ZAGREB, 12. listopada (Hina) - Posljednje zasjedanje Parlamentarne skupštine NATO-a za Hrvatsku je najvažnije po tome što je prihvaćena konstatacija da je Hrvatska pojačala suradnju s Haškim sudom, što će njezinoj diplomaciji biti
jaki argument u budućnosti, rekao je u petak u Zagrebu vođa hrvatskog izaslanstva na zasjedanju održanom od 5. do 9. listopada u Ottawi Zdenko Franić.
ZAGREB, 12. listopada (Hina) - Posljednje zasjedanje Parlamentarne
skupštine NATO-a za Hrvatsku je najvažnije po tome što je
prihvaćena konstatacija da je Hrvatska pojačala suradnju s Haškim
sudom, što će njezinoj diplomaciji biti jaki argument u budućnosti,
rekao je u petak u Zagrebu vođa hrvatskog izaslanstva na zasjedanju
održanom od 5. do 9. listopada u Ottawi Zdenko Franić.#L#
Govoreći na konferenciji za novinare nakon povratka iz Kanade
Franić je naglasio kako je za takvu političku konstrukciju, koja je
ugrađena u rezoluciju o stanju u jugoistočnoj Europi, zaslužno
hrvatsko izaslanstvo.
U nacrtu rezolucije, kako je pojasnio Franić, stajalo je kako se
"pozdravljaju znaci da će Hrvatska i bosanski Srbi ubrzati i
pojačati suradnju" s Haškim sudom.
Hrvatsko izaslanstvo, međutim, uložilo je amandman tražeći da se u
taj članak rezolucije stavi konstrukcija da se "priznaje kako su
Hrvatska i BiH ubrzale i pojačale suradnju" sa Sudom, što je na
kraju i prihvaćeno.
"To što je NATO priznao kako Hrvatska dobro surađuje s Haškim sudom
bit će argument hrvatskoj diplomaciji u budućnosti", rekao je
Franić.
Glavna tema konferencije bila je borba protiv terorizma, o čemu je
donesena i rezolucija, a zemlje članice Vilniuske skupine, čiji je,
iako još neformalni član i Hrvatska, dale su posebnu izjavu o
terorizmu.
Nju je u govoru na skupštini spomenuo i glavni tajnik NATO-a George
Robertson, rekavši kako zemlje V-10 "dijele naše vrijednosti, što
su jasno pokazale svojom izjavom", rekao je novinarima vođa
hrvatskog izaslanstva.
Parlamentarna skupština, nastavio je Franić, pozvala je vlade
zemalja članica NATO-a da otvore vrata za puni pristup svim
zemljama Vilniuske skupine koje su ispunile 5 uvjeta navedenih u
Memebership Action Planu (MAP), a u rezoluciji političkog odbora o
proširenju NATO-a potvrđeno je načelo individualnog pristupa.
Zbog toga će "nakon formalnog ulaska u MAP, dinamika procesa
pristupa NATO-u ovisiti samo o Hrvatskoj", naglasio je Franić.
On je novinarima također rekao da su se tijekom rasprava o
budućnosti NATO saveza vidjele moguće posljedice terorističkih
napada na SAD: ubrzanje procesa proširenja NATO-a (jer se za to
zalažu SAD) i, sinergijski, Europske unije; odlazak američkih
vojnika iz misija na Balkanu i vjerojatan dolazak Kanađana na
njihovo mjesto; ponovni interes za nuklearnu energiju zbog
nesigurnosti oko cijene nafte na duži rok te podizanje odnosa s
Rusijom na višu razinu, čak možda i punopravne članice.
Parlamentarna skupština NATO-a političko je tijelo neovisno od
samog saveza, s tek savjetodavnom funkcijom, a sastaje se dva puta
na godinu, u jesen i u proljeće.
(Hina) dam maš