POSLOVNI PREGLED BROJ 230

POSLOVNI PREGLED broj 230 06. - 12. listopada 2001. SADRŽAJ: ? PRIPREMAJU SE MJERE ZA UBLAŽAVANJE GOSPODARSKIH ŠTETA ZBOG NAPADA 2 ? VLADA ODLUČILA IZGRADITI AUTOCESUE ZAGREB-SPLIT 2 ? VLADA ZADOVOLJNA TURISTIČKOM SEZONOM 2 ? PARAFIRAN UGOVOR O ZAJMU OD 60 MILIJUNA EURA ZA OBNOVU CESTA 3 ? POČETKOM MIROVINSKE REFORME NEDOSTAJAT ĆE 200 DO 250 MILIJUNA KUNA MJESEČNO 3 ? ZA JESENSKU SJETVU VEĆ ISPLAĆENO VIŠE OD 162 MILIJUNA KUNA 3 ? RAST PROMETA U TRGOVINI NA MALO U OSAM MJESECI 17 POSTO 4 ? RAST CIJENA NA MALO I TROŠKOVA ŽIVOTA U RUJNU 0,3 POSTO 4 ? CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U RUJNU PORASLE 0,6 POSTO 4 ? PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA SRPANJ 3.550 KUNA 4 ? U KOLOVOZU U HRVATSKOJ 1.346.408 UKUPNO ZAPOSLENIH 4 ? USPOREN RAST REGISTRIRANE NEZAPOSLENOSTI 4 ? DEFICIT DRŽAVNOG PRORAČUNA U OSAM MJESECI 4,6 MILIJARDI KUNA 5 ? RIJEČKA BANKA ZAPOČELA PROJEKT REINŽENJERINGA POSLOVANJA 5 ? ZAGREBAČKA BANKA I ZAP POTPISALI UGOVORE O SURADNJI 5 ? RIADRIA BANKA: DOBIT U DEVET MJESECI 17,4 MILIJUNA KUNA 5 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 6 ? PLIVA PREDLAŽE SMANJENJE TEMELJNOG KAPITALA 7 ? NADZORNI ODBOR HŽ-A ODRŽAO SJEDNICU U VLAKU NA RELACIJI ZAGREB- VINKOVCI 7 ? TDR I DALJE ZAINTERESIRAN ZA IZGRADNJU POGONA U NOVOM SADU 7 ? LUKA SPLIT PRODANA SPLITSKOJ TVRTKI "FAKTOR" 7 ? OTVARANJE DIONICE KUPJAK-VRBOVSKO DO TURISTIČKE SEZONE 2003. 8 ? KONZUM LANSIRA NA TRŽIŠTE "KOŠARICU" SA 50 STRATEŠKIH PROIZVODA 8 ? IPP OTVARA PROIZVODNI POGON U GLINI 8 ? UPRAVNO VIJEĆE HZMO-A DALO SUGLASNOST ZA PRODAJU DIONICA I UDJELA IZ PORTFELJA 8 ? "SLOBODNA DALMACIJA" BIT ĆE DOKAPITALIZIRANA 9 ? LUKA PLOČE - 600 TISUĆA TONA TERETA U DEVET MJESECI 9 ? AD PLASTIK: NOVI PROGRAMI, NOVA ULAGANJA 9 ? ZAGREB USKORO PRIVATIZIRA GRADSKE TVRTKE 9 ? INTERNET PROVIDER NET4U OČEKUJE 30 TISUĆA NOVIH KORISNIKA 10 ? DO KRAJA MJESECA NATJEČAJ U "FINANCIAL TIMESU" ZA 30-AK TURISTIČKIH TVRTKI 10 ? PREDSJEDNIK SRBIJANSKE KOMORE POSJETIO "CIMOS" 10 ? HRVATSKE PUTNIČKE AGENCIJE BILJEŽE GUBITKE ZBOG PADA PRODAJE AVIO KARATA 10 ? BEZ ZAKONA O SLOBODNIM ZONAMA NEMA PROIZVODNIH ULAGANJA 11 ? CARINSKI NAPUTAK DOVEO U PITANJE RAD U SLOBODNIM ZONAMA? 11 ? RAZVOJ HRVATSKE TEMELJITI NA PRIMJENI NOVIH TEHNOLOGIJA 11 ? IZMJENE RADNOG ZAKONODAVSTVA MORAJU IĆI KA DEREGULACIJI 11 ? VLADA PRIHVATILA SINDIKALNE UVJETE, POČELI KOLEKTIVNI PREGOVORI 12 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA PRIPREMAJU SE MJERE ZA UBLAŽAVANJE GOSPODARSKIH ŠTETA ZBOG NAPADA Hrvatska Vlada priprema mjere kojima bi se smanjili negativni učinci na gospodarstvo što će ih prouzročiti teroristički napadi na SAD i odgovor SAD-a na te napade, rekao je u ponedjeljak premijer Ivica Račan. Gospodarski su resori Vlade dobili zadaću utvrditi štetu u gospodarskom i financijskom pogledu te utvrditi mjere kojima bi se štete čim prije ublažile, kazao je Račan na redovitoj mjesečnoj konferenciji za novinare. Najavio je da će se ta pitanja vrlo skoro naći i na dnevnom redu Vlade. Dio očekivanih šteta zbog pogoršane financijske situacije, pa i svjetske recesije, već je ugrađen u prijedlog rebalansa proračuna za ovu godinu, kazao je Račan. Potvrdio je da je rebalansom predviđen manjak od milijardu kuna prihoda od privatizacije (umjesto 6,5 očekuje se 5,5 milijardi kuna), te da će se to namaknuti najvjerojatnije zaduživanjem unutar Hrvatske. Račan tvrdi da će se ostvariti planirani gospodarski rast od 4,2 posto ove godine, te odbacuje pesimističke prognoze po kojima bi taj rast iduće godine mogao biti daleko ispod planiranog. Planiramo pojačane investicijske aktivnosti koje bi trebali rezultirati očekivanim gospodarskim rastom, poručio je. Premijer je ostao kod svoje procjene da se autocesta Zagreb-Split može završiti u roku tri godine, dakle 2004. U Vladi se oko dva mjeseca radi na tom projektu koji ne smije i ne može biti propagandni, kaže Račan i ističe spremnost da osobno bude na čelu povjerenstva za gradnju te autoceste. Osporavanja spomenutog roka premijer naziva tipičnim primjerom slabe atmosfere u Hrvatskoj i medijima za pozitivne korake. Najavljuje da će o tom projektu više riječi biti u četvrtak na Vladinoj sjednici u Splitu. Tom prilikom precizirat će se kada će i što biti napravljeno, tko će biti nositelji poslova, a sastavni dio je i odluka o financiranju te ceste, ukupno vrijedne tri milijarde njemačkih maraka. Premijer također najavljuje pojačana ulaganja u infrastrukturu u idućih nekoliko godina, ne samo ceste, nego i modernizaciju dijela željezničke pruge, revitalizaciju luke Rijeka. VLADA ODLUČILA IZGRADITI AUTOCESUE ZAGREB-SPLIT Vlada je u četvrtak na sjednici u Splitu jednoglasno donijela odluku o izgradnji autoceste Zagreb-Split preko Bosiljeva i Svetoga Roka, a odlučeno je i da se osnuje Povjerenstvo za ubrzanu izgradnju te prometnice, na čelu s premijerom Ivicom Račanom. Svi ministri u Vladi dali su punu potporu procjeni premijera Račana da će cesta biti izgrađena u roku od tri godine, a njezina izgradnja će na dužini cijele trase, uključujući i tunel u Kapeli, početi u lipnju 2002. Izgradnja autoceste stajat će tri milijarde njemačkih maraka od čega je Vlada osigurala polovicu, a ostali dio namaknut će se iz naknade za financiranje građenja cesta koja će se povećati za 0,10 kuna po litri goriva, minimalnim povećanjem cijena cestarina kao i novcem od sukcesije bivše SFRJ. Ostvarenje tog projekta, jednoglasni su svi ministri, iznimno je težak zadatak, ali, kako je kazao Račan, težak zadatak je bio i obrana domovine te sada imamo priliku pokazati da teške zadaće rješavamo i u miru. Svi su ministri naglasili značenje te autocesti, a ministar znanosti i tehnologije Hrvoje Kraljević podsjetio je i na davnu 1971. godinu kada je narod samodoprinosom dao novce za izgradnju prometnice od Splita do Zagreba koja se trebala zvati cestom kralja Tomislava, ali se nikada nije izgradila. Ta je cesta, po riječima zamjenik premijera Gorana Granića, sustavno bila iz političkih razloga zapostavljana kako se ne bi povezali sjever i jug Hrvatske. Dio sredstava za buduću autocestu Zagreb-Split, koji bude nedostajao, osigurat će se, prije svega, povoljnim međunarodnim kreditima, a Hrvatska je, po riječima ministra financija Mate Crkvenca, svojom politikom stvorila ugled u međunarodnim financijskim institucijama te nema sumnje da će se manji dio nedostatnih sredstva moći povoljno namaknuti i tim putem. Vlada je također jednoglasno donijela odluku i o rekonstrukciji postojeće ceste Zagreb-Split D-1. Njezina rekonstrukcija će biti završena do polovice 2003., a ona, uz ostalo, podrazumijeva izgradnju trake za spora vozila, ispravljanje oštrih zavoja, uređenje raskrižja, obilaznica i drugo. Jednoglasno je podržan i prijedlog modernizacije i razvoja Hrvatskih željeznica u smislu nabave suvremenih putničkih vlakova s tzv. nagibnom tehnikom, te zaključila da obje željezničke pruge i lička i unska trebaju opstati te da ih se u dogledno vrijeme treba modernizirati s tim da je lička pruga u znatno lošijem stanju od unske, koja je elektrificirana 80-ih godina. VLADA ZADOVOLJNA TURISTIČKOM SEZONOM Vlada je zadovoljna ovogodišnjom sezonom, u kojoj je turistički promet povećan za 12 posto u odnosu na prošlogodišnji, a zbog opterećenosti turističkog gospodarstva odobrila je reprogram kredita za 49 hotelsko-turističkih društava. Izvješće o turističkoj sezoni i planu za 2002. godinu podnijela je ministrica Pave Župan Rusković, koja je kao glavne ciljeve u idućoj sezoni istaknula povećanja turističkog prometa za pet posto i produženje sezone, uz privatizaciju hotela. Premijer Račan je u raspravi o turizmu kazao kako se neće dopustiti da se uništavaju ljepote hrvatske obale nekontroliranim turističkim investicijama. Prihvaćena je informacija o pomorskim linijama koju je iznio ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek, te je donesena odluka da dva nadležna ministarstva, Ministarstvo pomorstva i Ministarstvo javnih radova, do 1. listopada sljedeće godine izrade državni program razvoja otoka s naglaskom na pomorsko-cestovno povezivanje otoka i kopna i otoka međusobno. Vlada je prihvatila i odluku da "Jadrolinija" u idućih mjesec dana izradi analizu za svaku pojedinu liniju i brod. Vlada je također prihvatila izvješće o rezultatima provedene sanacije i stanju u brodogradilištima. U ovoj godini hrvatska brodogradnja isporučit će stranim brodarima 16 brodova, uglavnom tankera za prijevoz nafte, a hrvatskim brodogradilištima u ovom trenutku nedostaje 600 kvalificiranih brodograđevnih radnika i upravo je to uzrok što se ponegdje kasni s radovima. Vlada je svjesna značaja brodogradnje zbog njezine multiplikativnosti u odnosu na druge gospodarske grane i spremna ju je subvencionirati. Premijer Račan, međutim, nezadovoljan je sporim okrupnjavanjem hrvatske brodogradnje. Okrupnjavanjem bi se ostvarile značajne uštede i postizali bolji rezultati jer bi postojalo samo jedno zajedničko računovodstvo, konstrukcijski biro, služba nabave i slično. Vlada je također odlučila da pomogne brodogradilištu "Greben" u Veloj Luci i