U PONEDJELJAK DESET GODINA HRVATSKE NEOVISNOSTI

piše: Gordana Grbić ZAGREB, 7. listopada (Hina) - Desetu godišnjicu neovisnosti koju je Sabor proglasio donošenjem odluke o prekidu svih veza sa SFRJ Hrvatska još ne slavi kao državni blagdan, ali se zbog značaja tog datuma predlaže da se ubuduće proslavlja kao Dan neovisnosti.#L# Prijedlog zastupnika HSLS-a Ive Škrabala da 8. listopada bude državni blagdan i da se proslavlja kao Dan neovisnosti u drugom je čitanju u Saboru. "Zakon je iz proceduralnih razloga zakasnio za ovu godinu", kaže Škrabalo, najavljujući da će dogodine 8. listopada postati državni blagdan i neradni dan. Dan državnosti, 30. svibnja, više ne bi bio državni blagdan već spomen dan kada bi se Sabor i ostala državna tijela prigodnim svečanostima prisjećali na prvo zasjedanje višestranačkog Sabora. Škrabalov prijedlog po kojem bi 8. listopada kao Dan neovisnosti bio najvažniji državni blagdan, jer, tvrdi Škrabalo, "povijesno ima veći značaj negoli 30. svibnja kada je HDZ došao na vlast", podržala je Vlada, saborski odbori i zastupnici vladajuće koalicije. Tom su se prijedlogu usprotivili zastupnici HDZ-a. Kao ustupak njima, Škrabalo je odustao od prvotnog prijedloga da se Dan državnosti preimenuje u Dan Hrvatskoga sabora. On, međutim, ne zna hoće li to biti dovoljno da ih privoli da i oni glasuju za njegov prijedlog, unatoč tomu što je HDZ zaslužan za odluku od 8. listopada, pa je i za njihove zastupnike to važan datum. Hrvatski sabor, koji je prije deset godina nosio naziv Sabor Republike Hrvatske, na sjednici 8. listopada 1991., zbog opće opasnosti održane izvan sabornice u zgradi INE u Šubićevoj ulici u Zagrebu, odrekao je legitimitet i legalitet bilo kojem tijelu dotadašnje SFRJ, utvrdivši da ona više ne postoji. Zastupnici, izabrani na prvim višestranačkim izborima u proljeće 1990. godine, pozvali su se pri donošenju te odluke na neotuđivo pravo na samoodređenje, na volju hrvatskih građana izraženu na referendumu u svibnju 1991., na Deklaraciju o suverenosti i samostalnosti te na Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti od 25. lipnja 1991. Utvrđeno je da je 7. listopada istekao tromjesečni rok o odgodi primjene Deklaracije i Ustavne odluke dogovoren na Brijunima posredovanjem međunarodne zajednice, a da je u međuvremenu pojačana agresija JNA i srpskih paravojnih postrojba na Hrvatsku. Na temelju toga zaključeno je da su Srbija i JNA izvršile agresiju na Hrvatsku, a JNA je proglašena okupacijskom vojskom, pa je zatraženo da odmah napusti okupirana hrvatska područja. Istaknuto je i da je Hrvatska prisiljena braniti se od agresije svim raspoloživim sredstvima. Zahtjevano je da JNA hrvatskim državljanima na odsluženju vojnog roka bez odlaganja omogući njeno napuštanje i slobodan odlazak kućama. Sabor je, između ostaloga, pozvao BiH i Crnu Goru da ne dopuste korištenje njihovog državnog teritorija za vođenje rata protiv Hrvatske. Sukladno pravilima međunarodnog prava Hrvatska se obvezala prema drugim državama i međunarodnim organizacijama da će u cijelosti poštivati prava i obveze dotadašnje SFRJ u dijelu koji se odnosi na Hrvatsku, a Sabor je pozvao i sve zemlje svijeta da priznaju neovisnost zemlje. U vrijeme održavanja sjednice Sabora opća je opasnost bila proglašena na području gotovo cijele Hrvatska. JNA i srpske paravojne snage, zajedno s dijelom pobunjenih Srba iz Hrvatske, napadale su Vukovar, Dubrovnik, Vinkovce, Osijek, Pakrac, Gospić, Šibenik, Zadar, a opća je opasnost bila proglašena i u Zagrebu, u kojemu su dan ranije raketirani Banski dvori. (Hina) ggrb vl