FINANCIJSKI BILTEN 05. DO 11. LISTOPADA 2001.

FINANCIJSKI BILTEN 05. do 11. LISTOPADA 2001. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Split: Tematska sjednica Vlade 9. Račan: Pripremaju se mjere za ublažavanje gospodarskih šteta zbog napada 10. Saborski odbori podržali izmjene carinskog zakona 11. Deficit državnog proračuna u osam mjeseci 4,6 milijardi kuna 12. RBA: BDP će u idućoj godini rasti manje nego u 2001. 13. RBA analize: Mirovinsku reformu i euro promatrati zajedno 14. Zagrebačka banka i ZAP potpisali ugovore o suradnji 15. Riadria banka: Dobit u devet mjeseci 17,4 milijuna kuna 16. Parafiran ugovor o zajmu od 60 milijuna eura za obnovu cesta 17. HFP: Do kraja mjeseca natječaj u "Financial Timesu" za 30-ak turističkih tvrtki 18. HFP: Luka Split prodana splitskoj tvrtki "Faktor"- za luku Dubrovnik dopune 19. Kod izbora kartica banaka gledati i naknade 20. Pliva predlaže smanjenje temeljnog kapitala 21. EK: Europljani još uvijek nedovoljno informirani o euru 22. Rast gospodarstva EU i eurozone samo 0,1 posto 23. Statistika oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 05. X 66.400.000 26.400.000 4,98 63.100.000 3,30 08. X 105.000.000 89.800.000 5,43 123.400.000 3,58 09. X 55.000.000 39.650.000 5,12 78.300.000 4,05 10. X 60.000.000 47.500.000 5,00 37.000.000 3,36 11. X 50.000.000 37.700.000 4,62 17.800.000 4,36 Dnevni prosjek 67.280.000 48.210.000 5,03 63.920.000 3,37 Slaba likvidnost banaka očitovana u nedostatku ponude za podmirenje cjelokupno prijavljene potražnje, kako u dnevnom tako i u prekonoćnom trgovanju, osnovno je obilježje ovotjednog trgovanja na Tržištu. Tako je u dnevnom kreditiranju ovoga tjedna podmireno oko 72 posto ukupno prijavljene potražnje. Međutim, osim pomanjkanja sredstava u ponudi, razlog za nepodmirenje većeg dijela potražnje leži i u nemogućnosti dogovora sudionika oko visine kamatnih stopa. Naime, ovoga je tjedna gotovo 13 posto ponude ostalo iz tog razloga neplasirano. Cijena pak novca porasla je u odnosu nas prošli tjedan u prosjeku 0,42 postotna boda - na 5,03 posto. U noćnom je trgovanju i ovoga tjedna dio potražnje ostao bez pokrića, dok je ukupan ostvareni prekonoćni promet u odnosu na tjedan ranije bilo manji za gotovo 60 posto. Cijena novca pak zabilježila je lagani pad. Naime, u odnosu na tjedan ranije pala je za 0,98 postotnih bodova ili oko 22,5 posto - na 3,37 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 642,5 milijuna, dok je ukupan iznos pristiglih ponuda iznosio 665,5 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 4,99 posto, upisani su zapisi u iznosu od 279,5 milijuna, dok je tri milijuna kuna ponuda odbijeno. Također je, na rok od 70 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 5,92 posto, upisano zapisa u iznosu od 120 milijuna kuna. Istodobno je, na rok od 105 dana, uz kamatnu stopu od 6,16 posto, upisano 243 milijuna, dok je 20 milijuna kuna ponuda odbijeno. Od 10. listopada vrijednost ukupno upisanih blagajničkih zapisa HNB iznosi 1,7 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 05. do 11. listopada (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 366,33 405,50 396 5.088.295 Podravka 147 156 148,10 927.064 Viktor Lenac 98 100 100 99.431 Zagrebačka banka O 1.635 1.675 1.660 56.652.673 Atlas 28 28 28 6.888 Atlantska plovidba 46 46 46 3.910 Croatia osiguranje-R 1.250 1.250 1.250 52.500 Dalekovod 65 65 65 8.190 Dalmatinska banka 140 140 140 5.320 Elka 45 45 45 6.210 Hotel Inter-Continental 90 90 90 5.850 Jadran-turist 48 50 50 5.380 Rabac ugost. i turizam 60 65 65 7.900 Karlovačka pivovara 396 415 396 54.739 Kraš 165 170 167 46.234 Privredna banka 151 160 151 320.645 Plava laguna 561 590 580 38.345 Riječka banka 190 191 190 46.630 Riviera 138 142 140 853.270 Slavonska bakna 650 650 650 22.100 Splitska banka 210 220 220 356.480 Sunčani Hvar 35 35 35 31.780 Varaždinska banka 125 125 125 13.750 Varteks 30 31 30 17.590 Zagrebačka banka C 1.050 1.100 1.076 19.582 PIF Expandia 37,00 37,52 37,52 15.212 PIF Središnji nacionalni 37,00 39,50 37,00 11.398 DAB-O-03CA* 103,25 103,25 103,25 978.055 DAB-O-05CA* 105,90 106,00 105,90 5.917.647 HZZO*** 104,70 105,00 104,70 1.961.567 RHMF**** 99,80 99,95 99,80 14.127.411 87.702.060 * obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine-cijena u % nominale **obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale *** obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale ****obveznice RH s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet 2,8 puta veći no tjedan ranije - 87,7 milijuna kuna. Ovotjedni je promet ostvaren ponajviše zahvaljujući trgovini običnim dionicama Zagrebačke banke (56,6 milijuna) i Plive (pet milijuna) te obveznicama RHNF (14,1 milijun), DAB-O-05CA (5,9 milijuna) i HZZO (1,9 milijuna kuna). Inače, aktivno je bilo 27 dionica, a pritom je njih 11 dobilo te osam izgubilo na vrijednosti. Među dobitnicama najviše je, 22 kune, profitirala dionica Plive. Slijedile su je, s rastom cijene od po 20 kuna, dionice Dalmatinske banke i Plave lagune. Rast cijene od po deset kuna zabilježile su obična dionica Zagrebačke banke te dionice Splitske i Varaždinske banke. Dionica pak Jadran-turista poskupila je osam, a Karlovačke pivovare šest, dok su dionice Viktora Lenca i Riječke banke skuplje po pet kuna. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od jedne kune, našla se dionica Privredne banke Zagreb. Na vrijednosti su, 0,35 postotnih bodova od nominalne cijene, dobile i obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Vrijednost pak obveznica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine. porasla je 0,25 postotnih bodova od nominalne cijene. Među gubitnicama najviše je, 24 kune, potonula cijena dionice Zagrebačke banke serije C. Cijena pak dionice Podravke pala je 3,9 kuna, dok je cijena redovne dionice Croatia osiguranja i Kraša niža tri kune. Dionice dalekovoda i Središnjeg nacionalnog fonda pojeftinile su po dvije kune, dok je dionica Sunčanog Hvara jeftinija jednu kunu. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 48 lipa, našla se dionica Expandia fonda. Na vrijednosti su, 0,1 postotni bod od nominalne cijene, izgubile obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine. Zahvaljujući ponajviše rastu cijena dionica Plive te Zagrebačke banke serije 0, CROBEX indeks porastao je u odnosu na prošli tjedan 24 boda - na 962 boda. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 04. do 11. listopada (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Anita 1.800 1.800 1.800 3.600 Auto Hrvatska 192 192 192 559.296 Belvedere 110 110 110 19.220.300 Bjelovarska banka 4.400 4.400 4.400 1.548.800 Borik 45,55 45,55 45,55 1.366 Chromos boje i lakovi 45 45 45 2.565 Ericsson-Tesla 142,20 145 143 38.613 Hoteli Jadran 15 15 15 836.310 Jadranka 522,10 523 523 8.360 Jadrankamen 47,60 47,60 47,60 333.200 Laguna 153 163 165 28.400 Ledo 180 180 180 5.760 Privredna banka 155 155 155 5.425 Puris 125 125 125 10.251 Riviera 140 140 140 5.880 Štedionica Sonic-P 80 80 80 1.600 Tankerska plovidba 380 400 400 111.180 Viadukt 30 30 30 6.240 PPK Valpovo 80 80 80 24.640 Zagrebplast 76 76 76 2.689.260 PIF Dom 39,30 40,51 39,90 1.687.344 PIF Expandia 36,75 38,80 37,50 460.232 PIF Pleter 22,00 23,69 22,50 282.709 PIF Slavonski 19,01 21,10 20,00 878.393 PIF Sunce 17,35 18,89 17,88 294.979 PIF Središnji nacionalni 39,70 40,50 40,50 662.780 PIF Velebit 37,30 40,00 37,30 1.048.270 RHMJ* 42,99 43,00 43,00 286.167 31.050.939 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu ostvaren promet veći za oko 78 posto no tjedan ranije - 31 milijun kuna. Ovoliki se promet ponajviše može zahvaliti trgovini dionicama Belvedera iz Dubrovnika (19,2 milijuna), Zagrebplasta (2,6 milijuna), Bjelovarske banke (1,5 milijuna) te dionicama PIF-ova (5,3 milijuna kuna). Inače, aktivno je bilo 27 dionica, a pritom je njih devet dobilo dok ih je šest izgubilo na vrijednosti. Na listi dobitnica vodeće je mjesto, s rastom cijene od 40,78 kuna ili gotovo 59 posto, zauzela dionica Belvedera. Značajnije je, 40 kuna ili gotovo 35 posto, poskupila dionica Privredne banke. Cijena pak dionice Lagune viša je 14 kuna. Također je značajan rast cijene, devet kuna ili čak 150 posto, zabilježila dionica Hotela Jadran. Dionice Chromosa boje i lakovi te Purisa skuplje su po pet, Riviere dvije, a Jadranke 1,9 kuna. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od jedne kune, našla se dionica Ericsson-Tesle. Na listi gubitnica neslavno je vodeće mjesto, s padom cijene od 125 kuna ili više od 39 posto, zauzela dionica Auto Hrvatske. I dionice pet PIF-ova izgubile su na vrijednosti. Tako je dionica Velebit fonda pojeftinila 1,4, Dom fonda 1,1, a Expandia fonda jednu kunu. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 61 odnosno 20 lipa, našle su se dionice fonda Sunce i Slavonskog fonda. Na vrijednosti su, pola postotna boda od nominalne cijene, izgubila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. VIN indeks pao je u odnosu na prošli tjedan tri boda - na 582 boda. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 04. listopada 11. listopada Promjena u % New York/DJIA 9.060,88 9.410,45 3,86 Tokyo/Nikkei 10.205,48 10.347,01 1,39 London/FTSE-100 5.016,20 5.164,90 2,96 Frankfurt/DAX 30 4.548,13 4.718,46 3,75 Na američkim su burzama do sredine ovoga tjedna cijene dionica uglavnom bilježile silaznu putanju, zbog zbivanja na Srednjem Istoku, ali i nepovoljnih ekonomskih pokazatelja. Ipak, od sredine tjedna situacija je krenula nabolje, zahvaljujući odličnim poslovnim rezultatima nekoliko kompanija, što je ulagače ohrabrilo na nova ulaganja. Iako još nisu dostigli vrijednosti koje su imali prije 11. rujna, Nasdaq i Dow Jones otprilike su četiri posto ispod te razine. Dow Jones ovoga je tjedna porastao 3,86 posto, na 9,410 bodova. Pad cijena tehnoloških dionica izazvala je početkom tjedna Motorola, objavivši da je, zbog pada potražnje za mobilnim telefonima i čipovima, u proteklom tromjesečju zabilježila gubitak od 1,4 milijarde dolara. Cijena Motorole pala je zbog toga gotovo 4,0 posto, a pale su i cijene dionica drugih proizvođača čipova, poput Intela. Na vrijednosti je izgubila i dionica Microsofta nakon što je objavljeno da je američki Vrhovni sud odbacio žalbu Microsofta na presudu da je ta tvrtka povrijedila zakone protiv monopola. Pod pritiskom su se našli i ostali sektori, od financijskog do medijskog i turističkog. Osjetno su, primjerice, pale cijene kompanija Disney i AOL Time Warner, kao i poznatog hotelskog lanca Marriott International. S druge strane, porasle su cijene dionica kompanija iz vojne industrije jer se očekuje povećana državna potrošnja na obranu. Nepovoljno je na tržište krajem prošloga tjedna djelovao i podatak američkog Ministarstva rada da je u SAD-u u rujnu bez posla ostalo 199.000 radnika, što je najveći pad broja zaposlenih od veljače 1991. Stopa nezaposlenosti ostala je, međutim, nepromijenjena na 4,9 posto, dok su analitičari očekivali rast stope na 5,0 posto. Po ocjeni analitičara, najnoviji podaci ukazuju na daljnje slabljenje američkog gospodarstva u kojemu se iz mjeseca u mjesec gubi sve više radnih mjesta. U posljednjih šest mjeseci, pad broja zaposlenih zabilježen je u čak četiri mjeseca, pri čemu je većina radnih mjesta izgubljena u proizvodnom sektoru. Zabrinjavajuće je i to što ovo izvješće ne pokazuje sve gubitke radnih mjesta nakon terorističkih napada na SAD. Stoga drže da će u listopadu stopa nezaposlenosti znatno porasti, možda čak na 5,5 posto. No, u srijedu je odlično poslovanje nekoliko kompanija, poput PepsiCo i Harley-Davidsona, ulagače potaknulo da zanemare zbivanja u Afganistanu. Dan kasnije o dobrim je rezultatima poslovanja izvjestio i General Electric, te nekoliko maloprodajnih lanaca. Ulagači počinju vjerovati da će se američko gospodarstvo i poslovanje kompanija započeti oporavljati u 2002., te da će akcija u Afganistanu proći u najboljem redu, kažu analitičari, objašnjavajući optimizam ulagača. Ipak, upozoravaju da još ima puno stvari koje bi mogle krenuti u krivom smjeru. Dobro raspoloženje na Wall Streetu ohrabrilo je europske ulagače, pa su i cijene europskih dionica snažno porasle. U Londonu je FTSE u četvrtak dostignuo najvišu razinu u proteklih mjesec dana, premašivši 5.200 bodova, a za njegovim rastom nije zaostajao ni DAX indeks Frankfurtske burze. Od početka tjedna najviše su ojačali su sektori tzv. nove ekonomije, farmaceutske te naftne industrije. Sve najznačajnije europske tehnološke kompanije poput Nokije, Alcatela i Philipsa zabilježile su skok cijena dionica. Ponajviše je na to utjecao oporavak američkog Nasdaqa. Uz njemački Bayer, čije dionice jačaju posljednjih dana zbog rastuće potražnje za njegovim lijekom protiv bedrenice, velika je potražnja i za dionicama švicarskog Novartisa, koji je ove godine najavio rekordne rezultate poslovanja. Osim što ulagači kupuju dionice naftnih kompanija kako bi što sigurnije uložili svoj kapital, na veću potražnju za njima nagnalo ih je i očekivanje da će članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) uskoro smanjiti proizvodnju. Neočekivano su prošloga tjedna pale i američke zalihe sirove nafte, što bi sve moglo utjecati na skoro povećanje cijene sirove nafte na svjetskom tržištu. Ovoga je tjedna zabilježen pad cijena dionica banaka, potaknut gubitkom švicarske banke Credit Suisse u trećem tromjesečju od čak 300 milijuna franaka, te najavom smanjenja broja zaposlenih za 2.000. Unatoč rastu cijena dionica, analitičari upozoravaju da su fundamentalni odnosi i dalje slabi. Osim situacije na Srednjem Istoku, neizvjestan je i oporavak svjetskog gospodarstva, te ovogodišnje zarade američkih i europskih korporacija. Indeks Ftse u zadnjih je tjedan dana porastao 2,96 posto, na 5.164 boda, a Dax 3,75 posto, na 4.718 bodova. Na Tokijskoj burzi ovoga je tjedna zabilježen oporavak cijena dionica, zbog čega je indeks Nikkei ponovno dosegnuo razinu prije prošlomjesečnih terorističkih napada na SAD. Samo u četvrtak njegova je vrijednost porasla četiri posto, tako da je od prošloga tjedna 1,39 posto viša, na 10.347 bodova. Tome je doprinijelo dobro raspoloženje s Wall Streeta, koje su prihvatili su i japanski ulagači, najviše ulažući u dionice tehnoloških kompanija i automobilske industrije. I povratak japanskih institucionalnih ulagača, nakon zaključenja polugodišnjih poslovnih knjiga, ojačao je potražnju na tržištu. No, oni su uglavnom ulagali u dionice farmacuetske industrije te odabranih maloprodajnih lanaca. U srijedu je zabilježen oštriji pad cijena bankarskog sektora. Ulagače brine da će recesija u Japanu dodatno opteretiti poslovanje najvećih japanskih banaka, poput Mizuho Holdingsa, već ionako pritisnutog teretom loše plasiranih i nenaplativih kredita. Prodajom dionica banaka tržište upozorava japansku vladu da ubrza implementaciju strukturalnih reformi u bankarskom sektoru. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 04. listopada 11. listopada Promjena u % Euro/USD 0,9183 0,9023 -1,74 Euro/JPY 110,60 109,59 -0,91 USD/JPY 120,41 121,45 0,86 Na deviznim je tržištima u proteklih je tjedan dana najveći gubitnik postao tečaj eura, koji je pao na najnižu raznu prema dolaru u zadnjih 10-tak dana, budući da Europska središnja banka (ECB) nije ovoga tjedna snizila kamatne stope. Njegova se vrijednost spustila 1,74 posto, na 0,9023 dolara. Iz tog razloga euro je oslabio i 0,91 posto prema japanskoj valuti, na 109,59 jena. Iako većina analitičara drži da bi ECB zbog sve jačih signala da gospodarstva 12 država eurozone klize u recesiju do kraja listopada mogla spustiti kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, malo je tko vjerovao da će se to dogoditi ovog četvrtka. Posljedica toga bit će daljnje klizanje tečaja eura, tvrde analitičari, budući da snižavanje kamatnih stopa pozitivno utječe na gospodarski rast. Neizvjesnost oko utjecaja američke vojne akcije u Afganistanu na američko gospodarstvo, smanjila je i interes ulagača za zelenom valutom. Dolar je ojačao tek 0,86 posto prema jenu. Iako je vratio dio gubitaka koji je zabilježio prema jenu i euru odmah nakon američkih napada na Afganistan, trenutno ulagači radije čekaju s kupovinama. Nisu sigurni ni u izglede za skori oporavak američke ekonomije. Plaše se da će produžetak vojnih akcija na Srednjem Istoku naštetiti oporavku američke industrije, poput zrakoplovne industrije, koja je već pretrpjela goleme gubitke. No, ne treba očekivati pad dolara u odnosu na jen jer se ulagači plaše novih intervencija središnje japanske banke. Naime, Bank of Japan (BOJ) ne dozvoljava jačanje jena jer to smanjuje konkurentnost japanskih proizvoda na svjetskom tržištu, što pak smanjuje izglede za oporavak japanskih kompanija i cijelog gospodarstva. Analitičari procjenjuju da je BOJ u osam intervencija u protekla tri tjedna kupila između 20 i 25 milijardi dolara. Može se očekivati daljnji pad dolara prema franku jer se švicarska valuta tradicionalno smatra sigurnim utočištem za kapital u vremenima međunarodnih kriza. Osim zbog napada na Afganistan, pad dolara posljedica je novih pokazatelja o slabosti američkog gospodarstva, te smanjenja kamatnih stopa u SAD na najnižu razinu od 1962. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 06. do 12. listopada 2001. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 05. listopada 12. listopada u % Euro 1 7,5381 7,4962 -0,55 DEM 1 3,8541 3,8327 -0,55 USD 1 8,2320 8,2421 0,12 GBP 1 12,1172 11,9519 -1,36 JPY 100 6,8267 6,8284 0,02 ATS 1 0,5478 0,5447 -0,56 ITL 100 0,3893 0,3871 -0,56 CHF 1 5,0700 5,0493 -0,40 SIT 100 3,4217 3,4058 -0,46 Ovoga je tjedna na tečajnici HNB-a tečaj kune ojačao prema gotovo svim promatranim valutama. Tako je kuna, u posljednjih sedam dana, u odnosu na euro i valute euro zone ojačala oko 0,55 posto. Tečaj švicarskog franka oslabio je u dva tjedna 0,75, a slovenskog tolara 0,51 posto. Tečaj pak btiranske funte ovoga je tjedna, u odnosu na kunu, niži 1,36 posto. Rast vrijednosti od 1,78 posto zabilježio je u protekla tri tjedna američki dolar, dok je japanski jen u odnosu na kunu ovoga tjedna ojačao 0,02 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio je 150 milijuna, dok je kasnije taj iznos povećan na 155,1 milijun kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 34,1 milijun kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena bila 99,428 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 5,00 posto. Najniža ponuđena cijena bila je 99,382 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 5,40 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga iznosila 99,382 kune, uz kamatu od 5,40 posto. Udjel nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 3,23 posto. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu 100 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 85 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,526 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 6,00 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,405 kuna, uz kamatu od 6,50 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,526 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 6,00 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 35,29 posto. Istodobno su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 297,8 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 36 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 96,395 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 7,50 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 96,049 kuna, uz kamatu od 8,25 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 96,144 kune pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 7,90 posto. Nebankarski je sustav u emisiji sudjelovao s 55,56 posto. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 3,852 milijarde kuna. Od toga je 306,3 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 1,553 milijarde, dok je na rok od 182 dana upisano 1,992 milijarde kuna. Slijedeća će se aukcija održati 16. listopada. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 400 milijuna kuna. 8. Split: Tematska sjednica Vlade Donošenjem odluke o dokapitalizaciji Slobodne Dalmacije u iznosu od 30 milijuna kuna završena je u četvrtak održana tematska sjednica Vlade u Splitu. Po riječima ministra gospodarstva Goranka Fižulića, ako projekt dokapitalizacije ne uspije, "Slobodnoj" ne predstoji ništa drugo nego stečaj. "Slobodna Dalmacija" ima golemi gubitak od gotovo 83 milijuna kuna, kolika je i vrijednost njezinog temeljnog kapitala. Dokapitalizacija, o kojoj je Vlada donijela odluku, predviđa da će država, odnosno Hrvatski fond za privatizaciju, dokapitalizirati "Slobodnu" u iznosu od 30 milijuna kuna, a obveza je "Slobodne Dalmacije" da postigne dogovor s vjerovnicima na način da se sveukupna potraživanja svedu na iznos manji od 90 milijuna kuna, postigne nagodbu s malim dioničarima i pribavi od neke banke pismo namjere za davanje kredita u iznosu od 60 milijuna kuna. Vlada je također uputila prijedlog državnim tijelima i pravnim osobama (Vjesnik, HINA, Komora, Hidrometeorološki zavod, MORH i HEP) da otpišu svoja potraživanja prema "Slobodnoj Dalmaciji", što je ukupno oko 31 milijun kuna. Takvom dokapitalizacijom, ako ona uspije, Vlada će postati vlasnik 98 posto dionica "Slobodne", a Hrvatski fond za privatizaciju dat će dio dionica malim dioničarima kao obeštećenje. Krajnji cilj je da, u dogovoru s Vladom, "Slobodna" pronađe strateškog partnera koji će uložiti u njezinu tehnološku obnovu i zaustaviti višegodišnje poslovanje s gubitkom, unatoč tomu što je "Slobodna Dalmacija" jedina dnevna novina u Hrvatskoj kojoj naklada raste. Projekt ulaganja američke korporacije AFCO u izgradnju hotelskih kapaciteta na splitskoj obali i šire Vlada nije stavila na dnevni red sjednice, a premijeru i ministrima su ga, bez nazočnosti novinara, predstavili splitski gradonačelnik Ivan Škarić i njegovi suradnici. Vlada je zadovoljna ovogodišnjom sezonom, u kojoj je turistički promet povećan za 12 posto u odnosu na prošlogodišnji, a zbog opterećenosti turističkog gospodarstva odobrila je reprogram kredita za 49 hotelsko-turističkih društava. Vlada je donijela odluku o davanju jamstva za reprogram kredita za koje su izdana državna jamstva u korist Hrvatske banke za obnovu i razvoj te poslovnih banaka. Izvješće o turističkoj sezoni i planu za 2002. godinu podnijela je ministrica Pave Župan Rusković, koja je kao glavne ciljeve u idućoj sezoni istaknula povećanja turističkog prometa za pet posto i produženje sezone, uz privatizaciju hotela. Premijer Račan je u raspravi o turizmu kazao kako se neće dopustiti da se uništavaju ljepote hrvatske obale nekontroliranim turističkim investicijama. Vlada je također prihvatila izvješće o rezultatima provedene sanacije i stanju u brodogradilištima. U ovoj godini hrvatska brodogradnja isporučit će stranim brodarima 16 brodova, uglavnom tankera za prijevoz nafte, a hrvatskim brodogradilištima u ovom trenutku nedostaje 600 kvalificiranih brodograđevnih radnika i upravo je to uzrok što se ponegdje kasni s radovima. Vlada je na sjednici u Splitu jednoglasno donijela odluku o izgradnji autoceste Zagreb-Split preko Bosiljeva i Svetoga Roka, a odlučeno je i da se osnuje Povjerenstvo za ubrzanu izgradnju te prometnice, na čelu s premijerom Ivicom Račanom. Svi ministri u Vladi dali su punu potporu procjeni premijera Račana da će cesta biti izgrađena u roku od tri godine, a njezina izgradnja će na dužini cijele trase, uključujući i tunel u Kapeli, početi u lipnju 2002. Izgradnja autoceste stajat će tri milijarde njemačkih maraka od čega je Vlada osigurala polovicu, a ostali dio namaknut će se iz naknade za financiranje građenja cesta koja će se povećati za 0,10 kuna po litri goriva, minimalnim povećanjem cijena cestarina kao i novcem od sukcesije bivše SFRJ. Dio sredstava za buduću autocestu Zagreb-Split, koji bude nedostajao, osigurat će se, prije svega, povoljnim međunarodnim kreditima, a Hrvatska je, po riječima ministra financija Mate Crkvenca, svojom politikom stvorila ugled u međunarodnim financijskim institucijama te nema sumnje da će se manji dio nedostatnih sredstva moći povoljno namaknuti i tim putem. 