da ga financijski konsolidira. PARAFIRAN UGOVOR O ZAJMU OD 60 MILIJUNA EURA ZA OBNOVU CESTA Europska investicijska banka (EIB) kreditom od 60 milijuna eura podržat će projekt obnove 450 kilometara državnih cesta u Hrvatskoj, ukupne vrijednosti 122 milijuna eura. Predstavnici ministarstva financija, vanjskih poslova, pomorstva, prometa i veza te Hrvatskih cesta parafirali su u četvrtak u Luxemburgu sa Europskom investicijskom bankom ugovor o tom kreditu, priopćeno je iz Ministarstva pomorstva, prometa i veza. Riječ je o kreditu za koji je kamata 5,1 posto godišnje, rok otplate 20 godina i "grace period" od pet godina kojeg će EIB dati zajmoprimcu - Hrvatskim cestama d.o.o., pojašnjavaju u Ministarstvu. Potpisivanje Ugovora o kreditu očekuje se krajem ovog mjeseca, nakon što Vlada prihvati i odobri njegovo sklapanje. Projekt obnove državnih cesta obuhvaća rehabilitaciju 450 km državnih cesta pretežno na jadranskom turističkom pravcu, a EIB će ga kreditirati sa spomenutih 60 milijuna eura, kažu u ministarstvu. Ukupna vrijednosti projekta je 122 milijuna eura. Iz kreditnih će sredstva Hrvatske ceste moći naručivati i "feasibility" studije za rješavanje riječkog i splitskog prometnog čvora, a očekuje se da će rezultati tih studija pokazati opravdanost ulaganja. Time bi se otvorile mogućnost novih kreditnih aranžmana s Europskom investicijskom bankom za sufinanciranje u rješavanju riječkog i splitskog prometnog čvora, kažu u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza. POČETKOM MIROVINSKE REFORME NEDOSTAJAT ĆE 200 DO 250 MILIJUNA KUNA MJESEČNO Početkom mirovinske reforme, koja počinje 1. siječnja 2002. godine, mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti nedostajat će 200 do 250 milijuna kuna mjesečno za isplatu mirovina. Manjak sredstava u prvom stupu mirovinskog osiguranja, tzv. tranzicijski trošak, nastat će zbog izdvajanja pet posto od dosadašnjih 19,5 posto doprinosa za drugi stup osiguranja, obveznu individualnu štednju. Pet posto u obvezne mirovinske fondove izdvajat će svi zaposleni do 40 godina starosti i oni između 40 i 50 godina koji se odluče ući u drugi stup. Ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) Srećko Vuković ističe da bi se manjak sredstava najjednostavnije namaknuo povećanjem doprinosa za mirovinsko osiguranje, no to se ne može očekivati s obzirom na socijalnu situaciju u zemlji. Dodaje da je vjerojatnija promjena odnosa doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje u korist mirovinskog osiguranja, čemu bi trebao pomoći novi Zakon o obveznom plaćanju doprinosa. U nekim zemljama taj je omjer čak 3:1 do 4:1 u korist mirovinskog osiguranja. Direktor Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Zdravko Lončarec nije htio komentirati moguće promjene u doprinosima dok se ne donese konačni prijedlog Zakona o obveznom plaćanju doprinosa. Ustvrdio je samo kako je jasno da bi smanjenje doprinosa za zdravstveno osiguranje značilo smanjenje prihoda za zdravstvo. Po Vukovićevim riječima, manjak sredstva također se može nadoknaditi racionalizacijom poslovanja HZMO-a, povećanom naplatom doprinosa i reorganizacijom stručne službe. Svakom osiguraniku bit će u interesu da poslodavac uplaćuje doprinose, što bi trebalo povećati njihovu naplatu, kaže Vuković. Godišnje se naplati oko 83 posto doprinosa, a ostaje nenaplaćeno oko dvije milijarde kuna, što je mjesečni iznos za isplatu mirovina. Prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje u lipnju ove godine iznosili su 1,2 milijarde kuna, a izdaci 1,9 milijardi kuna što znači da se iz doprinosa pokrije oko 60 posto mirovina. Iz proračuna svaki mjesec za mirovine izdvaja se dodatnih 800 do 900 milijuna kuna, od čega je 700 milijuna zakonski propisana proračunska obveza za isplatu povlaštenih mirovina, dodatka na mirovine od šest posto plus 100 kuna i za povećanje mirovina. U lipnju je u HZMO-u registrirano 1,4 milijuna osiguranika, a prosječna mirovina iznosila je 1.635 kuna. ZA JESENSKU SJETVU VEĆ ISPLAĆENO VIŠE OD 162 MILIJUNA KUNA Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva za ovogodišnju je jesensku sjetvu već isplatilo više od 162 milijuna kuna poticaja, što čini ukupno 98,5 posto svih poticajnih sredstava za sjetvu. Ranija isplata osigurat će da se sjetva završi u optimalnim rokovima, doznaje se iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Jesenska sjetva već je započela, a u sustav poticaja ove jeseni ulazi 206.000 hektara, pri čemu će najviše biti zasijano pšenice na ukupno 165.000 ha. U sustav poticaja ulazi i sjetva stočnog ječma na 18.000 ha, pivarskog ječma na 6.000 ha, raži na 2.000 ha, uljane repice na 14.000 ha, te durum pšenice na 1.000 ha. Od ukupno isplaćenih sredstava gotovo 131 milijuna kuna isplaćeno je pravnim osobama, a 31 milijun kuna fizičkim osobama, kažu u Ministarstvu. Uredi državne uprave započeli su i obradu podataka za isplatu drugog dijela poticaja za proljetnu sjetvu. Za isplatu drugog dijela poticaja, temeljem ovogodišnjeg uroda proljetnih kultura u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva procjenjuju da će biti potrebno 200 milijuna kuna. Isplata bi trebala krenuti do 20. listopada. Što se žetve proljetnih kultura tiče u Ministarstvu ističu kako je značajan podbačaj zabilježen kod suncokreta a kreće se između 40-50 posto ovisno o područjima. Urod kukuruza ove bi godine trebao biti na razini prosjeka, no ipak bolji nego prošle godine. Očekuje se da će se ukupno proizvesti između 1,8 i 1,9 milijuna tona kukuruza. Urod soje znatno je niži od očekivanog, posebice na područjima koja su tijekom rujna bila poplavljena, kažu u Ministarstvu. Urod šećerene repe znatno je bolji od lanjskoga, no digestija (postotak šećera u repi) nešto je niži. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI RAST PROMETA U TRGOVINI NA MALO U OSAM MJESECI 17 POSTO Nastavlja se rast prometa u trgovini na malo - u kolovozu je u odnosu na srpanj nominalno bio veći za 1,7 posto, a realno za 1,8 posto. Ukupno je za prvih osam mjeseci ove godine promet u trgovini na malo nominalno porastao za 17 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, dok je realno povećanje iznosilo 10,9 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U trećem tromjesečju bilježi se, doduše, nešto umjerenija dinamika rasta prometa u trgovini na malo, dok su pak stope rasta prometa u drugom tromjesečju bile nešto dinamičnije u odnosu na prvo. Na to je utjecala i povećana prodaja automobila sve do početka lipnja kada su ukinute povlastice braniteljima. Već u lipnju prodaja automobila bila je 27,9 posto manja nego u mjesecu prije. RAST CIJENA NA MALO I TROŠKOVA ŽIVOTA U RUJNU 0,3 POSTO Cijene na malo u Hrvatskoj su u rujnu porasle 0,3 posto prema mjesecu ranije, dok su u odnosu na rujan prošle godine uvećane 4,7 posto. Troškovi života u rujnu su također za 0,3 posto bili veći nego u kolovozu, a u odnosu na lanjski rujan porasli su za 4,1 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Cijene na malo roba u rujnu su u prosjeku ostale na razini cijena iz kolovoza, dok su cijene usluga povećane 1,2 posto. Rast cijena na malo posljedica je rasta cijena poljoprivrednih Kod cijena usluga u rujnu je prema prethodnom mjesecu rast cijena zabilježen kod prometnih usluga, za 2,5 posto, kod financijskih usluga za 1,1 posto, kod obrtničkih i osobnih usluga za 0,6 posto te kod stambeno-komunalnih za 0,4 posto. Cijene PTT, telekomunikacijskih, zdravstvenih i administrativnih usluga ostale su na razini cijena iz kolovoza. U prvih devet ovogodišnjih mjeseci cijene na malo porasle su 5,9 posto prema istom razdoblju lani. U okviru troškova života u rujnu su cijene roba u odnosu na kolovoz porasle 0,2 posto, a cijene usluga za 0,7 posto. Troškovi života od početka su godine do kraja rujna prosječno mjesečno rasli po stopi od 0,307 posto ili ukupno za devet mjeseci za 2,8 posto. U prvih, pak, devet mjeseci troškovi života u Hrvatskoj porasli su 5,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani. CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U RUJNU PORASLE 0,6 POSTO Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj su u rujnu porasle 0,6 posto prema kolovozu, dok su u odnosu na rujan prošle godine povećane tri posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, cijene energije u rujnu su porasle 1,7 posto prema kolovozu, kapitalnih proizvoda za jedan posto, intermedijarnih proizvoda 0,1 posto te netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,3 posto. Istodobno, cijene trajnih proizvoda za široku potrošnju zadržale su razinu onih iz kolovoza. Prema područjima i odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti, cijene u rudarstvu i vađenju porasle su 4,2 posto, u prerađivačkoj industriji 0,2 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom 1,3 posto. PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA SRPANJ 3.550 KUNA Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za ovogodišnji srpanj iznosila je 3.550 kuna, što je za 1,3 posto više u odnosu na lipanj. U usporedbi pak s istim mjesecom prošle godine prosječna je neto plaća