HORVATIĆ: ZAKON O OBRANI PUT DO HRVATSKOG PRIBLIŽAVANJA NATO-U

BRUXELLES, 4. listopada (Hina) - Hrvatska je ove godine napravila kvalitativni pomak u procesu približavanja NATO-u i do kraja ove ili početkom iduće godine mogla bi ući u "Membership Action Plan" - MAP i steći status kandidata za članstvo u NATO-u, rekao je u četvrtak zamjenik voditelja hrvatske misije pri NATO-u Mario Horvatić.#L# Horvatić je to rekao prilikom posjeta misiji novinara hrvatskih tiskanih i elektronskih medija koji od srijede u organizaciji njemačke zaklade "Konrad Adenauer" borave u Bruxellesu upoznajući se s načinom rada Europske unije i NATO-a. "Hrvatska je u srpnju, nakon travanjskog posjeta premijera Račana, napravila kvalitativni pomak i ušla u intenzivni dijalog s političkim dijelom NATO-a" koji bi u dogledno vrijeme trebao završiti ulaskom Hrvatske u MAP gdje se već nalazi devet zemalja članica Vilnius grupe kojoj je Hrvatska odnedavno pridružen član. Hrvatska je u srpnju predala NATO-u plan aktivnosti. Mnogo toga ovisit će o događajima u Hrvatskoj, prije svega o donošenju Zakona o obrani, izradi strategije nacionalne sigurnosti i izrađivanja godišnjeg programa djelovanja Oružanih snaga, rekao je Horvatić. No, nakon što NATO dobije relevantne dokumente na uvid i ukoliko ih ocijeni dovoljno dobrima Hrvatska bi razmjerno brzo, možda do kraja ove ili početkom iduće godine mogla steći status aspiranta za članstvo u NATO-u, rekao je Horvatić. Iako Hrvatska još nije u MAP-u, već izrađuje program što joj daje na ozbiljnosti, dodao je zamjenik voditelja hrvatske misije pri NATO- u, a vrlo je bitno i to što je Hrvatska ispunila čak i više ciljeva od onoga što je najavila. Ključni će problem međutim, nastavio je Horvatić, biti budući hrvatski gospodarski razvoj jer Sjevernoatlantski savez zanima koliko će se Hrvatska moći gospodarski nositi s reformom svojih Oružanih snaga. "Mi moramo drastično smanjiti broj vojnika na 25 do 30 tisuća sa sadašnjih 60 tisuća", istaknuo je Horvatić, napomenuvši kako će se problem tako velikog broja osoba koje će ostati bez posla pokušati riješiti njihovom prekvalifikacijom za druge poslove uz financijsku pomoć međunarodnih institucija. Hrvatske novinare s NATO-vom ulogom na Balkanu upoznao je Erik Sandalh iz Odjela za smirivanje kriza, rekavši kako je najbolji način za rješavanje kriza sprečavanje da one prerastu u ratni sukob. Međunarodna zajednica nepobitno je doživjela neuspjeh u BiH i na Kosovu jer nije uspjela spriječiti sukobe nego ih je nakon njihova izbijanja morala gasiti slanjem velikih vojnih kontigenata. Ključnim problemom u budućnosti područja na kojem djeluje NATO Sandalh je ocijenio nefunkcioniranje pravosuđa na Kosovu, rekavši da je to problem koji se hitno mora riješiti jer se krivična djela ne procesuiraju. "Prosječno trajanje pritvora na Kosovu je između 46 i 50 minuta", jer su zatvori prepuni a nedostaje sudaca, bez obzira na to što im se nude velika primanja, rekao je Sandalh. (Hina) dam ps