - za mir: UN i glavni tajnik te organizacije Kofi Annan za rad na zaštiti ljudskih prava, rješavanju globalnih sukoba, nadahnjivanju novoga života UN-u i borbi protiv AIDS-a i međunarodnog terorizma; - za književnost: V.S. Naipaul, britanski pisac rođen na Trinidadu za kombiniranje postojećih žanrova u vlastiti stilski izraz, kojim se briše razlika između fikcije i nefikcije, i za opisivanje zaboravljene povijesti pobijeđenih; - za ekonomiju: američki profesori George Akerlof, Michael Spence i Joseph Stiglitz za pojašnjenje fenomena asimetrične informacije; - za kemiju: William Knowles i Bary Sharpless iz SAD i Japanac Ryoji Nyori za istraživački rad koji može pomoći proizvodnji farmaceutskih proizvoda koji čine razliku između života i smrti, kao što su antibiotici, protuupalni lijekovi i lijekovi za srce; - za fiziku: Eric Cornell i Carl Wieman iz SAD te Wolfgang Ketterle iz Njemačke za realizaciju novog agregatnog stanja smrzavanjem atoma materije, što bi moglo pomoći izradi mikroskopskih kompjutora i revolucionizirati navođenje zrakoplova; - za medicinu: Leland Hartwell iz SAD i Britanci Tim Hunt i Paul Nurse za istraživanje stanica koje može voditi pronalaženju načina izlječenja od raka. ZAGREB - Svjetski čelnici pozdravili su u petak dodjelu ovogodišnje Nobelove nagrade za mir Ujedinjenim narodima i njihovu glavnom tajniku Kofiju Annanu. Njemački kancelar Gerhard Schroeder i njegova vlada ocijenili su da je "to dobar izbor" s obzirom na međunarodni kontekst koji bi trebao pridonijeti "jačanju institucija UN-a". "Svojim radom dali ste odlučne impulse reformama i jačanju Ujedinjenih naroda", kaže se u priopćenju iz Schroederova ureda. Portugalski premijer Antonio Guterres izrazio je zadovoljstvo odlukom norveškog Nobelovog odbora zbog angažmana Kofija Annana u pitanju Istočnog Timora. Portugalci neće zaboraviti njegove stalne napore...na stvaranju uvjeta za slobodu i neovisnost naroda Istočnog Timora", kaže se u Guterresovom priopćenju. "Kofi Annan bio je neumorni radnik koji je u svakom trenutku i svuda u svijetu radio na postizanju mira i u najtežim okolnostima", dodaje se u priopćenju. Svoje iskrene čestitke uputio je i japanski premijer Junichiro Koizumi. "Želim izraziti najiskrenije čestitke" Kofiju Annanu, kaže se u Koizumijevu priopćenju. Čestitke je uputila i visoka povjerenica UN-a za ljudska prava Mary Robinson. Ona je usporedila radnike UN-a koji djeluju na terenu s vatrogascima "herojima" koji su djelovali nakon napada na Svjetski trgovinski centar i Pentagon. Francuski čelnici također su uputili svoje čestitke. Francuski predsjednik Jacques Chirac, premijer Lionel Jospin i predsjednik Nacionalne skupštine Raymond Formi naglasili su Annanove "neprekidne napore u službi mira" i uspjehe "velike institucije" koju "danas svijet treba više nego ikada". DŽAKARTA - Prosvjednici pale aute u Pakistanu i marširaju u Indoneziji, Maleziji i na Filipinima, a nakon muslimanske molitve u petak, prve nakon početka američkih napada na Afganistan, gnjev se prelijeva na ulice. "Spremni smo i umrijeti za obranu islama. Istjerajte Amerikance", vikali su indonezijski prosvjednici nakon molitve u glavnome gradu najveće muslimanske države svijeta. U Pakistanu i Maleziji policija suzavcem rastjeruje demonstrante. I u Indoneziji i Šri Lanki muslimani pale američke zastave, a neposredno nakon molitve u Džakarti počeli su prosvjedi i bacanje petarda pred američko veleposlanstvo. U pakistanskom lučkom gradu Karachiju prosvjednici su izvikivali protuameričke slogane i napadali banke i vladine urede, palili aute i bacali kamenje na dva restorana američkoga lanca Kentucky Fried Chicken. U sukobu policije i prosvjednika koji su otvorili vatru ranjene su najmanje dvije osobe. I u Bangladešu muslimani prosvjeduju protiv američkih napada na Afganistan. Nose slike Saudijca Osame bin Ladena i transparente na kojima piše "Smrt Americi". U odvojenim prosvjedima u glavnome gradu Dhaki tisuće prosvjednika pale lutke s likom američkoga predsjednika i viču "Živio Bin Laden". Nekoliko je ljudi ranjeno u kašmirskome glavnome gradu Srinagaru gdje su izbili sukobi policije i demonstranata koji negoduju zbog američkih napada na Afganistan. I