za srpanj nominalno viša za 8,4 posto, a realno za 4 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Za razdoblje od siječnja do srpanja ove godine prosječna je isplaćena neto plaća iznosila 3.524 kune, što je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje nominalno više za 7,9 posto, a realno za 1,9 posto. U KOLOVOZU U HRVATSKOJ 1.346.408 UKUPNO ZAPOSLENIH Ukupno zaposlenih u kolovozu je u Hrvatskoj bilo 1.346.408 osoba, što je za 0,1 posto više nego u mjesecu prije. Pritom je broj zaposlenih u pravnim osobama u kolovozu ostao na razini srpnja i iznosi 1.046.331, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U obrtu i slobodnim profesijama, u kojima je u kolovozu bilo 224.679 zaposlenih, bilježi se porast od 0,5 posto prema mjesecu prije. Aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika u kolovozu je evidentirano 75.398, što je za 0,1 posto više nego u srpnju. Podaci o kretanju broja zaposlenih u pravnim osobama u prvih osam mjeseci ove godine pokazuju pad za 2,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. USPOREN RAST REGISTRIRANE NEZAPOSLENOSTI Prosječan rast registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj u razdoblju od početka godine do kraja rujna ove godine bio je 7,2 posto u usporebi s istim razdobljem lani, a to je znatno niže u odnosu na isti prosjek 2000. kada je povećanje iznosilo 11,2 posto, istaknula je ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) Sanja Crnković Pozaić, dodavši da je razvidno usporavanje rasta registrirane nezaposlenosti. U HZZ-u je krajem rujna bilo evidentirano 376.626 nezaposlenih, što je za 16.705 osoba ili 4,6 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, što je ujedno i najniža stopa porasta nezaposlenosti u ovoj godini. Najviše nezaposlenih, oko 60 posto je ispod 40 godina starosti, pri čemu je trećina od ukupnog broja stara između 20 i 29 godina. Onih iznad 50 godina je 13 posto. U razdoblju od siječnja do rujna prijavljeno je 156.489 potreba za radnicima, što je za 34,4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Najveće je povećanje u skupinama KV i VKV (40,4 posto) te VSS (39,2 posto) radnika. Crnković napominje da je broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta znatno viši nego prethodnih godina. Istodobno je s evidencije Zavoda od siječnja do rujna zaposleno 110.376 osoba, što je značajno povećanje, od 21,7 posto, u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. U rujnu je s evidencije zaposleno 11.676 osoba, što je 2,7 tisuća više osoba nego u kolovozu, a za oko 1,4 tisuće više u usporedbi s prošlogodišnjim rujnom. S evidencije je pak iz drugih razloga osim zapošljavanja proteklog mjeseca brisano 10,2 tisuće osoba. Značajno je da raste broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta, a samo u rujnu su poslodavci prijavili potrebe za 18.874 radnika, što je povećanje 20,1 posto u odnosu na kolovoz, odnosno za gotovo 4,4 tisuće osoba ili 30,3 posto više nego u istom vremenu lani. DEFICIT DRŽAVNOG PRORAČUNA U OSAM MJESECI 4,6 MILIJARDI KUNA Hrvatski državni proračun u prvih je osam mjeseci ove godine ostvario deficit od 4,6 milijardi kuna (ili 4.629 milijuna kuna), a financiran je zaduživanjem na inozemnom tržištu. Po podacima iz najnovijeg Mjesečnog statističkog prikaza Ministarstva financija, središnji državni proračun u prvih je osam mjeseci ove godine ostvario 29,89 milijardi kuna prihoda, što je za 2 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Ukupni pak rashodi državnog proračuna u prvih osam ovogodišnjih mjeseci iznose 34,5 milijardi kuna i u odnosu na isto razdoblje lani veći su za 5,8 posto. Pritom treba imati u vidu da osmomjesečni rashodi, nakon tehničkog rebalansa iz lipnja, uključuju i dvomjesečne isplate mirovina iz proračuna. Ukoliko se iz rashoda isključe izdaci za mirovine tada je porast rashoda znatno niži, ističu iz Ministarstva financija. Kada se iz ovogodišnjih proračunskih prihoda isključe prihodi od doprinosa (da bi dobili međusobno usporedive veličine) tada se porast prihoda (od 2 posto) pretvara u pad od 4,5 posto. Ovaj je pad, pojašnjavaju iz Ministarstva, rezultat izostanka kapitalnih prihoda u prvih osam mjeseci ove godine. U tom je razdoblju, naime, ostvareno tek 9,3 posto od prošlogodišnjih kapitalnih prihoda ili tek 279,9 milijuna kuna. Problem ostvarenja planiranih prihoda od privatizacije jedna je od glavnih značajki i najava novog, drugog ovogodišnjeg rebalansa proračuna. Naime, proračun za ovu godinu prvotno je predviđao čak 8,5 milijardi kuna prihoda od privatizacije, lipanjskim tehničkim rebalansom taj je plan smanjen na 6,5 milijardi kuna, a prema najavama rebalansa, kojega je početkom listopada usvojila Vlada, prihod od privatizacije planira se u iznosu od 5,5 milijardi kuna. Zbog toga nedostajuća milijarda kuna proračunskih prihoda namaknula bi se zaduživanjem na domaćem tržištu. Na prihodnoj strani proračuna u osam mjeseci ove godine ukupni porezni prihodi kreću se u očekivanim veličinama i u skladu s planiranom dinamikom. Tako gotovo svi porezni prihodi bilježe porast u odnosu na isto razdoblje lani, pri čemu je npr. prihod od PDV-a porastao za 6,9 posto (u osam mjeseci PDV je proračunu donio 14,57 milijardi kuna), dok se pad na međugodišnjoj razini bilježi kod prihoda od poreza na dohodak (za 17,8 posto), kod trošarina na naftne derivate (1,3 posto manje) i na bezalkoholna pića (1 posto manje), te ostalih poreza (pad od 1,6 posto). Na rashodnoj strani proračuna najveći porast u odnosu na prošlogodišnjih osam mjeseci bilježe izdvajanja za subvencije i ostale tekuće transfere. Za subvencije i transfere država je u osam mjeseci ove godine izdvojila 15,5 milijardi kuna, što je čak 50,3 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Za plaće i doprinose korisnika državnog proračuna u osam mjeseci ove godine utrošeno je 9,9 milijardi kuna, što je 4,8 posto manje nego u osam mjeseci lani. Porast proračunskih izdvajanja za socijalu ponajviše je utjecao na znatno smanjenje kapitalnih rashoda. U osam mjeseci ove godine za kapitalne je rashode utrošeno 2,1 milijarda kuna, što je 39,3 posto manje nego u istom razdoblju lani. Samo u mjesecu kolovozu državni je proračun ostvario 4,85 milijardi kuna prihoda, dok je istodobno izvršeno 4,92 milijardi kuna rashoda. Tako je proračunski deficit u kolovozu iznosio 79,6 milijuna kuna. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE RIJEČKA BANKA ZAPOČELA PROJEKT REINŽENJERINGA POSLOVANJA Riječka banka d.d. započela je projekt reinženjeringa svog poslovanja, a za savjetnika u upravljanju i realizaciji projekta izabrala je međunarodnu savjetničku i softwaresku tvrtku IDS SCHEER, sa sjedištem u Njemačkoj, objavili su iz Riječke banke. U radu na projektu spomenutoj će tvrtki pomoći hrvatski partner ENEL. Kako su pojasnili u Riječkoj banci, projekt ima dva cilja - modernizaciju poslovnih procesa i struktura Banke kako bi se zadovoljili zahtjevi tržišta i klijenata te uvođenje integralnog informacijskog sustava kao podrške novoj strukturi. Riječka je banka od sredine prošle godine dio njemačke grupacije Bayerische Landesbank Girozentrale koja je ujedno i najveći dioničar. ZAGREBAČKA BANKA I ZAP POTPISALI UGOVORE O SURADNJI Dva ugovora o dugoročnoj poslovnoj suradnji između Zagrebačke banke i Zavoda za platni promet (ZAP) potpisali su u četvrtak predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković i glavni direktor ZAP-a Đuro Popijač. Ugovorom o obavljanju platnog prometa u ime i za račun Zagrebačke banke ta banka ovlašćuje ZAP i povjerava mu obavljanje dijela poslova po računima pravnih i fizičkih osoba otvorenim u Zagrebačkoj banci. Potpisom takvog ugovora, klijenti korisnici usluga Zagrebačke banke, osim putem poslovne mreže banke kao i elektronskim putem (e-zaba) mogu svoje platno-prometne transakcije obavljati i putem poslovnica ZAP-a. Drugim ugovorom regulirana je usluga prijevoza novca koju će ZAP obavljati za Zagrebačku banku i to na načina da se ZAP-u povjerava prijevoz domaćeg i stranog efektivnog novca (banknota). Uslugu prijevoza banknota ZAP će obavljati za cjelokupnu poslovnu mrežu Zagrebačke banke po Hrvatskoj, uključivši i dostavu banknota za najveću hrvatsku mrežu bankomata. RIADRIA BANKA: DOBIT U DEVET MJESECI 17,4 MILIJUNA KUNA Riječka "Riadria banka" ostvarila je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci dobit od 17,4 milijuna kuna, što je za čak 265 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, izvijestila je u četvrtak na konferenciji za tisak predsjednica Uprave Riadria banke Vesna Badurina. Bilanca Banke porasla je za 219 milijuna kuna ili 18 posto, te ukupna bilančna svota sada iznosi 1.413 milijuna kuna. U prvih devet mjeseci prihodi Riadria banke porasli za 58,6 milijuna kuna, što je, kazala je predsjednica Uprave, 42 posto više od prošlogodišnjih i 34 posto više od planiranih prihoda, a rast je rezultat usmjeravanja sredstava u profitabilne plasmane. Depoziti klijenata povećani su za 26 posto, krediti stanovništvu za 18 i krediti pravnim osobama za 5 posto. Na tiskovnoj konferenciji izvješteno je i o novostima u kreditnim linijama koje Riadria banka odobrava stanovništvu, uz ostale o nenamjenskim gotovinskim kreditima do 20.000 DEM s kamatom od 12,9 posto i rok otplate do pet godina, stambenim kreditima do 100.000 DEM s kamatom od 8,9 i 9,9 posto na rok od 15 godina i kreditima za unaprjeđenje turističke djelatnosti. 