9. Račan: Pripremaju se mjere za ublažavanje gospodarskih šteta zbog napada Hrvatska Vlada priprema mjere kojima bi se smanjili negativni učinci na gospodarstvo što će ih prouzročiti teroristički napadi na SAD i odgovor SAD-a na te napade, rekao je u ponedjeljak premijer Ivica Račan. Gospodarski su resori Vlade dobili zadaću utvrditi štetu u gospodarskom i financijskom pogledu te utvrditi mjere kojima bi se štete čim prije ublažile, kazao je Račan na današnjoj redovitoj mjesečnoj konferenciji za novinare. Najavio je da će se ta pitanja vrlo skoro naći i na dnevnom redu Vlade. Dio očekivanih šteta zbog pogoršane financijske situacije, pa i svjetske recesije, već je ugrađen u prijedlog rebalansa proračuna za ovu godinu, kazao je Račan. Potvrdio je da je rebalansom predviđen manjak od milijardu kuna prihoda od privatizacije (umjesto 6,5 očekuje se 5,5 milijardi kuna), te da će se to namaknuti najvjerojatnije zaduživanjem unutar Hrvatske. Račan tvrdi da će se ostvariti planirani gospodarski rast od 4,2 posto ove godine, te odbacuje pesimističke prognoze po kojima bi taj rast iduće godine mogao biti daleko ispod planiranog. Planiramo pojačane investicijske aktivnosti koje bi trebali rezultirati očekivanim gospodarskim rastom, poručio je. Premijer je ostao kod svoje procjene da se autocesta Zagreb-Split može završiti u roku tri godine, dakle 2004. U Vladi se oko dva mjeseca radi na tom projektu koji ne smije i ne može biti propagandni, kaže Račan i ističe spremnost da osobno bude na čelu povjerenstva za gradnju te autoceste. Osporavanja spomenutog roka premijer naziva tipičnim primjerom slabe atmosfere u Hrvatskoj i medijima za pozitivne korake. Najavljuje da će o tom projektu više riječi biti u četvrtak na Vladinoj sjednici u Splitu. Tom prilikom precizirat će se kada će i što biti napravljeno, tko će biti nositelji poslova, a sastavni dio je i odluka o financiranju te ceste, ukupno vrijedne tri milijarde njemačkih maraka. Premijer također najavljuje pojačana ulaganja u infrastrukturu u idućih nekoliko godina, ne samo ceste, nego i modernizaciju dijela željezničke pruge, revitalizaciju luke Rijeka. 10. Saborski odbori podržali izmjene carinskog zakona Saborska radna tijela podržala su u utorak predložene izmjene carinskog zakona slijedom kojih bi se ukinulo pravo na oslobođenje od carina na uvoz osobnih automobila po svim osnovama, izuzev stopostotnim invalidima i invalidima čiji je stupanj oštećenja donjih ekstremiteta iznad 80 posto. Spomenute izmjene bez većih primjedbi prihvatili su Odbor za financije i državni proračun i Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu. Ti su odbori podržali i izmjene zakona o investicijskim, te zakona o privatizacijskim investicijskim fondovima (PIF). Predloženim izmjenama uvodi se niz ograničenja kojima je namjera spriječiti zloporabe u poslovanju investicijskih fondova i društava za upravljanje fondovima. Stjecanje udjela ulagatelja i dioničara u pojedinim investicijskim fondovima ograničilo bi se na deset posto, čime je onemogućeno stjecanje većinskog paketa u fondu. Predložen je i kriterij po kojem bi depozitna mogla biti jedino banka s temeljnim kapitalom većim od 100 milijuna kuna. U depozitnoj bi banci fondovi smjeli držati najviše 49 posto ukupno dozvoljenih novčanih sredstava, dok bi preostali dio morali deponirati u još dvije banke. U vrijednosne papire jednog izdavatelja fondovi bi smjeli uložiti najviše pet posto svoje vrijednosti. Tim se odredbama, ističe predlagatelj, nastoji u što većoj mjeri smanjiti rizik deponiranja novčanih sredstava i izbjeći odstupanje od zakonskog načela disperzije rizika. Poslove nadzora nad poslovanjem investicijskih fondova i društava koji njima upravljaju obavljala bi Komisija za vrijednosne papire, čiji je posao spriječiti plasman novčanih sredstava fonda u nelikvidna društva. Unatoč Vladinu protivljenju, Odbor za gospodarstvo podržao je prijedlog Pavla Kalinića (SDP) da se izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti državnom inspektoratu dade ovlast da automatski zatvori ugostiteljski objekt koji radi dulje od dozvoljenog radnog vremena. Vladin je stav da se nepoštivanje radnog vremena ne može riješiti na takav, parcijalan način, nego tek cjelovitim zakonom kojega će, najavljeno je, izraditi resorno Ministarstvo turizma. Vladin predstavnik tvrdi da će se iskorak napraviti i izradom zakona o buci kojim će se, najavljuje, inspektorat ovlastiti da zatvara ugostiteljske objekte, ako bukom remete noćni mir. Te najave nisu, međutim, pokolebale članove Odbora da ostanu pri svojoj odluci, tumačeći pritom kako problem nije samo buka, već i to što se u kasnim noćnim satima u kafićima rasparčava droga, a povećan je i broj prometnih nesreća zbog konzumiranja alkohola. 11. Deficit državnog proračuna u osam mjeseci 4,6 milijardi kuna Hrvatski državni proračun u prvih je osam mjeseci ove godine ostvario deficit od 4,6 milijardi kuna (ili 4.629 milijuna kuna), a financiran je zaduživanjem na inozemnom tržištu. Po podacima iz najnovijeg Mjesečnog statističkog prikaza Ministarstva financija, središnji državni proračun u prvih je osam mjeseci ove godine ostvario 29,89 milijardi kuna prihoda, što je za 2 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Ukupni pak rashodi državnog proračuna u prvih osam ovogodišnjih mjeseci iznose 34,5 milijardi kuna i u odnosu na isto razdoblje lani veći su za 5,8 posto. Pritom treba imati u vidu da osmomjesečni rashodi, nakon tehničkog rebalansa iz lipnja, uključuju i dvomjesečne isplate mirovina iz proračuna. Ukoliko se iz rashoda isključe izdaci za mirovine tada je porast rashoda znatno niži, ističu iz Ministarstva financija. Kada se iz ovogodišnjih proračunskih prihoda isključe prihodi od doprinosa (da bi dobili međusobno usporedive veličine) tada se porast prihoda (od 2 posto) pretvara u pad od 4,5 posto. Ovaj je pad, pojašnjavaju iz Ministarstva, rezultat izostanka kapitalnih prihoda u prvih osam mjeseci ove godine. U tom je razdoblju, naime, ostvareno tek 9,3 posto od prošlogodišnjih kapitalnih prihoda ili tek 279,9 milijuna kuna. Problem ostvarenja planiranih prihoda od privatizacije jedna je od glavnih značajki i najava novog, drugog ovogodišnjeg rebalansa proračuna. Naime, proračun za ovu godinu prvotno je predviđao čak 8,5 milijardi kuna prihoda od privatizacije, lipanjskim tehničkim rebalansom taj je plan smanjen na 6,5 milijardi kuna, a prema najavama rebalansa, kojega je početkom listopada usvojila Vlada, prihod od privatizacije planira se u iznosu od 5,5 milijardi kuna. Zbog toga nedostajuća milijarda kuna proračunskih prihoda namaknula bi se zaduživanjem na domaćem tržištu. Na prihodnoj strani proračuna u osam mjeseci ove godine ukupni porezni prihodi kreću se u očekivanim veličinama i u skladu s planiranom dinamikom. Tako gotovo svi porezni prihodi bilježe porast u odnosu na isto razdoblje lani, pri čemu je npr. prihod od PDV-a porastao za 6,9 posto (u osam mjeseci PDV je proračunu donio 14,57 milijardi kuna), dok se pad na međugodišnjoj razini bilježi kod prihoda od poreza na dohodak (za 17,8 posto), kod trošarina na naftne derivate (1,3 posto manje) i na bezalkoholna pića (1 posto manje), te ostalih poreza (pad od 1,6 posto). Na rashodnoj strani proračuna najveći porast u odnosu na prošlogodišnjih osam mjeseci bilježe izdvajanja za subvencije i ostale tekuće transfere. Za subvencije i transfere država je u osam mjeseci ove godine izdvojila 15,5 milijardi kuna, što je čak 50,3 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Za plaće i doprinose korisnika državnog proračuna u osam mjeseci ove godine utrošeno je 9,9 milijardi kuna, što je 4,8 posto manje nego u osam mjeseci lani. Porast proračunskih izdvajanja za socijalu ponajviše je utjecao na znatno smanjenje kapitalnih rashoda. U osam mjeseci ove godine za kapitalne je rashode utrošeno 2,1 milijarda kuna, što je 39,3 posto manje nego u istom razdoblju lani. Samo u mjesecu kolovozu državni je proračun ostvario 4,85 milijardi kuna prihoda, dok je istodobno izvršeno 4,92 milijardi kuna rashoda. Tako je proračunski deficit u kolovozu iznosio 79,6 milijuna kuna. 12. RBA: BDP će u idućoj godini rasti manje nego u 2001. Stopa rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2002. bit će nešto niža nego u 2001. i godini prije, a u ovoj bi godini, po očekivanjima analitičara Raiffeisenbank (RBA), rast BDP-a mogao iznositi ispod 4 posto. Takva predviđanja temelje se i na nešto nižim prognozama gospodarskog rasta u Europskoj uniji koji je smanjen za 2002. sa 2 na 1,5 posto. Analitičari RBA stoga u idućoj godini ne vide prostora za značajan rast izvoza, budući da će smanjena potrošnja na europskom tržištu u jednom segmentu zasigurno zahvatiti i hrvatske proizvode. Država će iduće godine vjerojatno zadržati potrošnju na nominalnoj razini, a osobna je potrošnja dosegla visoke razine, pa se tu ne očekuju značajnije stope rasta. Pritom se predviđa i pozitivan utjecaj početka mirovinske reforme na brojne procese. Nasuprot tome, predviđanja za 2003. su bitno optimističnija kada se može očekivati oporavak hrvatskog izvoza i proizvodnje. No, prvotno očekivani pad cijena na malo na oko 