u Nairobiju je nekoliko stotina muslimana izašlo na ulice u znak prosvjeda protiv američkih udara na Afganistan. Turska policija uhitila je šezdesetak ljudi koji su sudjelovali u antiameričkim prosvjedima u gradu Konyi. Petstotinjak ljudi okupilo se nakon molitve uzvikujući protuameričke i protuizraelske slogane. ISLAMABAD - Afganistanski mule objavili su u petak u svojim molitvama džihad protiv Sjedinjenih Država, javlja agencija Afghan Islamic Press. "Sada je dokazano da je američki predsjednik najveći terorist svijeta i naša je zadaća da mu damo lekciju kao što smo dali Britancima i Sovjetima", rekao je imam Jalalabada. "Džihad je obvezan za sve muslimane i oni koji su povezani s američkim napadima moraju biti ubijeni", dodao je. AIP javlja da su fetve o pozivu na džihad objavljene u džamijama u svim glavnim afganistanskim gradovima. Talibanski vojni položaji već peti dan zaredom meta su američko- britanskih napada. NEW YORK - Započeta borba protiv terorizma daje dodatne razloge za jačanje američke nazočnosti i angažmana na prostoru jugoistočne Europe, piše u "Wall Street Journalu" u petak bivši veleposlanik BiH pri EU i NATO-u Vitomir Miles Raguž. Na stranicama ovog newyorškog dnevnika na kojima se objavljuju osobna gledišta i prosudbe, Raguž razlaže dva, po njegovu sudu, bitna razloga zbog kojih američka politika i dalje mora ostati usredotočena na balkanski prostor. "Nazočnost islamskih ekstremista, većinom došljaka koji su ostali iza rata, predstavlja prijetnju vojnicima NATO-a", piše Raguž. On upozorava na opasnost obnove sukoba ako se smanji međunarodna nazočnost u BiH, na Kosovu i u Makedoniji. Drugi valjani razlog jačeg angažmana Washingtona u jugoistočnoj Europi je presjecanje putova moguće infiltracije terorista prema Zapadu. "Treba promijeniti stanje u regiji koja je glavni tranzitni pravac od Bliskog istoka i drugih kriznih područja prema Europi, pa time umanjiti opasnost nove infiltracije terorista", smatra Raguž. WASHINGTON - Američko ministarstvo pravosuđa podnijelo je tužbu protiv zaštitarske tvrtke "Argenbright Security" zbog zapošljavanja osoba koje su počinile kaznena djela i nedovoljnih sigurnosnih provjera svojih namještenika. "Argenbright" uz ostalo daje čuvare na nekima od najvećih američkih aerodroma uz ostale na washingtonskom "Ronaldu Reaganu" i "Dullesu". Tvrtka je u lipnju prošle godine već bila sudski kažnjena zbog zapošljavanja bivših kažnjenika na poslovima sigurnosti a nagodba o novčanoj kazni uključivala je obvezu da prije zapošljavanja temeljito provjeri svakog namještenika. Ministarstvo pravosuđa u tužbi podnesenoj sudu u Philadelphiji navodi da su na tamošnjem aerodromu za "Argenbright" radila nekolicina bivših kažnjenika pri čemu je uprava tvrtke Federalnoj upravi za zrakoplovstvo davala lažne podatke o njima. Osim u Philadelphiji, manjih propusta bilo je na još 13 aerodroma u SAD, stoji u tužbi. Iz "Argenbrighta" zasad nisu komentirali ni odgovorili na tužbu. WASHINGTON - Američki Senat je kasno u noći s četvrtka na petak sa samo jednim glasom protiv prihvatio zakonski prijedlog koji je vlada tražila radi učinkovitije borbe protiv terorizma. Gotovo bez rasprave oko ponoći po mjesnom vremenu senatori su dali vrlo široke ovlasti FBI-ju i drugim službama sigurnosti da obavljaju pretrese, prisluškuju i na druge načine elektronički prate, zadržavaju i uhode sumnjivce. Isti zakonski prijedlog u petak će biti na klupama zastupnika u Predstavničkom domu. U javnosti se o ovom zakonu dosta raspravljalo jer se njime u znatnoj mjeri odstupa od dosad uobičajenog postupanja i ozbiljno zadire u tradicionalne ljudske slobode i privatnost na koje su Amerikanci navikli. Sjećanje na tragične događaje od 11. rujna bilo je očito jače, tako da je senator iz Wisconsina Russell Feingold ostao usamljen sa svojim amandmanima kojima je htio pomiriti potrebe FBI-ja i građanske slobode. Konačni rezultat glasovanja bio je 96 prema jedan. PESHAWAR - Ujedinjeni narodi izrazili su u petak zabrinutost zbog kašnjenja na radovima vezanim uz podizanje izbjegličkih logora za afganistanske civile u pakistanskom pograničnom području. Glasnogovornik Visokog povjeremstva UN-a za izbjeglice (UNHCR) Peter