RFE 11. X. AMERIČKI TISAK

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 11. X. 2001. Pregled tiska Predsjednik instituta Otvoreno društvo Arieh Neirer u komentaru koji je napisao za 'Washington Post' upozorava da jedan od načina da se izbjegne sukob islama i Zapada jest da se uvaži da vjera nije najvažnija točka razgraničenja. 'Zlosutni događaji od 11. rujna mogu se promatrati kao nova faza borbe u kojoj su fundamentalisti kao najveće neprijatelje identificirali modernizam i kozmopolitizam' navodi američki dnevnik. Lociran u kozmopolitnom gradu kakav je New York, Svjetsko trgovačko središte kao simbol modernog i učinkovitog, bio je očigledna meta. New York nije prvi urbani centar koji je bio meta modernog neprijatelja. Među žrtvama su Aleksandrija i Bejrut, a u najnovije vrijeme Sarajevo koje je zbog svog kozmopolitskog duha bilo tri i po godine pod opsadom pravoslavaca koji su se gnušali multikulturnog karaktera većinski muslimanskog grada. Dva dana nakon napada na Svjetsko trgovačko središte i Pentagon Jerry Falwell u svojoj televizijskoj propovijedi je rekao da je Amerika zaslužila ono što joj se dogodilo 11. rujna jer u toj zemlji djeluje Sindikat za građanske slobode, Zagovornici prava homoseksualaca, oni koji pružaju usluge prilikom abortusa, te sudovi koji zabranjuju molitve u školama. Spomenuti svećenik je dva dana kasnije pružio ispriku američkoj javnosti, ali njegove ocjene pokazuju da su fundamentalisti u SAD-a jednako neprijateljski raspoloženi prema modernosti kao i njihovi istomišljenici bilo gdje drugdje. Neprijatelji Amerike su suvremena izdanja nacista za koje su Židovi predstavljali kozmopolitizam koji su mrzili, Crvenih Kmera i onih koji su granatirali Sarajevo sa sigurnih uzvišenja. Sve velike vjere su zastupljene među napadačima i žrtvama u dugotrajnoj globalnoj bitci. Ako se ovo shvati može biti od pomoći da izbjegnemo sukob civilizacija, zaključuje Arieh Neirer u 'Washington Postu'. 'New York Times' u istom tematskom okviru donosi komentar Andrewa Sullivana koji ocjenjuje da je sukob koji je počeo 11. rujna vjerski rat. Ali to, međutim, nije sukob islama protiv kršćanstva i judaizma, već rat fundamentalizma protiv svih vjera koje idu u korak sa slobodom i modernošću. Ovaj rat ima umjerenog odjeka i na sukobe unutar vjera u samoj Americi i to između novije, virulentnije struje kršćanskog fundamentalizma i glavne struje protestantizma i katoličanstva. Ovi sukobi imaju stare korijene, ali čini se dobivaju na snazi kako se modernizam širi i produbljuje. Najvažnije je da shvatimo da su dugotrajni i veliki napori nužni, kako bi se porazili različiti fundamentalizmi, napominje autor analize u 'New York Timesu'. Sukob s islamskim fundamentalizmom trajat će dugo, za razliku od vjerskih ratova u Europi u kojima su kršćani naučili da je uzaludna borba do smrti protiv nečega što je izvan ljudskog razumijevanja i što se opire bilo kakvoj krajnjoj definiciji. U muslimanskom svijetu nije bilo takvih poučnih ratova. Samo su Afganistan i Iran iskusili puni užas revolucionarnog fundamentalizma i samo je Iran uočio razloge da krene k umjerenosti. Iz svega što vidimo može se reći da lekcije koje je Europa naučila tokom svoje krvave povijesti tek treba da se nauče u muslimanskom svijetu. Tamo, kao i u Europi 16. stoljeća, obećanja o čistoći i spasenju čine se primamljivijim od svakodnevne draži običnog života. To znači da nismo na kraju sukoba, već u njegovim veoma ranim fazama', ističe 'New York Times'. (RFE)