4. FINANCIJSKA TRŽIŠTA DAMIRU VRHOVNIKU DIONICE ZA DOBRO POSLOVANJE VIKTORA LENCA Damir Vrhovnik, jedini član Uprave riječkog brodogradilišta "Viktor Lenac", za dobro poslovanje tvrtke u prošloj godini nagrađen je sa 2898 redovnih dionica tog brodogradilišta, nominalne vrijednosti 100 kuna po dionici. Kako su u četvrtak objavili sa Zagrebačke burze, ukupna nominalna vrijednost dionica je 289.800 kuna, a Vrhovnik je dionice stekao kao stimulativni dio plaće za uspješno poslovanje Viktor Lenac grupe za 2000. Nakon tog stjecanja, Vrhovnik posjeduje ukupno 20.141 redovnu dionicu brodogradilišta Viktor Lenac, čije je tržišna vrijednost u ovom trenutku veća od 1,91 milijun kuna. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 05. do 11. listopada (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 366,33 405,50 396 5.088.295 Podravka 147 156 148,10 927.064 Viktor Lenac 98 100 100 99.431 Zagrebačka banka O 1.635 1.675 1.660 56.652.673 Atlas 28 28 28 6.888 Atlantska plovidba 46 46 46 3.910 Croatia osiguranje-R 1.250 1.250 1.250 52.500 Dalekovod 65 65 65 8.190 Dalmatinska banka 140 140 140 5.320 Elka 45 45 45 6.210 Hotel Inter-Continental 90 90 90 5.850 Jadran-turist 48 50 50 5.380 Rabac ugost. i turizam 60 65 65 7.900 Karlovačka pivovara 396 415 396 54.739 Kraš 165 170 167 46.234 Privredna banka 151 160 151 320.645 Plava laguna 561 590 580 38.345 Riječka banka 190 191 190 46.630 Riviera 138 142 140 853.270 Slavonska bakna 650 650 650 22.100 Splitska banka 210 220 220 356.480 Sunčani Hvar 35 35 35 31.780 Varaždinska banka 125 125 125 13.750 Varteks 30 31 30 17.590 Zagrebačka banka C 1.050 1.100 1.076 19.582 PIF Expandia 37,00 37,52 37,52 15.212 PIF Središnji nacionalni 37,00 39,50 37,00 11.398 DAB-O-03CA* 103,25 103,25 103,25 978.055 DAB-O-05CA* 105,90 106,00 105,90 5.917.647 HZZO*** 104,70 105,00 104,70 1.961.567 RHMF**** 99,80 99,95 99,80 14.127.411 87.702.060 * obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine-cijena u % nominale **obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale *** obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale ****obveznice RH s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 04. do 11. listopada (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Anita 1.800 1.800 1.800 3.600 Auto Hrvatska 192 192 192 559.296 Belvedere 110 110 110 19.220.300 Bjelovarska banka 4.400 4.400 4.400 1.548.800 Borik 45,55 45,55 45,55 1.366 Chromos boje i lakovi 45 45 45 2.565 Ericsson-Tesla 142,20 145 143 38.613 Hoteli Jadran 15 15 15 836.310 Jadranka 522,10 523 523 8.360 Jadrankamen 47,60 47,60 47,60 333.200 Laguna 153 163 165 28.400 Ledo 180 180 180 5.760 Privredna banka 155 155 155 5.425 Puris 125 125 125 10.251 Riviera 140 140 140 5.880 Štedionica Sonic-P 80 80 80 1.600 Tankerska plovidba 380 400 400 111.180 Viadukt 30 30 30 6.240 PPK Valpovo 80 80 80 24.640 Zagrebplast 76 76 76 2.689.260 PIF Dom 39,30 40,51 39,90 1.687.344 PIF Expandia 36,75 38,80 37,50 460.232 PIF Pleter 22,00 23,69 22,50 282.709 PIF Slavonski 19,01 21,10 20,00 878.393 PIF Sunce 17,35 18,89 17,88 294.979 PIF Središnji nacionalni 39,70 40,50 40,50 662.780 PIF Velebit 37,30 40,00 37,30 1.048.270 RHMJ* 42,99 43,00 43,00 286.167 31.050.939 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata (%) Promet u kunama Prosječna kamata (%) 05. X 66.400.000 26.400.000 4,98 63.100.000 3,30 08. X 105.000.000 89.800.000 5,43 123.400.000 3,58 09. X 55.000.000 39.650.000 5,12 78.300.000 4,05 10. X 60.000.000 47.500.000 5,00 37.000.000 3,36 11. X 50.000.000 37.700.000 4,62 17.800.000 4,36 Dnevni prosjek 67.280.000 48.210.000 5,03 63.920.000 3,37 5. TVRTKE PLIVA PREDLAŽE SMANJENJE TEMELJNOG KAPITALA Uprava i Nadzorni odbor farmaceutske tvrtke Pliva predlaže izvanrednoj Glavnoj skupštini dioničara tvrtke, koja će se održati 14. studenoga, donošenje odluke o smanjenju temeljnog kapitala povlačenjem vlastitih dionica društva, objavili su Pliva i Zagrebačka burza. Temeljni kapital, koji trenutno iznosi 20.209.400 dionica, smanjit će se poništavanjem ukupno 1.616.752 vlastitih dionica društva, što predstavlja osam posto temeljnog kapitala. To se čini, pojašnjavaju iz Plive, kako bi se pridonijelo povećanju vrijednosti za dioničare. Uprava Plive donijela je 5. listopada odluku o sazivu Izvanredne Glavne skupštine dioničara. Inače, temeljem ovlaštenja Glavne skupštine društva, održane 7. lipnja ove godine, Pliva može kupiti do deset posto vlastitih dionica na Londonskoj i Zagrebačkoj burzi. Trenutačno Pliva posjeduje dionice u vrijednosti 5,33 posto temeljnog kapitala društva, a očekuje da će preuzeti i vlastite dionice od HZZO-a u zamjenu za svoja potraživanja od zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj, kao što je prethodno najavljeno. NADZORNI ODBOR HŽ-A ODRŽAO SJEDNICU U VLAKU NA RELACIJI ZAGREB- VINKOVCI Nadzorni odbor Hrvatskih željeznica u srijedu je po prvi put jednu od svojih sjednica održao u vlaku i to na relaciji Zagreb - Vinkovci. Sjednici, na kojoj se raspravljalo o modernizaciji prometnog smjera Zagreb - Split i nabavi nagibnih vlakova, nazočni su bili članovi uprave HŽ-a te predstavnici sindikata HŽ-a. HŽ je pronašao interes za obnovu u ratu teško oštećene željezničke pruge Vinkovci - Osijek. U njezinu obnovu hrvatska država spremna je uložiti 70 milijuna kuna, dok će troškove ekonomskog opstanka tog željezničkog smjera, uz HŽ, snositi i jedinice lokalne samouprave i uprave, istaknuto je na konferenciji za novinare koju su, nakon dolaska u Vinkovce, održali predsjednik Nadzornog odbora HŽ-a i potpredsjednik Vlade Slavko Linić te predsjednik Uprave HŽ-a Marijan Drempetić. Govoreći o zaključcima sjednice Nadzornog odbora, održane u vlaku na putu prema Vinkovcima, predsjednik Nadzornog odbora HŽ-a Slavko Linić istaknuo je da trenutačno sve komparativne analize ukazuju da je lički željeznički pravac Zagreb - Split konkurentniji od unskog pravca. "Lički pravac je taj koji će biti dovoljan da željeznica bude konkurentnija ostalim prijevoznicima u borbi za putnike", rekao je Linić. U iduća dva do tri mjeseca Hrvatske željeznice će predložiti Vladi i Saboru sve neophodne odluke kojima će iskazati jasan interes i orijentaciju kako bi se željeznica učinila konkurentnijom, rekao je Linić. S obzirom na velike gubitke u HŽ-u namjera je Nadzornog odbora da jedan dio imovine HŽ-a, koji više nije u funkciji i opterećuje poslovanje HŽ-a, posluži za financijsku konsolidaciju HŽ-a i daljnja ulaganja, kazao je Linić. TDR I DALJE ZAINTERESIRAN ZA IZGRADNJU POGONA U NOVOM SADU Tvornica duhana Rovinj (TDR) nije odustala od svoje namjere za izgradnjom pogona u Novom Sadu, izjavio je u ponedjeljak glasnogovornik TDR-a Predrag Grubić. Tu informaciju o daljnjoj zainteresiranosti za ulaganje na jugoslavensko tržište, poslovodstvo TDR-a iznijelo je tijekom vikenda i nekolicini predstavnika srpskih medija u Rovinju, koji su upoznati i s rezultatima poslovanja Koncerna TDR. Mediji u Srbiji prenijeli su kako je TDR i dalje zainteresiran za ulaganjem u Vojvodini, pri čemu spominju da je nedavno grčka kompanija European tabacco dobila dozvolu jugoslavenskih vlasti za proizvodnjom cigareta u Čačku. Sredinom ove godine predstavnici TDR-a, grada Novog Sada i beogradske tvrtke Rovita potpisali su Protokol o izgradnji tvornice duhana u glavnom gradu Vojvodine. Tim je protokolom predviđeno da rovinjski koncern u dvije faze uloži oko 70 milijuna njemačkih maraka u proizvodnju cigareta i razvitak primarne proizvodnje i dorade duhana u Vojvodini. Za jugoslavensko smo tržište zainteresirani jer je i naš proizvod tražen na tom tržištu, rekao je Grubić, napominjući kako je potražnja za cigaretama rovinjskog koncerna u SR Jugoslaviji u porastu. Prema trenutačnim podatcima TDR zauzima između 12 i 15 posto cigaretnog tržišta u SRJ. Pričekat ćemo usvajanje zakona u duhanu u SRJ kako bismo procijenili kakve su nam mogućnosti za suradnju sa tamošnjim gospodarstvom, izjavio je Grubić. LUKA SPLIT PRODANA SPLITSKOJ TVRTKI "FAKTOR" Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (UO HFP) odlučio je 40,31 posto dionica "Luke Split" prodati splitskoj tvrtki "Faktor", dok je za 46,19 posto dionica "Luke Dubrovnik" zatražio dopune ponuda od sva tri ponuditelja - dubrovačkih tvrtki "Primat" i "Mediator" te Grada Dubrovnika. Na traženje Uprave tvrtke "Prvomajska-Raša" iz Raše, koja je od kolovoza u stečaju, a 258 radnika na čekanju, Upravni odbor Fonda na jučerašnjoj je sjednici odobrio 1,16 milijun kuna za isplatu zaostale tri minimalne plaće. Na natječaj za dionice "Luke Dubrovnik", ukupne nominalne vrijednosti 2,74 milijuna kuna, tvrtka "Primat" ponudila je 3,85 milijuna kuna, a Grad Dubrovnik i tvrtka "Mediator" po 2,74 milijuna kuna. Pri bi tome Grad Dubrovnik iznos platio u šest jednakih tromjesečnih rata, dok