FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SABORSKI ODBORI PODRŽALI IZMJENE CARINSKOG ZAKONA

HR-SABOR-CARINA-Vlada SABORSKI ODBORI PODRŽALI IZMJENE CARINSKOG ZAKONA SABORSKI ODBORI PODRŽALI IZMJENE CARINSKOG ZAKONA Saborska radna tijela podržala su danas predložene izmjene carinskog zakona slijedom kojih bi se ukinulo pravo na oslobođenje od carina na uvoz osobnih automobila po svim osnovama, izuzev stopostotnim invalidima i invalidima čiji je stupanj oštećenja donjih ekstremiteta iznad 80 posto. Spomenute izmjene bez većih primjedbi prihvatili su Odbor za financije i državni proračun i Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu. Ti su odbori podržali i izmjene zakona o investicijskim, te zakona o privatizacijskim investicijskim fondovima (PIF). Predloženim izmjenama uvodi se niz ograničenja kojima je namjera spriječiti zloporabe u poslovanju investicijskih fondova i društava za upravljanje fondovima. Stjecanje udjela ulagatelja i dioničara u pojedinim investicijskim fondovima ograničilo bi se na deset posto, čime je onemogućeno stjecanje većinskog paketa u fondu. Predložen je i kriterij po kojem bi depozitna mogla biti jedino banka s temeljnim kapitalom većim od 100 milijuna kuna. U depozitnoj bi banci fondovi smjeli držati najviše 49 posto ukupno dozvoljenih novčanih sredstava, dok bi preostali dio morali
SABORSKI ODBORI PODRŽALI IZMJENE CARINSKOG ZAKONA Saborska radna tijela podržala su danas predložene izmjene carinskog zakona slijedom kojih bi se ukinulo pravo na oslobođenje od carina na uvoz osobnih automobila po svim osnovama, izuzev stopostotnim invalidima i invalidima čiji je stupanj oštećenja donjih ekstremiteta iznad 80 posto. Spomenute izmjene bez većih primjedbi prihvatili su Odbor za financije i državni proračun i Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu. Ti su odbori podržali i izmjene zakona o investicijskim, te zakona o privatizacijskim investicijskim fondovima (PIF). Predloženim izmjenama uvodi se niz ograničenja kojima je namjera spriječiti zloporabe u poslovanju investicijskih fondova i društava za upravljanje fondovima. Stjecanje udjela ulagatelja i dioničara u pojedinim investicijskim fondovima ograničilo bi se na deset posto, čime je onemogućeno stjecanje većinskog paketa u fondu. Predložen je i kriterij po kojem bi depozitna mogla biti jedino banka s temeljnim kapitalom većim od 100 milijuna kuna. U depozitnoj bi banci fondovi smjeli držati najviše 49 posto ukupno dozvoljenih novčanih sredstava, dok bi preostali dio morali deponirati u još dvije banke. U vrijednosne papire jednog izdavatelja fondovi bi smjeli uložiti najviše pet posto svoje vrijednosti. Tim se odredbama, ističe predlagatelj, nastoji u što većoj mjeri smanjiti rizik deponiranja novčanih sredstava i izbjeći odstupanje od zakonskog načela disperzije rizika. Poslove nadzora nad poslovanjem investicijkih fondova i društava koji njima upravljaju obavljala bi Komisija za vrijednosne papire, čiji je posao spriječiti plasman novčanih sredstava fonda u nelikvidna društva. Unatoč Vladinu protivljenju, Odbor za gospodarstvo podržao je prijedlog Pavla Kalinića (SDP) da se izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti državnom inspektoratu dade ovlast da automatski zatvori ugostiteljski objekt koji radi dulje od dozvoljenog radnog vremena. Vladin je stav da se nepoštivanje radnog vremena ne može riješiti na takav, parcijalan način, nego tek cjelovitim zakonom kojega će, najavljeno je, izraditi resorno Ministartsvo turizma. Vladin predstavnik tvrdi da će se iskorak napraviti i izradom zakona o buci kojim će se, najavljuje, inspektorat ovlastiti da zatvara ugostiteljske objekte, ako bukom remete noćni mir. Te najave nisu, međutim, pokolebale članove Odbora da ostanu pri svojoj odluci, tumačeći pritom kako problem nije samo buka, već i to što se u kasnim noćnim satima u kafićima raspačava droga, a povećan je i broj prometnih nesereća zbog konzumiranja alkohola.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