ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Hrvatska treba dosljedno provoditi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s EU-om uz što veći stupanj nacionalnog konsenzusa i odlučno odbaciti bilo kakve inicijative koje smjeraju
institucionaliziranim oblicima političke i gospodarske suradnje na jugoistoku Europe, ustvrdio je zaključno predsjednik Demokratskog centra Mate Granić u srijedu u Zagrebu na okruglom stolu "SSP u svjetlu novih balkanskih inicijativa - perspektive za Hrvatsku".
ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Hrvatska treba dosljedno provoditi
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s EU-om uz što veći
stupanj nacionalnog konsenzusa i odlučno odbaciti bilo kakve
inicijative koje smjeraju institucionaliziranim oblicima
političke i gospodarske suradnje na jugoistoku Europe, ustvrdio je
zaključno predsjednik Demokratskog centra Mate Granić u srijedu u
Zagrebu na okruglom stolu "SSP u svjetlu novih balkanskih
inicijativa - perspektive za Hrvatsku".#L#
"SSP treba odlučno provoditi, uz što veći stupanj nacionalnog
konsenzusa, te jednako odlučno odbacivati bilo kakve
institucionalne političko-gospodarske okvire na jugoistoku
Europe. Hrvatska pritom treba voditi aktivnu regionalnu politiku
koja će podrazumijevati bilateralnu suradnju ne samo prema
zemljama jugoistoka Europe već i zemljama srednje Europe i
mediteranskog bazena", kazao je Granić na kraju okrugloga stola u
organizaciji njegove stranke.
Na tom su skupu predstavnici stranaka i nekolicina stručnjaka za
međunarodne odnose diskutirali o perspektivama Hrvatske za
priključenje EU-u u kontekstu provedbe SSP-a i regionalnih
inicijativa za jugoistok Europe.
Na okruglom su stolu sudjelovali članovi DC-a, SDP-a, LS-a, HSLS-a,
HSP-a, HDZ-a i HSS-a. Stranački su predstavnici iskazali potporu
europskoj orijentaciji Hrvatske, ali uz napomene kako je nužno
aktivnom politikom otklanjati opasnosti od nametanja balkanskih
regionalnih inicijativa Hrvatskoj.
"Međunarodna zajednica nezadovoljna je stanjem na jugoistoku
Europe te traži i nova rješenja, često vrlo površna ili nedorađena.
(...) Osnovni koncept SSP-a je ravnoteža između individualnog
pristupa EU-u te regionalne suradnje, dok je osnovni koncept svih
balkanskih ili jugoistočnih inicijativa najprije zajednički
gospodarski i institucionalni okvir, a onda razvoj, suradnja,
politička stabilnost, prometna i energetska povezanost te potom
zajednička integracija cijele regije u EU", naglasio je Mate
Granić.
On je dodao kako je "institucionalno gospodarsko povezivanje za
Hrvatsku neprihvatljivo ne samo iz političkih razloga, već je
destimulativno i iz gospodarskog kuta gledanja s obzirom na
objektivno veću hrvatsku razvijenost u odnosu na susjede na
jugoistoku Europe".
Po stajalištu predsjednika saborskog Odbora za vanjsku politiku
Zdravka Tomca, "bez obzira na hrvatske napore, još će dugo Hrvatsku
obasipati razne inicijative kojih je cilj regionalno rješavanje
problema na tzv. Zapadnom Balkanu".
"Takve se inicijative javljaju jer međunarodna zajednica nema
rješenja za to područje, a smatra da se problemi u jednoj zemlji,
poput načela spojenih posuda, odmah odraze na njezine susjede.
Hrvatska ima nesreću da je u to područje svrstana, ponajprije zbog
rješavanja stanja u BiH", drži Tomac.
On zagovara aktivnu hrvatsku politiku prema regiji, posebice kad je
riječ o BiH, no praćenu jakom diplomatskom ofenzivom koja će jasno
ukazati da je Hrvatska spremna pomoći rješavanju nestabilnosti u
regiji, ali ne i svoju sudbinu vezati za sudbinu regije.
"Individualni put Hrvatske prema EU vodi preko Sarajeva", ustvrdio
je Tomac.
On je predložio djelovanje hrvatske vanjske politike u četiri
pravca: dokazati djelima da je Hrvatska srednjoeuropska,
mediteranska, podunavska, a tek onda balkanska država zbog čega
iznimnu važnost ima pristupanje CEFTA-i; ubrzano djelovati na
priključenju NATO-u; jačati mediteransku komponentu Hrvatske;
dosljednom provedbom SSP-a odlučno raditi na približavanju EU-u.
Ministar za europske integracije Neven Mimica ponovio je već više
puta izrečeno stajalište da SSP ne dovodi u pitanje načelo
individualnog pristupa, a regionalnu suradnju jasno smješta u
bilateralne okvire. Pozvao je i na formalni politički konsenzus oko
približavanja EU-u napominjući da taj posao treba biti
nadstranačko pitanje.
Pomoćnik ministra vanjskih poslova Vladimir Matek ocjenjuje da
regionalne inicijative, poput nedavnog njemačkog non-papera, ne
ugrožavaju Hrvatsku ako Hrvatska uspješno bude provodila ono što je
u okviru SSP-a dogovoreno s EU-om.
Matek je napomenuo da postoje i inicijative, kao što je Jadransko-
jonska ili Proces suradnje u podunavskom bazenu, u kojima sudjeluju
pojedine članice EU-a, zemlje kandidati i zemlje iz procesa
stabilizacije i pridruživanja, a koje razbijaju dojam da se
pokušava nametnuti isključivo balkanska regionalna suradnja.
Donedavni hrvatski veleposlanik u Belgiji Ljubomir Čučić istaknuo
je da je štetno što stranke, unatoč prihvaćanju europske
orijentacije, djeluju oko tog pitanja nekoordinirano jer "se
svatko hvata onog dijela priče koji mu odgovara sukladno stranačkim
ili programskim interesima".
Kazao je i da u EU-u hrvatsku reakciju na nedavnu neslužbenu
regionalnu inicijativu njemačkog ministra vanjskih poslova
Joschke Fischera drže pretjeranom.
"Dovodi se u pitanje naša sposobnost razlikovanja relevantnih od
nerelevantnih političkih inicijativa i naša zrelost za provedbu
reformi iz SSP-a onom dinamikom koju sporazum predviđa. Posebno se
primjedbe odnose na preglomaznu i nedovoljno stručnu državnu
upravu te stanje u pravosuđu i unutarnjim poslovima", tvrdi Čučić.
Hrvatska SSP s EU-om treba potpisati 29. listopada na marginama
sastanka Vijeća ministara u Luksemburgu.
(Hina) ii rt