4 posto teško će biti ostvariv, tumače u RBA, zbog visokog rasta cijena usluga tijekom kolovoza, pa će se one na kraju godine kretati na razini od 5 posto. Budući da je glavni cilj središnje banke niska razina cijena, očekuje se da će u idućim godinama cijene na malo biti ispod razine od 4 posto. U RBA procjenjuju da će, s obzirom da država i dalje ima poteškoća sa prikupljanjem prihoda u državni proračun, deficit konsolidiranog proračuna biti veći od dogovorenog s MMF-om (5,3 posto) i iznosit će oko 6 posto, a pitanje je i koliko će smanjenje socijalnih prava uspjeti smanjiti taj deficit. Pritom iz RBA naglašavaju kako je smanjenje rashoda jasan signal i MMF-u da Ministarstvo financija pokušava popraviti situaciju u proračunu, a smatraju da je jedina mogućnost za izbjegavanje dubljih proračunskih problema - povećanje prihoda efikasnim ubiranjem poreza. Veće odstupanje bit će kod deficita tekućeg računa platne bilance. U prava dva kvartala deficit je iznosio 1,4 milijardu dolara, što na godišnjoj razini iznosi deficit između čak 5 i 6 posto. Rashode će, smatraju, generirati i dohodak koji je uglavnom negativan zbog plaćanja kamata na ime hrvatskog inozemnog duga. Za 2002. očekuje se nešto manji deficit tekućeg računa platne bilance i to zbog pada potrošnje što će utjecati na smanjenje robnog deficita, a u 2003. pak zbog novog gospodarskog rasta očekuje se ponovni rast deficita. Iz Raiffeisenbank očekuju da će tijekom iduće dvije godine doći do laganog slabljenja kune prema euru, a da će do kraja godine taj odnos biti na razini od 7,50 kuna za euro. Posebno se osvrćući na kretanja u turizmu i povećanog rizika putovanja u zračnom prijevozu, u RBA predviđaju kako "turizam u 2002. neće previše patiti" zbog pada ekonomske snage građana EU. Naprotiv zbog blizine i najsigurnijeg auto odredišta Hrvatska bi, jer viši srednji sloj neće kao dosad putovati u velikom broju na egzotične destilacije, iduće godine mogla zabilježiti rast od najmanje tri posto. Pritom se, zbog problema turističke ponude, očekuje ograničeni utjecaj turizma na rast potrošnje. Do kraj godine, po očekivanjima, izravne inozemne investicije u Hrvatskoj neće prijeći milijardu dolara, a inozemni dug usprkos rastu na 11,3 milijardi dolara ipak će, po tim predviđanjima, biti smanjen u postotku BDP-a sa 57 posto u prošloj na 54 posto u ovoj godini, s tendencijom daljnjem smanjenja. 13. RBA analize: Mirovinsku reformu i euro promatrati zajedno Pitanje tečaja i valute nisu odvojeni od mirovinske reforme, pri čemu provedba reforme i uvođenje eura mogu promijeniti Hrvatsku nabolje, pokazalo je istraživanje tima ekonomskih analitičara Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA), koji su istražili učinke dvaju naizgled nepovezanih događaja i njihov utjecaj na Hrvatsku, napose na gospodarstvo i financije. Zaključci analize objavljeni su kao poseban prilog u redovitom, listopadskom, izdanju RBAnaliza koje su srijedu predstavljene novinarima. Član Uprave RBA Velimir Šonje tom je prigodom istaknuo kako mirovinska reforma donosi niz koristi - povećanje štednje i ulaganja, smanjivanje sive ekonomije, povećanje potražnje za dugoročnim vrijednosnim papirima i poticaj razvitku tržišta kapitala te veću otpornost na prelijevanje globalnih financijskih poremećaja. Istodobno, koristi od budućeg uvođenja eura bile bi poticaj ulaganjima zbog eliminacije valutnog rizika i produžetka horizonta za investiranje, lakša usporedba cijena, nestanak troška konverzije te smanjenje kamatnih stopa. Utjecaj ranog prihvaćanja eura može biti nešto veća inflacija (1,5 do 2 postotna poena nego u eurozoni), smanjenje dobiti središnje bake (koje je prihod proračuna) te nemogućnost vođenja autonomne monetarne politike, a ta je mogućnost i sada upitna zbog činjenice da je samo trećina ukupne novčane mase domaćeg, a dvije trećine stranog podrijetla, kaže Šonje. No, istodobno kao rizike mirovinske reforme u RBA ističu pitanje kako će Hagena utvrđivati zajamčeni referentni prinos koji može iznositi najviše do visine eskontne stope HNB-a, uz pitanje utjecaja promjene tečaja. Pritom naglašavaju kako bi za budućnost reforme bilo vrlo loše kad bi se izgubila transparentnost parametara stvarne uspješnosti u upravljanju portfeljima i ako bi prinosi fondova počeli pretežno pokazivati uspješnost u svladavanju problema tečajnoga rizika. Analizirajući utjecaj dviju reformi, analitičari RBA zaključuju kako bi za razvoj mirovinskih i investicijskih fondova najzdraviji (za prinos i poslovanje) bio fiksni tečaj ili denominacija uloga u eurima, ali sadašnji model ne omogućava tu transparentnost. Predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom Damir Lamza je istaknuo kako još nije riješeno pitanje određenja banke skrbnika ni za jedan fond, a o tome je, kaže, bilo riječi i na nedavnom sastanku predstavnika fondova s potpredsjednicom Vlade Željkom Antunović. 14. Zagrebačka banka i ZAP potpisali ugovore o suradnji Dva ugovora o dugoročnoj poslovnoj suradnji između Zagrebačke banke i Zavoda za platni promet (ZAP) potpisali su u četvrtak predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković i glavni direktor ZAP-a Đuro Popijač. Ugovorom o obavljanju platnog prometa u ime i za račun Zagrebačke banke ta banka ovlašćuje ZAP i povjerava mu obavljanje dijela poslova po računima pravnih i fizičkih osoba otvorenim u Zagrebačkoj banci. Potpisom takvog ugovora, klijenti korisnici usluga Zagrebačke banke, osim putem poslovne mreže banke kao i elektronskim putem (e-zaba) mogu svoje platno-prometne transakcije obavljati i putem poslovnica ZAP-a. Drugim ugovorom regulirana je usluga prijevoza novca koju će ZAP obavljati za Zagrebačku banku i to na načina da se ZAP-u povjerava prijevoz domaćeg i stranog efektivnog novca (banknota). Uslugu prijevoza banknota ZAP će obavljati za cjelokupnu poslovnu mrežu Zagrebačke banke po Hrvatskoj, uključivši i dostavu banknota za najveću hrvatsku mrežu bankomata. Predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković istaknuo je kako su danas potpisani ugovori rezultat dugogodišnje suradnje Zagrebačke banke i ZAP-a, njima se rješava postupak prelaska platnog prometa na poslovne banke, a dodao je i kako se radi o suradnji značajnoj kako za klijente tako i za čitavo gospodarstvo. Za ZAP potpisivanje današnjih ugovora znači ulazak u svijet tržišta i konkurencije, u što ulazimo s našim najvećim korisnikom, Zagrebačkom bankom, rekao je glavni direktor ZAP-a Đuro Popijač. 15. Riadria banka: Dobit u devet mjeseci 17,4 milijuna kuna Riječka "Riadria banka" ostvarila je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci dobit od 17,4 milijuna kuna, što je za čak 265 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, izvijestila je u četvrtak na konferenciji za tisak predsjednica Uprave Riadria banke Vesna Badurina. Bilanca Banke porasla je za 219 milijuna kuna ili 18 posto, te ukupna bilančna svota sada iznosi 1.413 milijuna kuna. U prvih devet mjeseci prihodi Riadria banke porasli za 58,6 milijuna kuna, što je, kazala je predsjednica Uprave, 42 posto više od prošlogodišnjih i 34 posto više od planiranih prihoda, a rast je rezultat usmjeravanja sredstava u profitabilne plasmane. Depoziti klijenata povećani su za 26 posto, krediti stanovništvu za 18 i krediti pravnim osobama za 5 posto. Na tiskovnoj konferenciji izvješteno je i o novostima u kreditnim linijama koje Riadria banka odobrava stanovništvu, uz ostale o nenamjenskim gotovinskim kreditima do 20.000 DEM s kamatom od 12,9 posto i rok otplate do pet godina, stambenim kreditima do 100.000 DEM s kamatom od 8,9 i 9,9 posto na rok od 15 godina i kreditima za unaprjeđenje turističke djelatnosti. 