HR-HRVATSKA-ITALIJA-PREDSJEDNIK-Politika CIAMPIJEV POSJET RH PRIGODA ZA POTVRDU ČISTIH ODNOSA DVIJU ZEMALJA piše: Renata TomaševićZAGREB, 4. listopada (Hina) - Posjet predsjednika Talijanske Republike Carla Azeglija Ciampija
Hrvatskoj, početkom idućeg tjedna, trebalo bi unaprijediti bilateralne odnose dviju zemalja, poglavito gospodarske, ali i učvrstiti uvjerenost da su dvije zemlje, jednom za svagda, riješile sva pitanja naslijeđena iz događaja nakon Drugoga svjetskog rata.
piše: Renata Tomašević
ZAGREB, 4. listopada (Hina) - Posjet predsjednika Talijanske
Republike Carla Azeglija Ciampija Hrvatskoj, početkom idućeg
tjedna, trebalo bi unaprijediti bilateralne odnose dviju zemalja,
poglavito gospodarske, ali i učvrstiti uvjerenost da su dvije
zemlje, jednom za svagda, riješile sva pitanja naslijeđena iz
događaja nakon Drugoga svjetskog rata. #L#
U službeni program Ciampijeva posjeta 9. listopada upisani su
razgovori s domaćinom, hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem,
s predsjednicima vlade Ivicom Račanom i Sabora Zlatkom Tomčićem, te
susret s poglavarima vjerskih zajednica (Hrvatske biskupske
konferencije, predstavnicima Pravoslavne crkve, židovske te
islamske zajednice).
Od hrvatskog veleposlanika u Rimu Drage Kraljevića Hina u četvrtak
doznaje da će se Ciampiju u utorak pridružiti talijanski ministar
vanjskih poslova Renato Ruggiero, koji se zbog obveza mora ranije
vratiti u Italiju.
Stoga će Mesića i Ciampija pratiti podtajnik u talijanskom MVP-u
Roberto Antonione drugoga dana posjeta na proputovanju kroz Istru
gdje ih u Rijeci očekuju susreti s predstavnicima Primorsko-
goranske županije i Talijanske unije, grada Rijeke i zajednice
Talijana u Rijeci, u Rovinju svečano otvaranje obnovljenog dijela
Centra za povijesna istraživanja, a u Vodnjanu susret s
predstavnicima općine i lokalne zajednice Talijana.
Središnji događaj posjet je Puli gdje će talijanski predsjednik
prisustvovati, uz gradonačelnika i predstavnike zajednice
Talijana, svečanom otvorenju nove talijanske gimnazije Dante
Alighieri.
Ciampijev su posjet protekli mjesec brižljivo pripremali ministar
Ruggiero i podtajnik Antonione s kojim su u ponedjeljak dužnosnici
hrvatskog MVP-a u Zagrebu razgovarali o nizu tema, pa i o imovini
optanata. Optanti (ili esuli), stanovnici Hrvatske, koji su nakon
Drugog svjetskog rata optirali, dakle odabrali živjeti u Italiji,
iselili su se pretežito iz Istre i Rijeke, a pitanje njihova
obeštećenja bilo je u zadnje vrijeme predmet spekulacija. Navodilo
se da bi Talijani, u zamjenu za potporu ulasku Slovenije i Hrvatske
u Europsku uniju, mogli potraživati povrat imovine optanta.
Međutim, hrvatski MVP ističe da su pitanje imovine optanata i
pitanje nacionalizirane talijanske imovine regulirani
međudržavnim sporazumima koje je bivša SFRJ sklapala s Italijom.
Posljednji je bio Ugovor iz Rima kojim se SFRJ obvezala isplatiti
110 miljuna dolara. Pošto je uplatila tek jednu tranšu, SFRJ se
raspala a obveze podijeljene na Hrvatsku te Sloveniju, koja je to
uredno i činila i preostala joj je tek zadnja tranša.
Hrvatska je u ponedjeljak na sastanku s Antonioneom službeno
zatražila broj računa i naziva banke da bi mogla početi uplaćivati
svoj dio naknade u ukupnom iznosu od 35.369.233 dolara. Bivša vlast
otvorila je, doduše, račun u tu svrhu još 1997., ali na tomu i
stala.
Važno je naglasiti da su bivša SFRJ i Italija punih 36 godina
međudržavnim ugovorima rješavale međusobna financijska
potraživanja proizišla nakon rata te u cijelosti riješile pitanje
naknade - kako za nacionaliziranu talijansku imovinu tako i za
imovinu optanata. Sporazumom iz Rima 1983. SFRJ se obvezala dati na
slobodno raspolaganje još 179 nekretnina optantima, što je i
učinjeno. Stoga povrat nekretnina ne može biti predmet nekih
naknadnih potraživanja niti simboličnih gesta, ističu izvori u
hrvatskom MVP-u.
Kad je pak o denacionalizaciji riječ, u tijeku je izmjena zakona o
tom pitanju i očekuje se njegovo donošenje potkraj godine. No bez
obzira kakav će biti, taj se zakon ne odnosi na optantsku imovinu
niti na nacionaliziranu talijansku imovinu, koje su, već riješene
međunarodnim ugovorima.
A žele li strani građani iz zemalja Europske unije kupiti
nekretnine u Hrvatskoj, činit će to u skladu sa Sporazumom o
stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koji je RH postigla s EU, te u
skladu sa zakonodavstvom svoje države. U roku četiri godine od
stupanja sporazuma na snagu Hrvatska će postupno omogućiti jednaki
tretman za državljane EU kao i za vlastite državljane.
(Hina) rt dh