bi "Mediator" cijeli iznos platio jednokratno. No, od svih su zatražene dopune ponuda budući ni u jednoj nisu precizirana struktura i vrijednost planiranih investicijskih ulaganja. Za prodaju dionica "Luke Split" prihvaćena je ponuda splitske tvrtke "Faktor" koja je ponudila 7 milijuna kuna za 40,31 posto dionica čija je početna cijena bila 6,58 milijuna kuna. Druge dvije ponude - Croduxa i Tifona - nudile su manje iznose od traženog. UO HFP odbacio je jedinu ponudu za kupnju 60 posto dionica tvrtke "Hotel Alan" iz Starigrada- Paklenica pristiglu od "Real Development AG" iz Muenchena jer nisu dostavili od Fonda traženu dopunu ponude. OTVARANJE DIONICE KUPJAK-VRBOVSKO DO TURISTIČKE SEZONE 2003. Dioničko društvo 'Autocesta Rijeka-Zagreb' potpisao je u srijedu s izvođačima radova tri ugovora ukupne vrijednosti oko 263 milijuna kuna (bez PDV) o izvedbi radova na dionici Kupjak-Vrbovsko, te izgradnji mostova 'Kamačnik' i 'Dobra', na trasi buduće autoceste od Rijeke do Zagreba. Rok za dovršetak spomenutih radova je 490 kalendarskih dana. Dionica Kupjak-Vrbovsko, dužine 19,76 kilometara, na kojoj su tri tunela ukupne dužine 2649 metara, dva mosta ukupne dužine oko 450 metara, te tri vijadukta, trebala bi biti puštena u promet do početka turističke sezone 2003. godine. Ugovor o izgradnji te dionice buduće autoceste, odnosno dovršetak donjeg i izgradnja gornjeg ustroja glavne trase, vrijedan je 188,8 milijuna kuna, dok je vrijednost ugovora o izgradnji 239 metara dugačkog mosta 'Kamačnik' oko 43,2 milijuna kuna. Ta dva ugovora potpisana su s poslovnom udrugom izvođača radova koju čine tvrtke 'Viadukt' Zagreb, splitski Konstruktor inženjering i Strabag Zagreb, dok su podizvoditelji radova zagrebačke tvrtke Hidroelektra i Industrogradnja. Ugovor o izvedbi radova izgradnje mosta 'Dobra', dužine 213 metara, ukupne vrijednosti 31,3 milijuna kuna, potpisan je s poslovnom udrugom pet tvrtki - hrvatskim tvrtkama 'Cesta Varaždin', Zagorje Beton Varaždin i GP 'Krk', te slovenskom tvrtkom Primorje Ajdovščina i austrijskom tvrtkom Alpine/Mayreder iz Salzburga. Prema riječima direktora tvrtke Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. Zorana Klarića, riječ je o teškoj i zahtjevnoj dionici, no osobito značajnoj u vremenskom smislu, jer će se njenim puštanjem u promet skratiti putovanje od Zagreba do Rijeke i obrnuto, za približno 40-tak minuta. Većina spomenutih radova na toj dionici započet će do kraja tjedna, a izgradnja se financira iz kredita njemačke razvojne banke KfW s kojim je 'Autocesta Rijeka-Zagreb' nedavno i potpisala ugovor o 98 milijuna eura zajma. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) upravo bi danas, prema Klarićevim riječima, trebala razmatrati dodjelu 90 milijuna eura zajma, na rok otplate 18 godina, za izgradnju poslijednje dionice Vrbovsko-Bosiljevo-Vukova Gorica na spomenutoj autocesti, a izgradnja bi na toj dionici trebala započeti tijekom travnja, odnosno svibnja iduće godine. Uz taj zajam, potrebnih još približno 90 milijuna eura za zatvaranje financijske konstrukcije izgradnje te dionice dužine 22 kilometra, trebala bi do kraja ove godine odobriti Europska investicijska banka (EIB). Svi radovi na dionici Karlovac-Vukova Gorica bit će dovršeni do sredine studenog ove godine, dok će trasa od Vukove Gorice do čvora Bosiljevo, gdje je planirano spajanje na autocestu prema Sv. Roku i Maslenici, biti završena do 2003. godine, naglasio je Klarić, pozdravljajući najavu premijera Ivice Račana o skraćivanju rokova izgradnje autoceste od Zagreba do Splita. KONZUM LANSIRA NA TRŽIŠTE "KOŠARICU" SA 50 STRATEŠKIH PROIZVODA Maloprodajni trgovački lanac Konzum u sklopu svog daljnjeg strateškog pozicioniranja na hrvatskom tržištu ovaj tjedan kreće s ponudom "Konzumove košarice" koja nije jednokratno akcijsko sniženje cijena već se njom trajno nisko pozicionira cijena 50 strateških proizvoda. Izjavila je to u utorak na konferenciji za novinare Ljerka Puljić, potpredsjednica Agrokora, čiji je Konzum članica. Dodala je kako lansiranjem vlastite košarice Konzum postaje jedini trgovački lanac koji nudi košaricu s 50 proizvoda potrebnih svakom domaćinstvo i to po cijeni od 743,53 kune. Konzum u svojoj strategiji ima za cilj osvajanje udjela od 30 posto maloprodaje u Hrvatskoj, a u iduće dvije do tri godine tvrtka će u svim većim gradovima u Hrvatskoj otvoriti svoje Super Konzume. Osim toga, po riječima Ljerke Puljić, Konzum je otvoren za daljnje akvizicije i druge oblike suradnje, s obzirom da se "nemilosrdna" konkurencija na tržištu trgovine svakodnevno zaoštrava. Dodala je kako su hrvatske srednje trgovačke tvrtke shvatile da nemaju snagu borbe sa inozemnim trgovačkim lancima te ih sve više želi s Konzumom uspostaviti partnerski odnos. Konzum je još uvijek zainteresiran i za Dionu, no činjenica je da je taj maloprodajni lanac, koji je Agrokor u stanju restrukturirati, u posljednje dvije godine izgubio na vrijednosti, kazala je Puljić. Dodala je kako ostaje za vidjeti u kojem će smjeru ići daljnji stečaj s preustrojem te tvrtke. HIPP OTVARA PROIZVODNI POGON U GLINI Poznata tvrtka za proizvodnju dječje hrane Hipp, nakon kupnje pogona u Glini, namjerava u Hrvatskoj proizvoditi dječju hranu, najavio je u utorak dr. Claus Hipp u razgovoru s predsjednikom hrvatskoga Sabora Zlatkom Tomčićem. Hipp, koji je ujedno predsjednik Industrijske i trgovačke komore za Muenchen i Gornju Bavarsku te potpredsjednik Savezne gospodarske komore SR Njemačke, izrazio je nadu da će hrvatsko tržište vrlo brzo postati dio zajedničkog europskog tržišta, budući da Republika Hrvatska njeguje upravo takvu gospodarsku i političku orijentaciju. Hrvatska ima značajne prirodne i ljudske resurse, izjavio je Tomčić naglasivši da će pokrenuta proizvodnja dječje hrane u Glini sasvim sigurno imati kvalitetnu podlogu, a kroz suradnju s poduzetnicima moguće je postići značajan napredak u poboljšanju zakonske regulative i stvaranju pogodne klime za ulazak stranog kapitala u Hrvatsku. UPRAVNO VIJEĆE HZMO-A DALO SUGLASNOST ZA PRODAJU DIONICA I UDJELA IZ PORTFELJA Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) priopćio je u četvrtak da je Upravno vijeće dalo suglasnost Hrvatskom fondu za privatizaciju za prodaju dionica i udjela iz portfelja HZMO-a na javnoj dražbi na Zagrebačkoj burzi za tvrtke "Mašinoprojekt PB 92" i "Predionica Zagreb". Na sjednici je također prihvaćena informacija o financijskom poslovanju HZMO-a i doplatka za djecu za prvo polugodište 2001. godine. Na prijedlog predsjednika Upravnog vijeća HZMO-a Bože Žaje također je zaključeno da će se uskoro održati tematska sjednica nadležnih ministarstva i udruga o stanju mirovinskog sustava kako bi se utvrdili okviri i smjernice za dugoročni razvoj i reorganizaciju HZMO-a. "SLOBODNA DALMACIJA" BIT ĆE DOKAPITALIZIRANA Vlada je u četvrtak odlučila dokapitalizirati Slobodnu Dalmaciju u iznosu od 30 milijuna kuna. Po riječima ministra gospodarstva Goranka Fižulića, ako projekt dokapitalizacije ne uspije, "Slobodnoj" ne predstoji ništa drugo nego stečaj. "Slobodna Dalmacija" ima golemi gubitak od gotovo 83 milijuna kuna, kolika je i vrijednost njezinog temeljnog kapitala. Dokapitalizacija, o kojoj je Vlada danas donijela odluku, predviđa da će država, odnosno Hrvatski fond za privatizaciju, dokapitalizirati "Slobodnu" u iznosu od 30 milijuna kuna, a obveza je "Slobodne Dalmacije" da postigne dogovor s vjerovnicima na način da se sveukupna potraživanja svedu na iznos manji od 90 milijuna kuna, postigne nagodbu s malim dioničarima i pribavi od neke banke pismo namjere za davanje kredita u iznosu od 60 milijuna kuna. Vlada je također uputila prijedlog državnim tijelima i pravnim osobama (Vjesnik, Hina, Komora, Hidrometeorološki zavod, MORH i HEP) da otpišu svoja potraživanja prema "Slobodnoj Dalmaciji", što je ukupno oko 31 milijun kuna. Takvom dokapitalizacijom, ako ona uspije, Vlada će postati vlasnik 98 posto dionica "Slobodne", a Hrvatski fond za privatizaciju dat će dio dionica malim dioničarima kao obeštećenje. Krajnji cilj je da, u dogovoru s Vladom, "Slobodna" pronađe strateškog partnera koji će uložiti u njezinu tehnološku obnovu i zaustaviti višegodišnje poslovanje s gubitkom, unatoč tomu što je "Slobodna Dalmacija" jedina dnevna novina u Hrvatskoj kojoj naklada raste. LUKA PLOČE - 600 TISUĆA TONA TERETA U DEVET MJESECI Preko vezova pločanske luke u prvih devet mjeseci ove godine prekrcano je oko 600.000 tona tereta, od čega više od 90 posto za gospodarstvo BiH. Prvi poslovni partner Luke Ploče je tvrtka "Aluminij" iz Mostara, koja koristi oko 33 posto lučkih kapaciteta. Prošle je godine promet najveće mostarske tvrtke preko pločanske luke bio oko 230.000 tona robe. Ove se godine očekuje uvoz oko 250.000 tona glinice, petrolkoksa i smole, a na europsko tržište i u prekomorske zemlje izvoz od oko 50.000 tona sirovog aluminija i lakih legura mostarske tvornice. Ostvarnim rezultatima prva se dalmatinska teretna luka još više približila predratnom prometu, a posebno dobre rezultate pločanska luka ima s bosansko- hercegovačkim tvrtkama. Tako su među najvećim korisnicima