Kessler objasnio je da su se na pakistanskom teritoriju uz afganistansku granicu pojavili sigurnosni problemi, a za kašnjenje je optužio i nedostatak suradnje lokalnih dužnosnika. "Za šest lokacija smo mislili da su pogodni za podizanje logora, ali kada su trebali početi radovi pakistanska je vlada je sve obustavila bez objašnjenja", rekao je Kessler. staknuo je da je imperativ početi s igradnjom 15 logora da bi se zbrinulo 150.000 izbjeglica, ali radovi su u tijeku tek na jednoj lokaciji. Podsjetio je da je Sjeverozapadna pogranična provincija utočište polovice od dva milijuna afganistanskih izbjeglica u Pakistanu. BERLIN - Broj Nijemaca koji podržavaju slanje njemačkih snaga u vojnu akciju protiv Afganistana jako je porastao, pokazalo je ispitivanje javnog mijenja objavljeno u petak. Istraživanje ZDF-a pokazalo je da 65 posto Nijemaca podržava slanje njemačkih snaga u sukob. Prije četiri tjedna, za to je bilo samo 37 posto Nijemaca. Njemački kancelar Gerhard Schroeder rekao je u četvrtak da bi se Nijemci trebali pripremiti za moguće njemačko vojno sudjelovanje u napadima na Afganistan. MOSKVA - Separatistička republika Abhazija u Gruziji pretvorit će se u opasnu "zonu kaosa" za Kavkaz ako se iz nje povuku ruske snage, izjavio je u petak ruski dužnosnik Aleksej Volin. "Ako ruske snage brzo napuste Abhaziju, situacija bi mogla potpuno izaći izvan kontrole" i pretvoriti tu regiji na zapadu Gruzije u "zonu kaosa, opasnu za čitavu regiju" Kavkaza, kazao je Volin. Gruzijski parlament u četvrtak je izglasao rezoluciju kojom se traži da ruske mirovne snage "u najkraćem roku" napuste Abhaziju. U Abhaziji, u kojoj od prošlog tjedna ponovno bjesne borbe, se od 1994. nalazi 2.000 ruskih vojnika. BRUXELLES - Klauzula o međusobnoj solidarnosti (članak 5) utemeljiteljske povelje NATO-a ostat će aktivna sve do nove uredbe, kazao je u petak jedan dužnosnik NATO- a. "Članak je na snazi sve dok stalno vijeće NATO-a ne odluči drugačije", kazao je taj dužnosnik koji je želio ostati anoniman. Devetnaest saveznika NATO-a prošlog je tjedna aktiviralo članak 5 svoje povelje koji predviđa da se oružani napad na jednu od zemalja članica u Europi ili sjevernoj Americi smatra napadom na sve članice. Klauzula međutim svakom savezniku ostavlja na slobodu da ocijeni prirodu pomoći koju je spreman pružiti. SAD nisu zasada od svojih saveznika zatražli da zamijene američke vojnike na Balkanu ali "ako se to dogodi mi ćemo biti spremni", nastavio je dužnosnik. NATO je prošlog tjedna usvojio osam mjera za pomoć SAD-u u njihovom vojnom odgovoru na prošlomjesečne terorističke napade. Jedna od tih mjera predviđa i to da saveznici svojim vojnicima zamijene američke vojnike na Balkanu (oko 9.000 vojnika u BiH i na Kosovu) ako to ocijene potrebnim. TEL AVIV - Već nekoliko tjedana izraelski predsjednik vlade Ariel Sharon suzdržava se od sastanka s novim američkim veleposlanikom Danom Karzerom, piše izraelski dnevnik Ha'Aretz u svojem današnjem broju. I dok su sastanci s bivšim američkim veleposlanikom Indikom Martinom bili česti i redoviti, Sharon se sastao s novim američkim veleposlanikom samo dva puta od kada je Kartzer u srpnju imenovan za američkog veleposlanika u Izraelu. Sharon izjavljuje da se svakodnevno telefonom čuje s američkim državnim tajnikom Powellom te ako je potrebno i s predsjednikom Bushom, te da veleposlanik nije odgovarajući nivo predsjedniku vlade. WASHINGTON - U borbi protiv terorizma ne biraju se sredstva ni partneri pa dojučerašnji zakleti protivnici odjednom mogu postati korisni saveznici, što je potvrđeno u petak kad se doznalo da je jedna visoki američki dužnosnik nedavno razgovarao sa šefom libijske obavještajne službe. Neki američki mediji u opisuju to kao bondovsku operaciju koja se 3. listopada odigrala u Londonu. S jedne strane stola bio je pomoćnik američkog državnog tajnika William Burns a njemu nasuprot Musa Kusa, šef obavještajnog odjela libijskog ministarstva vanjskih poslova. Tema susreta, koji je i službeno potvrđen u Washingtonu, bila je djelovanje Al Qaede i Osame bin Ladena. Na nedavno objavljenom popisu terorističkih organizacija koje surađuju s Al Qaedom je i libijska Islamska borbena skupina. (Hina) ps ps