16. Parafiran ugovor o zajmu od 60 milijuna eura za obnovu cesta Europska investicijska banka (EIB) kreditom od 60 milijuna eura podržat će projekt obnove 450 kilometara državnih cesta u Hrvatskoj, ukupne vrijednosti 122 milijuna eura. Predstavnici ministarstva financija, vanjskih poslova, pomorstva, prometa i veza te Hrvatskih cesta parafirali su u četvrtak u Luxemburgu sa Europskom investicijskom bankom ugovor o tom kreditu, priopćeno je iz Ministarstva pomorstva, prometa i veza. Riječ je o kreditu za koji je kamata 5,1 posto godišnje, rok otplate 20 godina i "grace period" od pet godina kojeg će EIB dati zajmoprimcu - Hrvatskim cestama d.o.o., pojašnjavaju u Ministarstvu. Potpisivanje Ugovora o kreditu očekuje se krajem ovog mjeseca, nakon što Vlada prihvati i odobri njegovo sklapanje. Europska investicijska banka je nakon upoznavanja s planiranim projektima poboljšanja postojeće mreže državnih cesta u Republici Hrvatskoj izrazila spremnost kreditom podržati realizaciju tog programa. Projekt obnove državnih cesta obuhvaća rehabilitaciju 450 km državnih cesta pretežno na jadranskom turističkom pravcu, a EIB će ga kreditirati sa spomenutih 60 milijuna eura, kažu u ministarstvu. Ukupna vrijednosti projekta je 122 milijuna eura. Iz kreditnih će sredstva Hrvatske ceste moći naručivati i "feasibility" studije za rješavanje riječkog i splitskog prometnog čvora, a očekuje se da će rezultati tih studija pokazati opravdanost ulaganja. Time bi se otvorile mogućnost novih kreditnih aranžmana s Europskom investicijskom bankom za sufinanciranje u rješavanju riječkog i splitskog prometnog čvora, kažu u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza. Prema nacrtu danas parafiranog Ugovora o financiranju projekata obnove državnih cesta između EIB i Hrvatskih cesta obveze banke oko isplate svake tranše zajma uvjetovane su prethodnim potpisivanjem i stupanjem na snagu garancijskog sporazuma prema kojem Hrvatska garantira ispravno izvršavanje zajmoprimčevih financijskih obveza. 17. HFP: Do kraja mjeseca natječaj u "Financial Timesu" za 30-ak turističkih tvrtki Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) objavit će za dva tjedna, a najkasnije do kraja ovoga mjeseca, međunarodni natječaj u "Financial Timesu" za prodaju dionica oko 30-ak društava od 47 iz turističkog sektora u kojima država ima većinsko vlasništvo. Kako se doznaje iz HFP-a, takav natječaj je obveza Fonda, i samo zbog sporijeg procesa usklađivanja i sređivanja turističkog portfelja nije objavljen već ranije. Za sada se još ne zna točno koja će se turistička društva naći u međunarodnom natječaju jer te liste još nisu gotove, no kako se očekuje, među njima će biti i oni "najveći" kao što su opatijski hoteli iz sastava poduzeća "Liburnija Rivijera Hoteli", hoteli iz sastava HP Živgošće, korčulanski hoteli iz sklopa HTP Korčula i drugi. Natječaji u "Financial Timesu" su, kako kažu u Fondu, provjera zainteresiranosti potencijalnih ulagača na međunarodnom tržištu za hrvatska poduzeća, ali i provjera tržišne vrijednosti dionica pojedinih poduzeća čija je stvarna cijena pala, zbog dugova, ispod davno određene nominalne vrijednosti. U Fondu također napominju da će sve ozbiljnije ponude pristigle na takav natječaj razmotriti te nije isključeno da se nešto ili proda ili s potencijalnim ulagačima potpiše pismo namjere. Ipak, kao i na dosadašnjim natječajima, uz postizanje što bolje cijene pri eventualnoj prodaji vodit će se računa i o investicijama u pojedine objekte koje su novi vlasnici dužni provesti. Uz to, HFP i Ministarstvo turizma u suradnji sa Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) te njemačkom razvojnom bankom DEG dovršavaju i pripremu dugoročnog projekta privatizacije hrvatskih hotelskih poduzeća. U taj bi projekt bilo uključeno najvrednijih 10-ak hotelskih tvrtki od kojih bi se stvorilo pet novih hotelskih lanaca kojima će upravljati novi holding. Svaki lanac bi se osposobio za određenu vrstu turizma, a kada bude spreman prodao bi se nekom od sličnih svjetskih hotelskih lanaca. Uloga EBRD-a je u svijetu pronaći prepoznatljive partnere-investitore za kupnju hrvatskih hotela, DEG bi operativno proveo privatizaciju, a država Hrvatska daje dionice. Cilj projekta je u Hrvatsku dovesti priznata imena hotelskog businessa, koji do sada nisu pokazali veći interes za hrvatska turističko-hotelska poduzeća, a koji bi pomogli uklapanju Hrvatske u svjetske hotelske standarde. Po nekim najavama pregovori za taj projekt su pri kraju i već u ovom mjesecu moglo bi se potpisati pismo razumijevanja. 18. HFP: Luka Split prodana splitskoj tvrtki "Faktor"- za luku Dubrovnik dopune Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (UO HFP) odlučio je 40,31 posto dionica "Luke Split" prodati splitskoj tvrtki "Faktor", dok je za 46,19 posto dionica "Luke Dubrovnik" zatražio dopune ponuda od sva tri ponuditelja - dubrovačkih tvrtki "Primat" i "Mediator" te Grada Dubrovnika. Na traženje Uprave tvrtke "Prvomajska-Raša" iz Raše, koja je od kolovoza u stečaju, a 258 radnika na čekanju, Upravni odbor Fonda u ponedjeljak je na svojoj sjednici odobrio 1,16 milijun kuna za isplatu zaostale tri minimalne plaće. Na natječaj za dionice "Luke Dubrovnik", ukupne nominalne vrijednosti 2,74 milijuna kuna, tvrtka "Primat" ponudila je 3,85 milijuna kuna, a Grad Dubrovnik i tvrtka "Mediator" po 2,74 milijuna kuna. Pri bi tome Grad Dubrovnik iznos platio u šest jednakih tromjesečnih rata, dok bi "Mediator" cijeli iznos platio jednokratno. No, od svih su zatražene dopune ponuda budući ni u jednoj nisu precizirana struktura i vrijednost planiranih investicijskih ulaganja. Za prodaju dionica "Luke Split" prihvaćena je ponuda splitske tvrtke "Faktor" koja je ponudila 7 milijuna kuna za 40,31 posto dionica čija je početna cijena bila 6,58 milijuna kuna. Druge dvije ponude - Croduxa i Tifona - nudile su manje iznose od traženog. UO HFP odbacio je jedinu ponudu za kupnju 60 posto dionica tvrtke "Hotel Alan" iz Starigrada-Paklenica pristiglu od "Real Development AG" iz Muenchena jer nisu dostavili od Fonda traženu dopunu ponude. Kako su izvijestili iz HFP-a, imenovan je i novi potpredsjednik HFP-a - Ruđer Friganović, dosadašnji direktor Sektora za trgovinu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). 19. Pliva predlaže smanjenje temeljnog kapitala Uprava i Nadzorni odbor farmaceutske tvrtke Pliva predlaže izvanrednoj Glavnoj skupštini dioničara tvrtke, koja će se održati 14. studenoga, donošenje odluke o smanjenju temeljnog kapitala povlačenjem vlastitih dionica društva, objavili su Pliva i Zagrebačka burza. Temeljni kapital, koji trenutno iznosi 20.209.400 dionica, smanjit će se poništavanjem ukupno 1.616.752 vlastitih dionica društva, što predstavlja osam posto temeljnog kapitala. To se čini, pojašnjavaju iz Plive, kako bi se pridonijelo povećanju vrijednosti za dioničare. Uprava Plive donijela je 5. listopada odluku o sazivu Izvanredne Glavne skupštine dioničara. Inače, temeljem ovlaštenja Glavne skupštine društva, održane 7. lipnja ove godine, Pliva može kupiti do deset posto vlastitih dionica na Londonskoj i Zagrebačkoj burzi. Trenutačno Pliva posjeduje dionice u vrijednosti 5,33 posto temeljnog kapitala društva, a očekuje da će preuzeti i vlastite dionice od HZZO-a u zamjenu za svoja potraživanja od zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj, kao što je prethodno najavljeno. 20. Kod izbora kartica banaka gledati i naknade Hrvatske banke ne naplaćuju isplatu gotovine na svojim bankomatima putem debitnih kartica koje same izdaju (Maestro i Visa Electron), ali za isplate na ostalim isplatnim mjestima - druge banke, poštanski uredi, ZAP, bankomati drugih banaka - primjenjuju naknade koje se kreću do 1,5 posto uz fiksni iznos od najmanje 6,5 kuna odnosno najmanje 10 kuna. Privredna banka Zagreb (PBZ) tako za podizanje gotovine svojom Maestro karticom na bankomatu druge banke u Hrvatskoj obračunava naknadu od 0,4 posto iznosa i fiksni iznos od 6,5 kuna. Zagrebačka banka (ZABA) pak za isplatu gotovine putem debitnih kartica - Maestro i Visa Electron izvan bankomatske i poslovne mreže ZABA-e naplaćuje 1 posto odnosno 10 kuna najmanje po transakciji, dok će se isplata tim karticama u inozemstvu naplaćivati 3 posto odnosno najmanje 3,5 eura po transakciji. Naknade se za te usluge nisu u Raiffeisenbank (RBA) dosad uopće mijenjale. Tako naknada za isplatu putem debitnih kartica RBA Maestro i Visa Electron na bankomatima drugih banaka u zemlji iznosi 1,5 posto odnosno najmanje 10 kuna, a isti se postotak (1,5 posto) zaračunava i za isplate putem tih kartica na bankomatima u inozemstvu, pri čemu je najniži iznos naknade 20 kuna. Korisnika Maestro kartica Riječke banke podizanje gotovine izvan bankomatske mreže svoje banke stajat će 10 kuna i još 0,25 posto podignutog iznosa, dok će pri isplati gotovine na bankomatu u inozemstvu banka zaračunati 2 eura i također 0,25 posto podignutog iznosa. Veća su odstupanja i različite visine naknada kod korištenja Mastercard