lučkih kapaciteta na ušću Neretve BH-Steel iz Zenice, tuzlanske, sarajevske, mostarske i druge tvrtke, te brodovi s vojnom opremom SFOR-a. AD PLASTIK: NOVI PROGRAMI, NOVA ULAGANJA Solinska tvrtka AD Plastik, koja je od prije šest mjeseci kroz program radničkog dioničarstva (ESOP program) u većinkom vlasništvu zaposlenika, poslovnu će 2001. završiti uspješno uz ukupan prihod koji je povećan na 280 milijuna kuna (oko 72 milijuna njemačkih maraka). Tvornica AD Plastik za proizvodnju dijelova i pribora za motorna vozila i dijelova iz plastičnih masa, po riječima predsjednika Uprave Josipa Bobana, pojedine zacrtane programe i ulaganja realizira brže od očekivanja. Tako je već sada broj zaposlenika povećan sa 850 na 1430, iako je cilj bio tek do 2004. zaposliti novih 700 ljudi. Plan ulaganja za 2001. već je ostvaren, što će biti bez poteškoća ostvareno i iduće godine, a ranije obećanje o 6-postotnom godišnjem porastu plaća je ostvareno i o tome je potpisan ugovor sa sindikatima. Sadašnja je struktura takva da zaposlenici imaju 63,01 posto dionica, raniji mali dioničari 2,26 posto, 25,81 posto ima strateški slovenski partner Prevent, dok 8,92 posto dionica je u posjedu tvrtke ACM. Što se pak tiče hrvatskog tržišta, proizvodnja u pogonima na Jankomiru, u kojima je preuzeto 160 bivših djelatnika RIS-a, bit će upotpunjena novim programima s njemačkim partnerom te slovenskim Gorenjem za isporuku dijelova za bijelu tehniku. Usvojena je i počela proizvodnja dijelova za novi model Renault Clia. Poseban iskorak se namjerava učiniti na području nautičkog turizma, odnosno u proizvodnji čamaca. Sadašnjim programom gumenih čamaca ostvaruje se godišnje 1,4 milijuna njemačkih maraka, a uvođenjem programa većih poliesternih čamaca godišnja bi realizacija iznosila oko 20 milijuna njemačkih maraka. Kao posebnost, Boban je izdvojio i investiciju zajedno s francuskim Renaultom i portugalskim Simoldesom u tvornicu automobila u Rumunjskoj. AD Plastik imat će trećinu vlasništva, a dano mu je veliko povjerenje jer će AD Plastik-ovi stručnjaci upravljati tvornicom, ističe Boban. Riječ je o investicji ukupno vrijednoj 70 milijuna francuskih franaka, čije bi otvorenje trebalo uslijedti do kraja iduće godine. Već 2003. u njoj bi se proizvodili autodijelovi u vrijednosti 56 milijuna francuskih franaka, sa oko 150 zaposlenih. Od brojnih planova izdvaja se i ulaganje u Rusiju, u kojoj je AD Plastik postao većinskim vlasnikom tvrtke u kojoj će se proizvoditi dijelovi za Ladu, a od iduće godine i za Ford. ZAGREB USKORO PRIVATIZIRA GRADSKE TVRTKE Grad Zagreb će uskoro početi privatizirati gradske tvrtke, a među prvima za koje će biti raspisan natječaj pet je trgovačkih društava: "Autobusni kolodvor", "Zrinjevac", "Robni terminali", "Vodoopskrba i odvodnja" i "Zagrebački velesajam", najavio je u ponedjeljak pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo. Prežigalo je to rekao na konferenciji za novinare sazvanoj nakon posjeta zagrebačkog izaslanstva prijateljskom gradu Mainzu koje je ondje, s gradonačelnikom Milanom Bandićem na čelu, boravilo od 2. do 4. listopada. Zagreb će razmotriti i pozitivna i negativna iskustva grada Mainza u privatizaciji gradskih tvrtaka, no već sada je jasno da se grad Zagreb ni u jednoj svojoj tvrtki neće odreći kontrolnog dijela, rekao je Prežigalo. To je potvrdio i gradonačelnik, najavivši da će neke tvrtke biti restrukturirane, neke dokapitalizirane i slično te da će "privatizacija slijediti sustav radničke participacije, a ne tajkunizacije". Istaknuo je da se "Zagrebački velesajam", kao jedna od "zagrebačkih institucija", neće prodavati, nego da će grad ponuditi oko 40 posto viška prostora u poslovne namjene. U Mainzu je bilo riječi o još nekim zagrebačkim gradskim projektima: gradnji spalionice otpada, za što su stručnjaci iz Mainza ponudili besplatno savjetodavstvo, te gradnji kongresnog centra. Izaslanstvo je obišlo i tamošnji kongresni centar s 14 dvorana, budući da se sličan, ali manji planira izgraditi u Zagrebu. INTERNET PROVIDER NET4U OČEKUJE 30 TISUĆA NOVIH KORISNIKA Pružatelj pristupa Internetu tvrtka 'Mreža za tebe' d.o.o. (Net4U) očekuje u idućih godinu dana 30 tisuća novih aktivnih korisnika, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare te tvrtke. Internet provider Net4U na hrvatskom Internet tržištu posluje godinu dana i trenutačno ima šest tisuća aktivnih korisnika, rekao je Boris Jurković, direktor i vlasnik te tvrtke. Net4U je nedavno postao i nacionalni Internet provider s obzirom da se njegove usluge pristupa Internetu mogu koristiti sa područja cijele Hrvatske. Tvrtka trenutačno raspolaže sa 420 modemskih ulaza, od čega 240 na čvoru Zagreb, te po 60 modemskih ulaza na čvorovima u Rijeci, Osijeku i Split, a uskoro se planira i povećanje broja tih ulaza na ukupno 720. Na konferenciji za novinare predstavljene su i druge usluge te tvrtke koja zapošljava šest djelatnika, kao i njihove partnerske tvrtke Tomsoft koja se između ostalog bavi izradom računalnih programa i Internet stranica. DO KRAJA MJESECA NATJEČAJ U "FINANCIAL TIMESU" ZA 30-AK TURISTIČKIH TVRTKI Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) objavit će za dva tjedna, a najkasnije do kraja ovoga mjeseca, međunarodni natječaj u "Financial Timesu" za prodaju dionica oko 30-ak društava od 47 iz turističkog sektora u kojima država ima većinsko vlasništvo. Kako se doznaje iz HFP-a, takav natječaj je obveza Fonda, i samo zbog sporijeg procesa usklađivanja i sređivanja turističkog portfelja nije objavljen već ranije. Za sada se još ne zna točno koja će se turistička društva naći u međunarodnom natječaju jer te liste još nisu gotove, no kako se očekuje, među njima će biti i oni "najveći" kao što su opatijski hoteli iz sastava poduzeća "Liburnija Rivijera Hoteli", hoteli iz sastava HP Živgošće, korčulanski hoteli iz sklopa HTP Korčula i drugi. HFP i Ministarstvo turizma u suradnji sa Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) te njemačkom razvojnom bankom DEG dovršavaju i pripremu dugoročnog projekta privatizacije hrvatskih hotelskih poduzeća. U taj bi projekt bilo uključeno najvrednijih 10-ak hotelskih tvrtki od kojih bi se stvorilo pet novih hotelskih lanaca kojima će upravljati novi holding. Svaki lanac bi se osposobio za određenu vrstu turizma, a kada bude spreman prodao bi se nekom od sličnih svjetskih hotelskih lanaca. Uloga EBRD-a je u svijetu pronaći prepoznatljive partnere-investitore za kupnju hrvatskih hotela, DEG bi operativno proveo privatizaciju, a država Hrvatska daje dionice. Cilj projekta je u Hrvatsku dovesti priznata imena hotelskog businessa, koji do sada nisu pokazali veći interes za hrvatska turističko-hotelska poduzeća, a koji bi pomogli uklapanju Hrvatske u svjetske hotelske standarde. Po nekim najavama pregovori za taj projekt su pri kraju i već u ovom mjesecu moglo bi se potpisati pismo razumijevanja. PREDSJEDNIK SRBIJANSKE KOMORE POSJETIO "CIMOS" Predsjednik srbijanske Gospodarske komore Radoslav Veselinović posjetio je u utorak u Buzetu pogon slovensko-hrvatske tvrtke "Cimos", jer beogradsku tvornicu motora za kultivatore zanima zajednička proizvodnja motokultivatora. U pratnji Radovana Veselinovića bio je predsjednik Županijske gospodarske komore u Puli Šime Vidulin. Beogradska tvornica malolitražnih motora DMB proizvodi motore za kultivatore i želi s "Cimosom" osnovati mješovitu tvrtku za proizvodnju motokultivatora. Direktor "Cimosa" Franko Vižintin u nazočnosti saborskog zastupnika Damira Kajina izvijestio je gosta o poslovnom sustavu hrvatsko-slovenske tvrtke i pogonima u Buzetu i Roču te u Sloveniji, koja je danas nazočna i na srbijanskom tržištu, posebno u Kikindi. Podsjetio je na visoku kvalitetu proizvoda koje osim "Citroena" uzimaju i tvrtke poput BMW-a i "Forda". Bilo je govora i o jačanju poslovnih veza na srbijanskom tržištu i mogućnostima daljnjih ulaganja. Veselinović je rekao da je došlo vrijeme za obnovu poslovnih veza i gospodarsku suradnju za koju su "srbijanski gospodarstvenici spremni". Izjavio je kako jučerašnji susret pedesetak srbijanskih gospodarstvenika s istarskim kolegama najavljuje nove poslove. Kako je rečeno u Buzetu, "Cimos" želi ulagati i u labinsku tvornicu poljodjelskih strojeva (TPS). HRVATSKE PUTNIČKE AGENCIJE BILJEŽE VELIKE GUBITKE ZBOG PADA PRODAJE AVIO KARATA Hrvatske su putničke agencije u ovogodišnjem rujnu zabilježile 5,7 postotni pad prodaje zrakoplovnih karata u odnosu na isti lanjski mjesec, a izostao je i prosječni mjesečni porast prometa od 32 posto zabilježen u poslovanju agencija tijekom prvih osam mjeseci ove godine, što je, kako su izvijestili iz Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), direktna posljedica terorističkih napada na SAD. Zbog pada prodaje zrakoplovnih karata putničke agencije su, a kako napominje predsjednik avio sekcije UHPA-e Mladen Lemajić, oštećene za oko 17 milijuna kuna. Uz to, dodaje Lemajić, broj refundiranih karata, odnosno onih koje nisu realizirane i za što se traži povrat novca u odnosu na prošlogodišnji rujan porastao je 60 posto. Trend pada prometa u prodaji zrakoplovnih karata se i dalje nastavlja, čime se svjetska kriza u zrakoplovnom prometu odrazila i na Hrvatsku, kazao je Lemajić. Neke putničke agencije već uvode mjere štednje, a kako se procjenjuje, kaže Lemajić, pojedine bi agencije mogle i otpuštati dio zaposlenih u prvom redu u prodaji zrakoplovnih karata i aranžmana. 