ZAGREB, 10. listopada (Hina) - Pitanje tečaja i valute nisu odvojeni od mirovinske reforme, pri čemu provedba reforme i uvođenje eura mogu promijeniti Hrvatsku nabolje, pokazalo je istraživanje tima ekonomskih analitičara
Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA), koji su istražili učinke dvaju naizgled nepovezanih događaja i njihov utjecaj na Hrvatsku, napose na gospodarstvo i financije.
ZAGREB, 10. listopada (Hina) - Pitanje tečaja i valute nisu
odvojeni od mirovinske reforme, pri čemu provedba reforme i
uvođenje eura mogu promijeniti Hrvatsku nabolje, pokazalo je
istraživanje tima ekonomskih analitičara Raiffeisenbank Austria
d.d. (RBA), koji su istražili učinke dvaju naizgled nepovezanih
događaja i njihov utjecaj na Hrvatsku, napose na gospodarstvo i
financije. #L#
Zaključci analize objavljeni su kao poseban prilog u redovitom,
listopadskom, izdanju RBAnaliza koje su danas predstavljene
novinarima.
Član Uprave RBA Velimir Šonje tom je prigodom istaknuo kako
mirovinska reforma donosi niz koristi - povećanje štednje i
ulaganja, smanjivanje sive ekonomije, povećanje potražnje za
dugoročnim vrijednosnim papirima i poticaj razvitku tržišta
kapitala te veću otpornost na prelijevanje globalnih financijskih
poremećaja. Istodobno, koristi od budućeg uvođenja eura bile bi
poticaj ulaganjima zbog eliminacije valutnog rizika i produžetka
horizonta za investiranje, lakša usporedba cijena, nestanak troška
konverzije te smanjenje kamatnih stopa. Utjecaj ranog prihvaćanja
eura može biti nešto veća inflacija (1,5 do 2 postotna poena nego u
eurozoni), smanjenje dobiti središnje bake (koje je prihod
proračuna) te nemogućnost vođenja autonomne monetarne politike, a
ta je mogućnost i sada upitna zbog činjenice da je samo trećina
ukupne novčane mase domaćeg, a dvije trećine stranog podrijetla,
kaže Šonje.
No, istodobno kao rizike mirovinske reforme u RBA ističu pitanje
kako će Hagena utvrđivati zajamčeni referentni prinos koji može
iznositi najviše do visine eskontne stope HNB-a, uz pitanje
utjecaja promjene tečaja. Pritom naglašavaju kako bi za budućnost
reforme bilo vrlo loše kad bi se izgubila transparentnost
parametara stvarene uspješnosti u upravljanju portfeljiuma i ako
bi prinosi fondova počeli pretežno pokazivati uspješnost u
svladavanju problema tečajnoga rizika.
Analizirajući utjecaj dviju reformi, analitičari RBA zaključuju
kako bi za razvoj mirovinskih i investicijskih fondova najzdraviji
(za prinos i poslovanje) bio fiksni tečaj ili denominacija uloga u
eurima, ali sadašnji model ne omogućava tu transparentnost.
Predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim
mirovinskim fondom Damir Lamza je istaknuo kako još nije riješeno
pitanje određenja banke skrbnika ni za jedan fond, a o tome je,
kaže, bilo riječi i na nedavnom sastanku predstavnika fondova s
potpredsjednicom Vlade Željkom Antunović.
(Hina) db ds