kartica. Tako je podizanje gotovine što se naknada tiče "najjeftinije" vlasnicima MasterCard kartice Raiffeisenbank, kojima će za podizanje gotovine na bankomatu, bilo RBA ili drugih banaka u Hrvatskoj, biti zaračunato samo 1 posto, odnosno najmanje 10 kuna. Naknade za isplatu gotovine putem MasterCard kartice Zagrebačke banke povećane su od 1. listopada. Na ZABA-inim bankomatima dizanje novca tom karticom sada stoji 2,5 posto (dosad 2 posto) ili minimalno 20 kuna (dosad 10 kuna), dok se za isplate na ostalim isplatnim mjestima i bankomatima drugih banaka zaračunava 3 posto naknada odnosno najmanje 20 kuna po transakciji. Kod Riječke je banke naknada za isplatu gotovine na bankomatima u zemlji 2,5 posto ili minimalno 20 kuna. Za isplate u inozemstvu putem MasterCard kartica naknada je najniža kod Raiffeisenbank, koja će vlasnicima svojih kartica obračunati naknadu od dva posto, odnosno najmanje 3 eura po transakciji. Zagrebačka banka obračunava 3 posto po transakciji, najmanje 3,5 eura, a Riječka banka 2,5 posto odnosno najmanje 4 eura po transakciji. Podizanje gotovine sa kreditne kartice American Express na PBZ- ovom bankomatu naplaćuje se 4,5 posto ili minimalno 30 kuna. U poslovanju s čekovima Zagrebačka je banka sto posto povećala naknadu po izdanom čekovnom blanketu, sa jedne na dvije kune, a slanje čekovnih blanketa, koje je dosad bilo besplatno, naplaćivat će se 10 kuna po pošiljci. Privredna banka i Riječka banka naplaćuju 1 kunu po izdanom čeku te poštanske troškove slanja čekova na kućnu adresu. Raiffeisenbank pak za deset čekova ne naplaćuje nikakvu naknadu za izdavanje, a za svaki slijedeći ček naplaćuje 1 kunu, a naplaćuje poštanske troškove za dostavu čekova na adresu. Želi li dakle korisnik tekućeg računa čekove primati na kućnu adresu, PBZ će mu to naplatiti 5 kuna, ZABA 10 kuna, Riječka banka traži naplatu poštanskih troškova (ne precizirajući iznos), dok u RBA ta usluga stoji 14 kuna, što je, kažu, realna cijena stvarnih poštanskih troškova za takvu preporučenu pošiljku s povratnicom. 21. EK: Europljani još uvijek nedovoljno informirani o euru Samo 83 dana prije uvođenja nove, jedinstvene europske valute Europljani još uvijek nisu dovoljno informirani o euru, a mnogi se žale i na nepravedno povećavanje cijena izravno povezano s uvođenjem eura, objavila je danas Europska komisija. Povjerenik Europske komisije za monetarnu politiku Pedro Solbes rekao je kako se situacija popravila od travnja ove godine, no da vlasti, ali i trgovačka udruženja trebaju učiniti još mnogo toga kako bi povećali svijest javnosti o dolasku eura te olakšali prijelaz na novu valutu. Solbes je naglasio i kako će Europska komisija pozorno pratiti kretanje cijena u 12 zemalja Europske monetarne unije (EMU) nakon uvođenja eura, kako u državnom tako i privatnom sektoru. Iako su svjesni zabrinutosti građana eurozone zbog mogućih poskupljenja, u Europskoj komisija ističu da je sa svim najvećim distributerima dogovoreno poštivanje postojećih cijena te da je rizik od poskupljenja relativno mali. Osim neinformiranosti i straha od poskupljenja, Europska komisija kao značajan problem ističe i logistiku distribucije novih novčanica i kovanica. Pod time misle na sigurnost, ali i organizaciju prijevoza i "skladištenja" velikih količina gotovine, kao i na mogućnost nedostatka novca u bankama ili trgovinama, koje će morati preuzeti najveći dio poslova zamjene valuta. Dvije članice EMU-a, Portugal i Finsku, Europska komisija poziva na ulaganje dodatnih napora na tom polju, budući da je trenutna situacija u tim zemljama "zabrinjavajuća". Ipak, u izvješću o kojem će se idućeg tjedna raspravljati na sastanku predsjednika zemalja Europske Unije, navodi se čak 40 konkretnih pozitivnih primjera napretka oko uvođenja eura. Primjerice, većina bankomata je već prilično spremna na izdavanje novog novca, a pohvaljeno je i produženo radno vrijeme banaka, kako bi se smanjile gužve zbog zamjena nacionalnih u europsku valutu. 22. Rast gospodarstva EU i eurozone samo 0,1 posto U drugom tromjesečju ove godine 15 zemalja Europske unije (EU) te 12 zemalja članica Europske monetarne unije (EMU) zabilježile su porast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u odnosu na prethodno tromjesečje od svega 0,1 posto, objavio je u četvrtak europski statistički ured Eurostat. U prethodna dva tromjesečja gospodarstvo EU i eurozone raslo je po stopi od 0,5 posto, pa najnovije podatke analitičari tumače kao znak da je europsko gospodarstvo i prije terorističkih napada na SAD ušlo u, sada već globalni, trend usporavanja gospodarske aktivnosti. U odnosu, pak, na drugo tromjesečje prošle godine, BDP zemalja EU i eurozone porastao je 1,8 posto, što je znatno slabije u odnosu na 2,4 posto zabilježenih u prvom ovogodišnjem kvartalu. Eurostat je objavio kako je privatna potrošnja još uvijek generator gospodarskog rasta u EU, iako je u drugom tromjesečju zabilježila manji rast nego u prethodnim razdobljima. Međutim, u drugom su kvartalu investicije u eurozoni zabilježile pad za 0,4, a u EU za 0,1 posto. Smanjen je također izvoz, i to za 0,8 posto u eurozoni, te za 1 posto u EU, dok je uvoz u obje unije porastao (0,2 posto u eurozoni, te 0,5 posto u EU). 23. Statistika U kolovozu u hrvatskoj 1.346.408 ukupno zaposlenih - Ukupno zaposlenih u kolovozu je u Hrvatskoj bilo 1.346.408 osoba, što je za 0,1 posto više nego u mjesecu prije. Pritom je broj zaposlenih u pravnim osobama u kolovozu ostao na razini srpnja i iznosi 1.046.331, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U obrtu i slobodnim profesijama, u kojima je u kolovozu bilo 224.679 zaposlenih, bilježi se porast od 0,5 posto prema mjesecu prije. Aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika u kolovozu je evidentirano 75.398, što je za 0,1 posto više nego u srpnju. Podaci o kretanju broja zaposlenih u pravnim osobama u prvih osam mjeseci ove godine pokazuju pad za 2,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Među djelatnostima koje bilježe smanjenje zaposlenosti su prerađivačka industrija u kojoj je broj zaposlenih u prvih osam mjeseci ove godine bio za 3,8 posto manji nego u istom vremenu lani, građevinarstvo s padom od 4,9 posto, trgovina na veliko i malo za 3,2 posto. Istodobno se rast broja zaposlenih bilježi u djelatnosti hotela i restorana - za 2,1 posto, rudarstvu i vađenju 1,6 posto, ribarstvu 1,2 posto te obrazovanju za 1,1 posto u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani. Prosječna neto plaća za srpanj 3.550 kuna - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za ovogodišnji srpanj iznosila je 3.550 kuna, što je za 1,3 posto više u odnosu na lipanj. U usporedbi pak s istim mjesecom prošle godine prosječna je neto plaća za srpanj nominalno viša za 8,4 posto, a realno za 4 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Za razdoblje od siječnja do srpanja ove godine prosječna je isplaćena neto plaća iznosila 3.524 kune, što je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje nominalno više za 7,9 posto, a realno za 1,9 posto. Iz statističkih se podataka može uočiti da po prosječnoj isplaćenoj neto plaći za srpanj među pojedenim djelatnostima prednjači zračni prijevoz sa 6.678 kuna. U osiguranju i mirovinskim fondovima, osim obveznog osiguranja prosječna je neto plaća za srpanj bila 5.479 kuna, a u financijskom posredovanju 5.086 kuna. Proizvodnja radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme imala je prosječnu neto plaću za srpanj 4.947 kuna, a pošta i telekuminikacije 4.685 kn. Najniži su pak prosjeci, kao i ranije, bilježe u štavljenju i obradi kože - 1.875 kuna, proizvodnji tekstila 2.013, proizvodnji odjeće 2.085, preradi drva 2.144 kune. Rast cijena na malo i troškova života u rujnu 0,3 posto - Cijene na malo u Hrvatskoj su u rujnu porasle 0,3 posto prema mjesecu ranije, dok su u odnosu na rujan prošle godine uvećane 4,7 posto. Troškovi života u rujnu su također za 0,3 posto bili veći nego u kolovozu, a u odnosu na lanjski rujan porasli su za 4,1 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Cijene na malo roba u rujnu su u prosjeku ostale na razini cijena iz kolovoza, dok su cijene usluga povećane 1,2 posto. Rast cijena na malo posljedica je rasta cijena poljoprivrednih proizvoda, sa sezonskim proizvodima za 2,8 posto i bez sezonskih za 0,2 posto. Maloprodajne