6. UDRUGE BEZ ZAKONA O SLOBODNIM ZONAMA NEMA PROIZVODNIH ULAGANJA Bez Zakona o slobodnim zonama koji bi sadržajno trebao biti približan takvim zakonima u svijetu, nije realno za očekivati nova proizvodna ulaganja u našu zemlju bez kojih nema niti izlaska iz postojeće gospodarske krize, smatraju u Udruzi "Hrvatske slobodne zone". Iako je prijedlog novog zakona izrađen te usuglašen sa Ministarstvom gospodarstva on još uvijek nije usvojen, pojašnjavaju u Udruzi. Dodatna otežavajuća okolnost za uspostavljanje i razvoj slobodnih zona jest i primjena nedavno primijenjenog Carinskog naputka koji je, smatraju u Udruzi, "derogirao primjenu ključnih odredbi Zakona o slobodnim zonama te definitivno ukinuo sve poticaje za ulaganja novog proizvodnog kapitala u Hrvatsku". Naime, Carinski naputak o uvođenju nove carinske evidencije i carinskih dozvola o unutarnjoj proizvodnji u slobodnim zonama isključuje institut slobodne zone i prisiljava postojeće ulagače proizvodnog kapitala da napuste našu zemlju, pojašnjavaju u Udruzi. Dodaju kako je primjena spomenutog naputka praktično dovela u pitanje opstanak postojećih slobodnih zona, a to znači i definitivno odvratilo svaku pomisao o ulaganju novog proizvodnog kapitala u Hrvatsku. Stoga Udruga zahtjeva od Vlade da osim stavljanja van snage tog Carinskog naputka, hitno prihvati na razmatranje prijedlog novog Zakona o slobodnim zonama, te da primi predstavnike udruge kako bi se usuglasila otvorena pitanja iz predloženog zakona. U udruzi drže da su slobodne zone jedini oblik kojeg svjetski kapitala poznaje i priznaje pa bi ga trebala iskoristiti i naša zemlja za privlačenje novog proizvodnog kapitala. CARINSKI NAPUTAK DOVEO U PITANJE RAD U SLOBODNIM ZONAMA? Carinski naputak o uvođenju nove carinske evidencije i carinskih dozvola o unutarnjoj proizvodnji u slobodnim zonama derogirao je primjenu ključnih odredbi postojećeg Zakona o slobodnim zonama, a njegova primjena dovodi u pitanje rad postojećih ulagača i tjera potencijalne u zemlje gdje su zakonodavna rješenja za investitore bolja. Izjavio je to u srijedu na konferenciji za novinare predsjednik Udruge "Hrvatske slobodne zone" Ivan Miloš te je dodao kako je spomenuti naputak u praksi vrlo teško provoditi. Uvođenjem Naputka poslovanje ulagača u 11 hrvatskih slobodnih zona sa 200 korisnika je postalo skuplje, kompliciranije te je izjednačeno poslovanje unutar i van slobodne zone, kazao je Miloš. Naredba o primijeni Carinskog naputka u koliziji je s važećim zakonodavstvom i onemogućila je nastavak rada postojećih slobodnih zona te opstruirala ulaganja novog proizvodnog kapitala u Hrvatsku, a time je onemogućeno i redovno punjenje državnog proračuna, kažu u Udruzi. Administrativni postupak u slobodnim zonama tim je naputkom po trajanju i troškovima izjednačen s postupcima carinjenja izvan zona, pa slobodne zone više ne bi imale nikakva smisla. Miloš je naveo primjer slobodne zone Kukuljanovo gdje su trenutačno na razmatranju projekti "teški" 45 milijuna dolara koji bi uposlili 4.000 ljudi, no po svemu sudeći to će ulaganje ipak otići u neku zemlju gdje je zakonodavstvo sređenije. Kako je naputak derogirao značajne odredbe Zakona o slobodnim zonama, u Udruzi smatraju kako je hitno potrebno donijeti novi Zakon o slobodnim zonama. Udruga je već izradila prijedlog takvog Zakon i usuglasila ga sa Ministarstvom gospodarstva i Ministarstvom pomorstva, prometa i veza, no prijedlog je već pet puta vraćen na doradu sa Vladine Koordinacije za gospodarstvu. Direktor tvrtke Feroimpex Zoran Legac kazao je kako su troškovi njegove tvornice koja se bavi proizvodnjom dijelova za automobile "preko noći" postali 17 puta veći. Kazao je kako je u tvornicu u slobodnoj zoni Jankomir uloženo 15 milijuna maraka i zaposleno 80 ljudi. Ulagač su imali namjeru graditi još dvije tvornice (joint venutre) vrijedne 15 milijuna maraka te zaposliti 400 ljudi, no taj je projekt preusmjeren na Mađarsku. Trenutačno za ulaganja u hrvatske slobodne zone ima 214 ponuda iz cijelog svijeta vrijedne oko 1,1 milijardi maraka, no "zakonodavne zavrzlame" dovode ih u pitanje. Stoga Udruga zahtjeva hitno ukidanje carinskog naputka te usvajanje novog zakona o slobodnim zonama. RAZVOJ HRVATSKE TEMELJITI NA PRIMJENI NOVIH TEHNOLOGIJA Gospodarski i društveni razvitak Hrvatske trebao bi se temeljiti na razvoju i primjeni informacijske i komunikacijske tehnologije kojom se, uz jednostavan pristup informacijama i znanju, omogućuje donošenje kvalitetnijih odluka u svim sferama društvenog života, za što je potreban i veliki broj stručnjaka s tog područja. Istaknuto je to u utorak na tematskoj sjednici Gospodarskog vijeća HGK-Komore Zagreb na kojoj je održana prezentacija Strategije razvitka informacijskih i komunikacijskih tehnologija u okviru Strategije razvitka Republike Hrvatske u 21. stoljeću. Informacijska i komunikacijska tehnologija treba pridonijeti gospodarskom rastu Hrvatske, povećanju zaposlenosti te osvajanju novih tržišta, kazao je Leo Budin, član radne grupe za izradu spomenutog projekta. U tom smislu, u idućih pet godina Hrvatska se treba priključiti razvijenim zemljama u istraživanju, razvoju i primjeni informacijske i komunikacijske tehnologije. To se može učiniti izgradnjom jeftine, brze i sigurne informacijske i komunikacijske infrastrukture koja će osigurati zadovoljavanje potreba građana i gospodarstva. Kako je istaknuto na prezentaciji, "Informacijska i komunikacijska tehnologija" jedna je od 19 područnih strategija koje se razrađuju u sklopu Vladina projekta Strategije razvitka Hrvatske za 21. stoljeće. Dokument, na kojem stručnjaci rade od jeseni 2000. godine, određuje strateške ciljeve informacijske i komunikacijske tehnologije u Hrvatskoj, a osnovni je cilj uvesti Hrvatsku u informacijsko društvo, odnosno društvo znanja te je tako približiti krugu razvijenih zemalja i Europskoj uniji. IZMJENE RADNOG ZAKONODAVSTVA MORAJU IĆI KA DEREGULACIJI Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) smatra da izmjene radnog zakonodavstva, posebice Zakona o radu, koje se pripremaju, moraju ići ka fleksibilnosti i deregulaciji. Analize pokazuju da se Hrvatska teško može uspoređivati s tranzicijskim ili razvijenim zemljama kada je riječ o rigidnosti radnog zakonodavstva. Stoga se HUP zalaže za deregulaciju koja bi doprinijela uspostavi tržišta rada, te odgovarajući, puno važniji značaj dala kolektivnom pregovaranju, istaknuo je u utorak glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević na konferenciji za novinare. Objasnio je da deregulacija ne znači oduzimanje prava radnicima, već očekivanje da se ta pitanja dogovaraju ovisno o realnim mogućnostima i stanju u državi, te kolektivnim pregovorima. No, iako se nada da bi se tome mogli prikloniti i sindikati, Ivančević ocjenjuje da u jednom dijelu sindikata nije sazrela svijest o potrebi prilagodbe novim tržišnim okolnostima. To potkrepljuje stavom sindikata državnih službi koji, kaže, traže povećanje naknade za prekovremeni rad, iako je Hrvatska među rijetkim zemljama koje imaju visoke naknade za prekovremeni rad. Stoga je pozvao sindikate da budu realni, te da konstruktivno, zajedno s drugim partnerima, pridonesu izlasku iz krize. Kao elemente koje bi u Zakonu o radu trebalo mijenjati i koje bi trebalo deregulirati, Ivančević posebno ističe odredbe koje se tiču otkaza ugovora o radu, te otpremnina. Ima slučajeva, kaže, kada su i poslodavci i sindikati spremni na manje otpremnine, ali to onemogućavaju čvrste zakonske odredbe, a nije dobro ni da se propisuje koliko bi trebao trajati otkazni rok. Ivančević ističe da otkazni rok i otpremnine trebaju biti isključivo dogovor poslodavca i sindikata i ovisiti o aktualnoj gospodarskoj situaciji i stanju na tržištu rada. Ivančević se osvrnuo i na Vladine najave uvođenja plaćanja poreza i doprinosa i na honorare, terenski dodatak, dodatak za odvojeni život i sl. Time bi se cijela serija naknada uz plaće stavila u istu skupinu s plaćom. Naplata poreza i doprinosa na sve prihode na koje se sada ne plaća bila bi izravni udar na cijenu rada, a ako se ide na takvo rješenje, kaže Ivančević, onda bi trebalo ići i na snižavanje poreza i doprinosa. Glavni ravnatelj HUP-a ističe da izmjene radnog zakonodavstva mogu pridonijeti i stvaranju bolje poduzetničke klime, te jačanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Na konkurentnost utječu i visoki troškovi rada, pa Ivančević poručuje da korekcije radnog zakonodavstva ne smiju stvarati nove troškove. 