ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Hrvatske željeznice (HŽ) zabilježile su u prvih šest mjeseci ove godine ukupni prihod od 1,16 milijardi kuna, istodobno je ukupni rashod dosegao gotovo 1,45 milijardi kuna, tako da je HŽ imao gubitak u
poslovanju od ukupno 285 milijuna kuna, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare u HŽ-u.
ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Hrvatske željeznice (HŽ) zabilježile
su u prvih šest mjeseci ove godine ukupni prihod od 1,16 milijardi
kuna, istodobno je ukupni rashod dosegao gotovo 1,45 milijardi
kuna, tako da je HŽ imao gubitak u poslovanju od ukupno 285 milijuna
kuna, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare u HŽ-u.#L#
U prvoj polovici 2000. godine HŽ je poslovao s gubitkom od 148
milijuna kuna, dok je tada ukupni prihod iznosio 1,37 milijardi
kuna, a rashodi su bili oko 1,42 milijarde kuna.
Veći gubitak nego u prvoj polovici prošle godine u HŽ-u tumače
smanjenim prihodima iz državnog proračuna u prvoj polovici ove
godine. Naime, HŽ je iz državnog proračuna dobio 524 milijuna kuna,
dok je u istom razdoblju lani dobio 735 milijuna kuna. Što se pak
tiče obveza države da financira održavanje i investiranje
infrastrukture HŽ-a, to javno poduzeće od siječnja do kraja
ovogodišnjeg lipnja dobilo je ukupno 430 milijuna kuna
proračunskih sredstava u usporedbi sa 542,5 milijuna kuna koliko je
dobiveno u istom razdoblju lani.
Prihod HŽ-a od prijevoza putnika i robe u prvih je šest mjeseci ove
godine iznosio ukupno 346 milijuna kuna, što je 7,2 posto više nego
u prvoj polovici prošle godine. Pri tome je u putničkom prometu
prihod HŽ-a u prvih šest mjeseci ove godine porastao za 12 posto na
121,1 milijun kuna, dok je prihod ostvaren u teretnom prijevozu
porastao za 4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 224,9
milijuna kuna.
Predsjednik Uprave HŽ-a Marijan Drempetić podsjetio je kako je
sadašnja uprava HŽ-a prije otprilike godinu dana preuzela kronično
nelikvidno javno poduzeće s neizmirenim obvezama prema
dobavljačima energenata što je ugrožavalo redovito prometovanje
vlakova, a nije ni bilo vizije socijalnog zbrinjavanja viška
zaposlenih u HŽ-u. Svoje obveze prema Industriji nafte (INA) i
Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) HŽ je podmirio na taj način da su
Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) prenesene nekretnine koje
nisu u funkciji osnovne djelatnosti HŽ-a, a čijom će se prodajom
onda i namiriti obveza prema HFP-u. HŽ je također u proteklih godinu
dana strukturirao svoje sporedne djelatnosti kroz likvidaciju
nekih tvrtki-kćeri, no i kroz osnivanje novih društava s
ograničenom odgovornošću koja se, uz poslovanje za potrebe HŽ-a,
mogu samostalno razvijati na tržištu. Što se pak tiče zbrinjavanja
viška zaposlenih, taj je projekt usuglašen i sa Svjetskom bankom, a
kroz HŽ-ove centre za podršku poslovnim partnerima pojedinačno će
se rješavati zbrinjavanje viška zaposlenih kroz deset različitih
programa mogućeg zbrinjavanja. Višak zaposlenih javit će se i
skorašnjim uvođenjem novog automatiziranog sustava prodaje karata
u HŽ-u, koji će sam proces izdavanja putničke karte skratiti sa
sadašnjih nekoliko minuta na svega pet sekundi. U HŽ-u ističu kako
su spremni i računaju na to, kao što i znaju da će samo uvođenje
telekomande odnosno daljinskog upravljanja prometom na koridorima
donijeti dodatnih 800 ljudi viška u HŽ-u tijekom pet godina.
Drempetić je podsjetio kako HŽ-u sada predstoji izrada poslovnog
plana za narednih pet godina kojim je potrebno osigurati dostatana
ulaganja u modernizaciju i restrukturiranje kako bi se 2005. godine
postiglo da to javno poduzeće ne posluje s gubitkom.
HŽ je danas novinarima predstavio i Etički kodeks HŽ-ovih
zaposlenika, a najavljeni su i događaji vezani uz program proslave
Dana HŽ-a 5. listopada.
(Hina) ggr ds