cijene industrijskih proizvoda, industrijskih neprehrambenih proizvoda i cijena duhana u rujnu su zadržale istu razinu kao i u kolovozu, dok su cijene pića smanjene 0,3 posto, a cijene prehrambenih proizvoda 0,1 posto. Kod cijena usluga u rujnu je prema prethodnom mjesecu rast cijena zabilježen kod prometnih usluga, za 2,5 posto, kod financijskih usluga za 1,1 posto, kod obrtničkih i osobnih usluga za 0,6 posto te kod stambeno-komunalnih za 0,4 posto. Cijene PTT, telekomunikacijskih, zdravstvenih i administrativnih usluga ostale su na razini cijena iz kolovoza. Cijene na malo ukupno sa sezonskim proizvodima od početka su godine do kraja rujna prosječno mjesečno rasle po stopi od 0,437 posto ili ukupno za devet mjeseci za četiri posto. U prvih devet ovogodišnjih mjeseci cijene na malo porasle su 5,9 posto prema istom razdoblju lani. U okviru troškova života u rujnu su cijene roba u odnosu na kolovoz porasle 0,2 posto, a cijene usluga za 0,7 posto. Takvo je kretanje troškova života rezultat porasta cijena proizvoda i usluga za obrazovanje, kulturu i razonodu, za 1,1 posto, prometnih sredstava i usluga za jedan posto, prehrane za 0,4 posto te odjeće i obuće za 0,1 posto. Cijene proizvoda i usluga za higijenu i njegu zdravlja smanjene su 1,3 posto, duhana i pića za 0,3 posto. Istodobno, cijene stanovanja i administrativnih usluga zadržale su razinu iz kolovoza. Troškovi života od početka su godine do kraja rujna prosječno mjesečno rasli po stopi od 0,307 posto ili ukupno za devet mjeseci za 2,8 posto. U prvih, pak, devet mjeseci troškovi života u Hrvatskoj porasli su 5,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Cijene industrijskih proizvoda u rujnu porasle 0,6 posto - Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj su u rujnu porasle 0,6 posto prema kolovozu, dok su u odnosu na rujan prošle godine povećane tri posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, cijene energije u rujnu su porasle 1,7 posto prema kolovozu, kapitalnih proizvoda za jedan posto, intermedijarnih proizvoda 0,1 posto te netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,3 posto. Istodobno, cijene trajnih proizvoda za široku potrošnju zadržale su razinu onih iz kolovoza. Prema područjima i odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti, cijene u rudarstvu i vađenju porasle su 4,2 posto, u prerađivačkoj industriji 0,2 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom 1,3 posto. U sklopu odjeljaka industrijske proizvodnje rast cijena u rujnu je prema mjesecu ranije ostvaren u vađenju sirove nafte i zemnog plina, za 4,9 posto, u proizvodnji strojeva i uređaja, za 2,7 posto, u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i vodom, za 1,6 posto, u preradi drva i proizvoda od drva osim namještaja, za 0,8 posto te u vađenju ostalih ruda i kamena i proizvodnji nemetalnih mineralnih proizvoda, za 0,6 posto. Rast cijena zabilježen je i u proizvodnji hrane i pića, za 0,3 posto, u proizvodnji električnih strojeva i aparata, za 0,2 posto te u proizvodnji metala, za 0,1 posto. Pad cijena ostvaren je u proizvodnji RTV komunikacijskih aparata i opreme, za 0,8 posto, u proizvodnji proizvoda od gume i plastike, za 0,3 posto te u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda, preradi kože, izradi galanterije i obuće te proizvodnji odjeće, dorade i bojanju krzna, za 0,1 posto. U preostalih 12 odjeljaka industrijske proizvodnje cijene u rujnu u odnosu na kolovoz nisu se mijenjale. Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima od početka su se godine prosječno mjesečno mijenjale po stopi od 0,213 posto ili ukupno za devet mjeseci za 1,9 posto. U prvih, pak, devet mjeseci te su cijene porasle 5,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Rast prometa u trgovini na malo u osam mjeseci 17 posto - Nastavlja se rast prometa u trgovini na malo - u kolovozu je u odnosu na srpanj nominalno bio veći za 1,7 posto, a realno za 1,8 posto. Ukupno je za prvih osam mjeseci ove godine promet u trgovini na malo nominalno porastao za 17 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, dok je realno povećanje iznosilo 10,9 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U trećem tromjesečju bilježi se, doduše, nešto umjerenija dinamika rasta prometa u trgovini na malo, dok su pak stope rasta prometa u drugom tromjesečju bile nešto dinamičnije u odnosu na prvo. Na to je utjecala i povećana prodaja automobila sve do početka lipnja kada su ukinute povlastice braniteljima. Već u lipnju prodaja automobila bila je 27,9 posto manja nego u mjesecu prije. U kolovozu je u odnosu na mjesec prije zabilježen pad kod prodaje tekstila, odjeće o obuće za 21,4 posto, namještaja i opreme za kućanstvo za 7 posto, farmaceutskih i medicinskih proizvoda za 5,8 posto, prodaja automobila bila je za 3,3 posto manja u odnosu na prethodni mjesec. Rast prometa u trgovini na malo brži je od porasta plaća koje su nakon sedam mjeseci realno tek 1,9 posto veće, dok je promet u trgovini na malo realno porastao za 11,9 posto u odnosu na prvih sedam mjeseci lani. Iz toga bi se moglo zaključiti kako na rast prometa u trgovini utječu mogućnosti otplata na određeni broj rata kao i povoljniji krediti banaka. Usporen rast registrirane nezaposlenosti - Prosječan rast registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj u razdoblju od početka godine do kraja rujna ove godine bio je 7,2 posto u usporedbi s istim razdobljem lani, a to je znatno niže u odnosu na isti prosjek 2000. kada je povećanje iznosilo 11,2 posto, istaknula je ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) Sanja Crnković Pozaić, dodavši da je razvidno usporavanje rasta registrirane nezaposlenosti. U HZZ-u je krajem rujna bilo evidentirano 376.626 nezaposlenih, što je za 16.705 osoba ili 4,6 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, što je ujedno i najniža stopa porasta nezaposlenosti u ovoj godini. Po podacima Zavoda, iznesenim na prvoj u nizu konferencija za novinare HZZ-a, smanjenje nezaposlenosti zabilježeno je u pet županija - Istarskoj (5,2 posto), Međimurskoj (4,8 posto), Primorsko-goranskoj (4,3 posto), Varaždinskoj (3 posto) i Dubrovačko-neretvanskoj (0,7 posto). Najviše nezaposlenih, oko 60 posto je ispod 40 godina starosti, pri čemu je trećina od ukupnog broja stara između 20 i 29 godina. Onih iznad 50 godina je 13 posto. U razdoblju od siječnja do rujna prijavljeno je 156.489 potreba za radnicima, što je za 34,4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Najveće je povećanje u skupinama KV i VKV (40,4 posto) te VSS (39,2 posto) radnika. Crnković napominje da je broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta znatno viši nego prethodnih godina. Istodobno je s evidencije Zavoda od siječnja do rujna zaposleno 110.376 osoba, što je značajno povećanje, od 21,7 posto, u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. U rujnu je s evidencije zaposleno 11.676 osoba, što je 2,7 tisuća više osoba nego u kolovozu, a za oko 1,4 tisuće više u usporedbi s prošlogodišnjim rujnom. S evidencije je pak iz drugih razloga osim zapošljavanja proteklog mjeseca brisano 10,2 tisuće osoba. Značajno je da raste broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta, a samo u rujnu su poslodavci prijavili potrebe za 18.874 radnika, što je povećanje 20,1 posto u odnosu na kolovoz, odnosno za gotovo 4,4 tisuće osoba ili 30,3 posto više nego u istom vremenu lani. Skupni podatci Zavoda govore kako je intenzivirano zapošljavanje u svim županijama. Zapošljavanje je intenzivirano u 15 područja djelatnosti, pri čemu najviše u prerađivačkoj industriji te trima sezonskim područjima - trgovini (24,4 posto), hotelima i restoranima (20,2 posto) te građevinarstvu (41,5 posto). Upravo zbog činjenice da su tri od četiri područja u kojima je bio najveći doprinos ukupnom povećanju zaposlenosti, ravnateljica HZZ-a ističe da je za očekivati da će najesen doći do rasta nezaposlenosti. Od aktivnosti u zadnjem kvartalu iz HZZ-a očekuju donošenje novog zakona o zapošljavanju i uvođenje međunarodnih standarda u njihovu poslovanju, temeljem kojih će se sklapati ugovori sa nezaposlenima o obvezi aktivnog traženja posla i raspoloživosti za rad. Ujedno će biti omogućen ulazak konkurencije u djelatnost, a usluge posredovanja u zapošljavanju moći će obavljati i fizičke i pravne osobe.