7. SINDIKATI VLADA PRIHVATILA SINDIKALNE UVJETE, POČELI KOLEKTIVNI PREGOVORI Vlada je u utorak na prvom krugu pregovora o novom Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU) za javne službe prihvatila zahtjeve koje su sindikati javnih službi naveli kao preduvjet za početak pregovora. Sindikalci su prijetili da neće početi pregovore o novom TKU prije nego što Vlada odustane od prijedloga smanjenja sindikalnih prava, uskladi koeficijente u javnim i državnim službama, te se obveže da će o osnovici za plaće javnih službenika pregovarati prije donošenja državnog proračuna. Predsjednik Matice sindikata javnih službi Dalimir Kuba izjavio je novinarima da je Vlada prihvatila sindikalne zahtjeve, pa će se pregovori nastaviti slijedećeg tjedna. Tada bi, rekao je Kuba, trebao biti potpisan protokol po kojem će se voditi pregovori. Polazište za pregovore bit će oba prijedloga TKU - Vladin i sindikalni, a o pojedinim materijalnim pravima pregovarat će se zasebno, dodao je Kuba. Vlada u svojem prijedlogu TKU predlaže smanjenje naknada za rad subotom, nedjeljom i blagdanom te za noćni i prekovremeni rad. Subota više ne bi bio neradni dan i uračunavao bi se u trajanje godišnjeg odmora. Za razliku od Vladinog prijedloga, kojeg su sindikalci jednodušno ocijenili neprihvatljivim, sindikalni prijedlog nastoji zadržati većinu radničkih prava iz bivšeg TKU-a te predlaže povećanje broja dana godišnjeg odmora i naknade za prekovremeni rad. 8. POSEBAN PRILOG RBA: BDP ĆE U IDUĆOJ GODINI RASTI MANJE NEGO U 2001. Stopa rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2002. bit će nešto niža nego u 2001. i godini prije, a u ovoj bi godini, po očekivanjima analitičara Raiffeisenbank (RBA), rast BDP-a mogao iznositi ispod 4 posto. akva predviđanja temelje se i na nešto nižim prognozama gospodarskog rasta u Europskoj uniji koji je smanjen za 2002. sa 2 na 1,5 posto. Analitičari RBA stoga u idućoj godini ne vide prostora za značajan rast izvoza, budući da će smanjena potrošnja na europskom tržištu u jednom segmentu zasigurno zahvatiti i hrvatske proizvode. Država će iduće godine vjerojatno zadržati potrošnju na nominalnoj razini, a osobna je potrošnja dosegla visoke razine, pa se tu ne očekuju značajnije stope rasta. Pritom se predviđa i pozitivan utjecaj početka mirovinske reforme na brojne procese. Nasuprot tome, predviđanja za 2003. su bitno optimističnija kada se može očekivati oporavak hrvatskog izvoza i proizvodnje. No, prvotno očekivani pad cijena na malo na oko 4 posto teško će biti ostvariv, tumače u RBA, zbog visokog rasta cijena usluga tijekom kolovoza, pa će se one na kraju godine kretati na razini od 5 posto. Budući da je glavni cilj središnje banke niska razina cijena, očekuje se da će u idućim godinama cijene na malo biti ispod razine od 4 posto. U RBA procjenjuju da će, s obzirom da država i dalje ima poteškoća sa prikupljanjem prihoda u državni proračun, deficit konsolidiranog proračuna biti veći od dogovorenog s MMF-om (5,3 posto) i iznosit će oko 6 posto, a pitanje je i koliko će smanjenje socijalnih prava uspjeti smanjiti taj deficit. Pritom iz RBA naglašavaju kako je smanjenje rashoda jasan signal i MMF-u da Ministarstvo financija pokušava popraviti situaciju u proračunu, a smatraju da je jedina mogućnost za izbjegavanje dubljih proračunskih problema - povećanje prihoda efikasnim ubiranjem poreza. Veće odstupanje bit će kod deficita tekućeg računa platne bilance. U prava dva kvartala deficit je iznosio 1,4 milijardu dolara, što na godišnjoj razini iznosi deficit između čak 5 i 6 posto. Rashode će, smatraju, generirati i dohodak koji je uglavnom negativan zbog plaćanja kamata na ime hrvatskog inozemnog duga. Za 2002. očekuje se nešto manji deficit tekućeg računa platne bilance i to zbog pada potrošnje što će utjecati na smanjenje robnog deficita, a u 2003. pak zbog novog gospodarskog rasta očekuje se ponovni rast deficita. Iz Raiffeisenbank očekuju da će tijekom iduće dvije godine doći do laganog slabljenja kune prema euru, a da će do kraja godine taj odnos biti na razini od 7,50 kuna za euro. Posebno se osvrćući na kretanja u turizmu i povećanog rizika putovanja u zračnom prijevozu, u RBA predviđaju kako "turizam u 2002. neće previše patiti" zbog pada ekonomske snage građana EU. Naprotiv zbog blizine i najsigurnijeg auto odredišta Hrvatska bi, jer viši srednji sloj neće kao dosad putovati u velikom broju na egzotične destinacije, iduće godine mogla zabilježiti rast od najmanje tri posto. Pritom se, zbog problema turističke ponude, očekuje ograničeni utjecaj turizma na rast potrošnje. Do kraj godine, po očekivanjima, izravne inozemne investicije u Hrvatskoj neće prijeći milijardu dolara, a inozemni dug usprkos rastu na 11,3 milijardi dolara ipak će, po tim predviđanjima, biti smanjen u postotku BDP-a sa 57 posto u prošloj na 54 posto u ovoj godini, s tendencijom daljnjem smanjenja. RBA ANALIZE: MIROVINSKU REFORMU I EURO PROMATRATI ZAJEDNO Pitanje tečaja i valute nisu odvojeni od mirovinske reforme, pri čemu provedba reforme i uvođenje eura mogu promijeniti Hrvatsku nabolje, pokazalo je istraživanje tima ekonomskih analitičara Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA), koji su istražili učinke dvaju naizgled nepovezanih događaja i njihov utjecaj na Hrvatsku, napose na gospodarstvo i financije. Zaključci analize objavljeni su kao poseban prilog u redovitom, listopadskom, izdanju RBAnaliza koje su u srijedu predstavljene novinarima. Član Uprave RBA Velimir Šonje tom je prigodom istaknuo kako mirovinska reforma donosi niz koristi - povećanje štednje i ulaganja, smanjivanje sive ekonomije, povećanje potražnje za dugoročnim vrijednosnim papirima i poticaj razvitku tržišta kapitala te veću otpornost na prelijevanje globalnih financijskih poremećaja. Istodobno, koristi od budućeg uvođenja eura bile bi poticaj ulaganjima zbog eliminacije valutnog rizika i produžetka horizonta za investiranje, lakša usporedba cijena, nestanak troška konverzije te smanjenje kamatnih stopa. Utjecaj ranog prihvaćanja eura može biti nešto veća inflacija (1,5 do 2 postotna poena nego u eurozoni), smanjenje dobiti središnje bake (koje je prihod proračuna) te nemogućnost vođenja autonomne monetarne politike, a ta je mogućnost i sada upitna zbog činjenice da je samo trećina ukupne novčane mase domaćeg, a dvije trećine stranog podrijetla, kaže Šonje. No, istodobno kao rizike mirovinske reforme u RBA ističu pitanje kako će Hagena utvrđivati zajamčeni referentni prinos koji može iznositi najviše do visine eskontne stope HNB-a, uz pitanje utjecaja promjene tečaja. Pritom naglašavaju kako bi za budućnost reforme bilo vrlo loše kad bi se izgubila transparentnost parametara stvarene uspješnosti u upravljanju portfeljiuma i ako bi prinosi fondova počeli pretežno pokazivati uspješnost u svladavanju problema tečajnoga rizika. Analizirajući utjecaj dviju reformi, analitičari RBA zaključuju kako bi za razvoj mirovinskih i investicijskih fondova najzdraviji (za prinos i poslovanje) bio fiksni tečaj ili denominacija uloga u eurima, ali sadašnji model ne omogućava tu transparentnost. Predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom Damir Lamza je istaknuo kako još nije riješeno pitanje određenja banke skrbnika ni za jedan fond, a o tome je, kaže, bilo riječi i na nedavnom sastanku predstavnika fondova s potpredsjednicom Vlade Željkom Antunović. GARANCIJSKE AGENCIJE ZA RAST PODUZETNIŠTVA Modeli kreditnih jamstava za poticanje rasta poduzetništva te osnivanje institucionalnih, financijskih i zakonodavnih temelja za pomoć razvoju poduzeća, osnovne su teme dvodnevnog Foruma za razvoj poduzetništva i poduzeća jugoistočne Europe koji je u utorak počeo u Zagrebu. Domaćin i supredsjedatelj Foruma je Ministarstvo gospodarstva, a o značajkama malih i srednjih poduzetnika u razvoju europskog gospodarstva govorio je koordinator OECD-a za Forum dr. Ricardo Pinto. Uz Hrvatsku, na Forumu sudjeluju i predstavnici Europske komisije, Europske banke za obnovu i razvitak, USAID-a, te Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Makedonije, Moldove, Rumunjske, Srbije i Crne Gore. Europa je razvila sustav poticanja malog i srednjeg poduzetništva. To je, kako je rečeno, razvidno iz činjenica da u Europi djeluje 18,8 milijuna tvrtki, od kojih na mala i srednja poduzeća otpada 99 posto. U ukupnoj strukturi tih tvrtki 49 posto ih je bez zaposlenih, 44 posto ima manje od 10 zaposlenih, 6 posto između 10 i 49 zaposlenih, 0,8 posto između 50 i 250 zaposlenih dok samo 0,2 posto je tzv. velikih tvrtki sa više od 250 zaposlenika. U malim i srednjim tvrtkama Europe zaposleno je 67 posto ukupne radne snage, a u bruto nacionalnom proizvodu te tvrtke sudjeluju s 55 posto. Po pojedinim zemljama regije na različite je načine riješeno pitanje poticanja konkurentnosti i poduzetništva, a Forum bi kroz radne skupine trebao razmotriti sva iskustva te ukazati na potrebu primjene shema poticanja poduzetništva kroz garancijske agencije, poboljšavajući sadašnja rješenja. Dva su načina djelovanja takvih agencija - kao državne i kao zajedničke, udružene od strane poduzetnike. U Hrvatskoj, kako je istaknula pomoćnica ministra gospodarstva Renata Šeperić, djeluje državna agencija Hrvatska garancijska agencija, još nema privatne zajedničke. No, najavila je da postoji projekt stvaranja zajedničkog garancijskog društva pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca.